Posavčev paradoks: Ako može Matija, zašto se u politiku ne bi vratili i drugi? - Monitor.hr
08.12.2021. (19:00)

Za mito treba imat dušu

Posavčev paradoks: Ako može Matija, zašto se u politiku ne bi vratili i drugi?

Da je Gabrijela Žalac osumnjičena za ‘samo’ deset tisuća kuna mita, možda bi birači i prema njoj bili blagonakloni, kao prema Matiji Posavcu koji je priznao da je primio mito te dao ostavku, a dva i pol mjeseca kasnije ga je gotovo 80 posto birača vratilo na čelo županije. Kada je hrvatska politika u pitanju – i političari i birači – očito treba znati mjeru korupcije. Deset tisuća kuna mita može se i oprostiti. Više se svote tek trebaju testirati na izborima. A i njih se može prikazati kao donacije – piše Boško Picula. T-portal


Slične vijesti

12.09. (16:00)

Nespojiva ekipa

Picula: Teško je zamisliti da bi Grbin, Penava, Benčić i Grmoja mogli biti u istoj Vladi

I dalje aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković malo-pomalo dobiva protukandidate i protukandidatkinje kada je riječ o mogućim čelnim ljudima Vlade nakon sljedećih izbora. Oporbene stranke, koje su se okupile na nedavnom ‘oporbenom zasjedanju Sabora’, potaknute više od milijardu kuna teškom aferom u Ini, ionako mogu samo statirati u međusobnom oponiranju vlasti predvođene HDZ-om i – krajnje šarolike oporbe. Potonju se u ispitivanjima javnog mnijenja u postocima iznad pet prepoznaje kroz SDP, platformu Možemo!, Most i Domovinski pokret. Kada bi se samo te četiri stranke odlučile za zajednički izborni ili poslijeizborni pakt protiv HDZ-a, stranka Andreja Plenkovića vratila bi se u oporbu. No, pravi bi problem nastao kada bi ovako šarolika oporba s programskim, kadrovskim i komunikacijskim deficitima uopće došla na vlast. Boško Picula za Tportal.

27.05. (19:00)

Folklorna diplomacija

Picula: Dok se Milanović i Plenković loptaju oko toga tko je veći Rus, Charles Michel jede ćevape

Ukratko, niti je Milanović na bilo koji način usporio finsko i švedsko priključivanje NATO-u, niti su njegovu inicijativu podržali barem oni za koje se u Bosni i Hercegovini formalno zalaže. Kao jedna od najmnogoljudnijih i vojno najopremljenijih članica NATO-a, Turska, u odnosu na Hrvatsku, može makar privremeno zakomplicirati očekivano širenje Saveza. S druge strane ni premijer Plenković nije uspio na diplomatski način, ne ucjenama, utjecati na promjenu izbornih pravila u susjednoj državi.  Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kojega Plenković osobito simpatizira, na svojoj je recentnoj balkanskoj diplomatsko-gastronomskoj turneji u Beogradu i Sarajevu više vremena potrošio na degustiranje ćevapa nego na konkretne dogovore. Uostalom, i sam je svoje beogradsko-sarajevske dane nazvao ‘ćevapi-diplomacijom’. Boško Picula za Tportal.

31.03. (22:00)

Balkanski folklor ili razlog za brigu

Picula: U Ukrajini bjesni krvavi rat, a kod nas prijetnje o krvi do koljena

Kada netko jednoj ministrici na čelu važnog resora zaprijeti da će ‘biti krvi’, a dogradonačelnik drugog grada po veličini u državi prijeti novinarima da će im se ‘napiti krvi’, moglo bi se pomisliti da cijelom zemljom vladaju nasilje i anarhija. I da je njezin političko-socijalni milje krajnje krhak. Za takve se države uistinu koristi stručni atribut ‘fragilne’. Iako zbog ove dvije situacije, slučaja novinarke Slobodne Dalmacije i ministrice Tramišak, Hrvatska nije postala fragilnijom državom, pitanje je hoće li njezine institucije pravilno reagirati u oba slučaja. U zemlji u kojoj se prijetnje krvlju doživljavaju kao verbalni folklor zapadnog Balkana teško se može očekivati bilo kakav napredak u smislu što učinkovitijeg korištenja javnog novca. Boško Picula za Tportal.

15.03. (09:00)

Veliki prasak

Picula: Koje je sigurnosne kratere otvorio sovjetski dron u Zagrebu?

