Poljoprivrednici testirali sjetvu dronom: Dva hektara posijali za dvije minute - Monitor.hr
31.07. (19:00)

Leteća poljoprivreda

Poljoprivrednici testirali sjetvu dronom: Dva hektara posijali za dvije minute

Tri njemačka poljoprivrednika testirala su sjetvu pomoću drona, piše Agrarheute. Brojne su predrasude koje prate novu tehnologiju i još uvijek vlada nepovjerenje. Kod većine vlada strah da ovakva sjetva daje neravnomjernu distribuciju sjemena na sjetvenoj površini, nema dobrog kontakta s tlom, očekuju previsoke troškove. Sjetva dronom je obavljena za usijavanje sjemena u pšenicu prije žetve, a nakon žetve slama je ravnomjerno rasipan. U ovom slučaju slama djeluje kao malč, osigurava bolji kontakt sjemena za zemljištem i čuva vlagu. To omogućava brže i ravnomjernije nicanje. Prednost je velika ušteda vremena. Sjetva 2 ha je završena u roku od 2 minute. Obrada tla se smanjuje na minimum. Veliki je doprinos u borbi protiv suše i erozije. Jedina mana koja se pokazala tijekom rada je mali kapacitet baterije. Agroklub


Slične vijesti

26.05. (17:00)

Bilo kuda, dronovi lete svuda

J-FlyingFish: prvi kineski amfibijski dron

Hibridni dron koji može i letjeti i roniti. Ova jedinstvena “zračno-vodena hibridna bespilotna letjelica” sposobna je, kažu njeni tvorci, za obavljanje širokog spektra zadataka. To uključuje ​​pomoć u izgradnji objekata na moru, nadzor morskih staništa, zračna i vodena istraživanja, daljinska očitavanja i razne operacije potrage i spašavanja. Bug

24.03. (13:00)

Pčelarski rječnik

Dron u prijevodu znači ‘trut’

Iako su u hrvatski javni prostor uletjeli tek nedavno, u engleskome se u značenju „bespilotne letjelice” drone spominje tamo od kraja drugoga svjetskog rata. Izvorno ime te (opasne!) igračke glasi unmanned aerial vehicle (skraćeno UAV), a prvi dronovi kao daljinski navođene letjelice korišteni su za vježbe gađanja topnicima brodova još ranije, u međuratnome razdoblju. U engleskome drone doslovce znači „trut, muška pčela”, a ima očitu onomatopejsku komponentu (tj. imitira zujanje truta). Drone se već od 16. st. koristi i u smislu „ljenčine”, kao i hrvatski trut. Što se naziva bespilotne letjelice tiče, i tu se vjerojatno radi o onomatopeji (zbog karakterističnoga zujanja), ali uporabu je mogla dodatno motivirati i činjenica da rani dronovi nisu nosili naoružanje pa su – baš kao i trutovi koji, za razliku od pčela, nemaju žalac – bili bespomoćni. Lingvist i profesor engleskog Saša Kresojević za Glas Podravine.

17.03. (14:00)

Mama kupila nam drona (ŠČ!)

Univerzalni dron: Dnevno može tretirati usjeve na 16 ha

Dron Guardian SC1 se može pohvaliti spremnikom od 76 l, a dnevno može obraditi maksimalno 16 ha. Velika bespilotna letjelica za tretiranje poljoprivrednih usjeva je proizvod američke tvrtke Guardian Agriculture koja je pokrenula posao 2017. godine. Sada je dostupan za prednarudžbe na američkom tržištu, a planiraju do kraja ove godine isporučiti 500 komada. Našao je svoju primjenu u zaštiti vinograda, voćnjaka, ratarskih kultura, posebno kukuruza i povrća. Agroklub

04.08.2022. (16:00)

Ozbiljna igračka

Mala škola upravljanja dronom

Osim što mogu biti vrlo korisni u različitim djelatnostima, na nabavku dronova odlučuju se i obični građani budući da se ovom atraktivnom stvarčicom mogu napraviti fantastične fotografije i snimke. Međutim, da bi koristili dron, potrebno se pridržavati određenih uputa. Lider