Pad bespilotne letjelice u Zagrebu otvorio je mnoga pitanja: Do koje bi točke hrvatska protuzračna obrana tolerirala kretanje spomenute nepoznate letjelice u hrvatskom zračnom prostoru? Na koji način djeluje sustav ranog uzbunjivanja? Jesu li akteri koji su ovlašteni donositi odluke vezane uz nacionalnu sigurnost pravovremeno obaviješteni i na koji su način oni djelovali? Nadalje, u situaciji najveće ugroze europskog mira nakon Drugog svjetskog rata, kako je moguće da jedan (pra)stari sovjetski dron neometano leti stotinama kilometara od ratišta preko više članica NATO-a do mjesta svog pada? Je li Hrvatska uopće ekipirana spriječiti slične incidente u budućnosti? Koliko joj pritom pomaže sam NATO? – piše Boško Picula. T-portal

18.08.2021. (14:30)

Politika postaje Večernja škola

Picula: Sve desnije od HDZ-a završava u političkoj numizmatici

Miroslav Škoro barem je nametnuo svoje ime i prezime te izvanpolitički imidž kao ljepilo i mamac za referentan dio političkog spektra i njegove birače. Mogući Škorin nasljednik Ivan Penava ili njemu netko sličan to jednostavno nema te će od Domovinskog pokreta učiniti stranku koja će se u budućim ispitivanjima javnog mnijenja naći u skupini onih u kojima su danas HNS i Živi zid. Dakle stranke koje su deklasirale same sebe. Neke su to učinile zbog koaliranja s HDZ-om, neke zbog mjesta u Europskom parlamentu, a neke zbog butelja vina i CD-ova. Srećom, Miroslav Škoro ima svoju izvornu karijeru. I nastavit će nas zabavljati – piše Boško Picula. T-portal

21.07.2021. (17:30)

Vladajući povadili umnjake

Ako je epidemiologija mumbo jumbo, a korona kao karijes, zašto bi se onda neodlučni cijepili?

Ako je, prema Milanoviću, epidemiologija mumbo jumbo, tko je onda autoritet u ovoj situaciji? Malo se koga može prisiliti na bilo što, osim ako nije riječ o zakonskoj obvezi, ali i dalje postoji širok prostor informiranja i motiviranja u cilju zajedničke borbe protiv pandemije. Za takvo što treba u prvom redu postojati integritet onih koji šalju poruke. Koronavirusna bolest sigurno nije karijes, ali ako to kaže netko tko prema Ustavu s punim legitimitetom predstavlja zemlju, zašto se i to ne bi poslušalo? – piše Boško Picula. T-portal

08.07.2021. (11:39)

Stara ljubav zaborava nema

Picula: Hoće li treću koaliciju HDZ-a i Mosta ovjeriti javni bilježnik ili – Viktor Orban?

S obzirom na trend pada podrške birača od 2015. do 2020. stranka Bože Petrova na sljedećim bi se izborima za Hrvatski sabor mogla naći na rubu izbornog praga. Srećom, tu je uvijek poneka vruća tema koja poveže HDZ i Most. Zahvaljujući mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, Andrej Plenković i Božo Petrov barem nisu na posve suprotnim stranama. I dok HDZ pokušava balansirati između europskog ‘zapada’ i ‘istoka’ jer Andreju Plenkoviću samo prvi može osigurati željeno, HDZ-ov dvostruki koalicijski partner Most planira u Hrvatskoj predložiti svoju inačicu Orbánova zakona – piše Boško Picula.

13.05.2021. (17:30)

Tko može, tko ne može

Postane li Tomašević treći najutjecajniji političar u zemlji, koliko će to uzdrmati nacionalnu političku scenu i gdje je u svemu SDP?

Postane li Tomislav Tomašević novi zagrebački gradonačelnik, htio-ne htio, postat će i trećim najutjecajnijim hrvatskim političarem nakon premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Hrvatska bi mogla dobiti konkretnu zeleno-lijevu političku opciju koja ne samo kratkoročno može računati na nekadašnje SDP-ove birače te, dakako, na nove birače. Ipak, ništa nije sigurno. Dovoljno je pogledati neuspjeh španjolskog Podemosa osnovanog 2014., čiji je naziv preuzeo hrvatski Možemo! – komentira Boško Picula.

23.12.2020. (20:30)

Korona ne napada turizam

Zimmer frei, corona frei: Ovo s turističkim iznimkama za propusnice čista je komedija

Koronavirus očito štedi turističke aranžmane u turistički orijentiranoj zemlji kao što je Hrvatska te bi netko od članova Stožera svakako trebao napisati odgovarajući znanstveni članak o tome zašto je epidemiološki opravdano putovati zbog rezerviranog apartmana, a nije u slučaju obilaska vlastite obitelji ili nekretnine. Ukratko, zimmer frei, corona frei – komentira nove mjere Boško Picula za T-portal.

11.11.2020. (12:30)

Doba trumpizma

Ne otpisujte Donalda Trumpa: Više se puta oporavio od bankrota, mogao bi i od izbornoga poraza

Kao poduzetnik, Donald Trump je kroz poslovanja svojih hotela i kockarnica više puta bankrotirao te se isto toliko puta vraćao među imućne poduzetnike. Nije nemoguće da ga ista logika povede i u političkoj karijeri, kojoj i dalje može spriječiti bankrot. Naime uspješno je modeliran trampizam kao novi političko-estradni miks populizma, egoizma i hipokrizije koji će svog tvorca – nadživjeti, piše Boško Picula za T-portal.