  • Odabir proizvođača: Yuneec, Autel i DJI
  • Osnove upravljanja: vježbati na velikom otvorenom prostoru, za polijetanje lijevi štapić, pritisnuti za držanje u zraku, desni štapić za kretanje
  • Regulativa: dronovi se mogu koristiti za rekreaciju i sport te za potrebe letačkih operacija. Da biste dron koristili za rekreaciju, važno je prije svega naglasiti da je dron tada moguće podići isključivo u nenaseljenim područjima, no morate ishoditi odobrenje Hrvatske kontrole zračnog prometa.
  • Ako je letjelica teža od 20 kg, obavezno ga osigurati
  • U svrhu letačkih operacija možete ga koristiti u udaljenosti od najmanje tri kilometra od aerodroma
19.03.2022. (15:00)

Sad znamo sve

Barun Münchhausen u Zagrebu: Zaboravljeni prvi pad NLO-a na Jarun

Lider se povodom pada drona prisjetio pada “NLO-a” u Jarun devedesetih koji je slučajno snimio legendarni večernjakov fotoreporter Cajzek. U međuvremenu su ronioci napokon nešto pronašli. Nekoliko njih s naporom je izvuklo s dna zagrebačkoga mora – staru kadu i još ponešto smeća. Ipak su sumnjičavci imali pravo, a takvim finalom prvotravanjska šala Večernjeg lista dobila je i ekološku dimenziju. Ispričali smo se prisutnima, koji su sportski podnijeli činjenicu da su bili obmanuti. Tad mi nije bilo ni nakraj pameti da će drugi, stvarni i mnogo opasniji NLO nekih 25 godina poslije zaista pasti na području Jaruna, samo kilometar i pol sjevernije. No čini mi se da je i novinarska razigranost iz devedesetih godina prošlog stoljeća bila odgovornija od današnjih izjava političara koji kao da se natječu u prvotravanjskim šalama…

13.03.2022. (23:37)

Nadajmo se da ne zna

Ako Banožić zna što priča, na glavni grad članice NATO-a u četvrtak je pala bomba

Ionako ozbiljna priča o padu vojne letjelice sovjetske proizvodnje u četvrtak nešto iza 23 sata u Zagrebu, u neposrednoj blizini Studentskog doma Stjepan Radić, koja je samo pukom srećom završila bez ljudskih žrtava, postala je još ozbiljnija sinoć kada je šef Vojne policije brigadir Vlado Kovačević objavio da su u ostacima letjelice pronađeni fragmenti koji upućuju na to da se radi o bombi. Jednako važno ili čak i važnije, Banožić je potvrdio da je bomba – eksplodirala. Međutim, brigadir Selak tvrdi da, kada bi u letjelici doista bila prava aviobomba, nakon njene eksplozije više ne bi bilo pola paviljona studentskog doma. Index

13.03.2022. (08:00)

A što ako nije bio samo test?

Iz olupine drona izvučena crna kutija, moguće da je unutra bila bomba

S čitanjem kutije bavit će se, kaže, vojni stručnjaci iz zrakoplovstva, uključit će se i stručnjaci s Fakulteta strojarstva, znanstvenici… Pristupili smo očevidnim radnjama, ali vrlo oprezno, kao da smo išli operirati oko. Imali smo ometače – električni kabel neposredno u blizini, veliko stablo čije su korijeni bili duboko u zemlji paralelno uz letjelicu, a osim toga bila je i pretpostavka da može biti eksplozivna naprava još uvijek u trupu letjelice. Tportal

12.03.2022. (09:00)

Za dron (ne)spremni

Analiza: Vjerojatnost slučajnog pada bespilotne letjelice zbog kvara je minimalna

Sve upućuje na namjerno usmjeravanje bespilotne letjelice i rušenje na Zagreb, bez eksplozivnog tereta (kao upozorenje), tehnologijom pasivnog upravljanja, s isključenim sustavom aktivnog, komunikacijskog upravljanja, kako bi se onemogućilo elektroničko detektiranje. S odredišta je leteći dron, doduše bez eksplozivnog tereta, usmjeren (vektoriran) na Zagreb, kako bi pao kad mu u predodređenom režimu rada, s napunjenom količinom goriva, nestane goriva tamo gdje se odredilo da padne. Tehnologija planiranja i provedbe leta podsjeća na operacije prvog borbenog drona u povijesti, njemačkog Flakzielgerät 76, poznatijeg kao V-1 leteća bomba, koji je 1944. i 1945., s najzapadnijeg kontinentalnog dijela Europe lansiran na London. Analizu donosi Autoportal.