Poslodavcima treba dvostruko više stranih radnika - Monitor.hr
06.11.2018. (08:39)

Koliko je velika BiH?!?

Poslodavcima treba dvostruko više stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca ove je godine od svojih članica zaprimila prijavu potreba za stranim radnicima dvostruko veću nego je to bilo prošle godine, odnosno najviše do sada, s tim da potreba za stranim radnicima ima trend rasta. Ove godine kvota je iznosila više od 30.000 radnih dozvola. Index.hr…


Slične vijesti

21.12.2025. (20:00)

Radna snaga ulazi u fazu “stabilizacije”

Pad dozvola za strane radnike u Hrvatskoj tijekom 2025.

Prema podacima HZZ-a i MUP-a, u prvih deset mjeseci 2025. broj dozvola za boravak i rad stranih radnika pao je oko 15 posto u odnosu na lani, prvi put nakon višegodišnjeg rasta. Najveći pad bilježi se u novim zapošljavanjima, dok raste broj produljenja postojećih dozvola. Razlozi uključuju strože zakonske procedure, slabiju potražnju u graditeljstvu i turizmu, rast interesa domaćih radnika te globalne promjene migracijskih tokova. Hrvatska i dalje ovisi o stranoj radnoj snazi, ali ulazi u stabilniju, uravnoteženiju fazu tržišta rada. Bug

17.12.2025. (13:00)

To je grad veličine Splita

Ove godine izdano ukupno 160.176 dozvola za rad, najviše radnika iz BiH, Nepala i Srbije

Od ukupne brojke izdanih radnih dozvola, nešto manje od polovice, njih 76.700, odnosi se na novo zapošljavanje, 64.009 na produljenje postojećih dozvola, dok je 19.467 dozvola izdano za sezonski rad, javlja Jutarnji. Pokraj spomenutih, strani radnci u većoj mjeri dolaze iz Filipina, Indije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bangladeša i Egipta. Najviše dozvola izdano je u PU zagrebačkoj – njih 40.170. Na drugom je mjestu PU istarska s 22.824 izdane dozvole, dok treće mjesto zauzima PU splitsko-dalmatinska s ukupno 16.602 dozvole. Najmanje dozvola izdano je u PU požeško-slavonskoj (639), PU virovitičko-podravskoj (936) i PU bjelovarsko-bilogorskoj (1.309). tportal

12.12.2025. (11:00)

Kad je društvo šarenije, ali raspoloženje sve sivije

Hrvatska bilježi porast ksenofobije zbog političke retorike, medija i izostanka integracije

U Hrvatskoj jačaju ksenofobija i neprijateljstvo prema stranim radnicima i izbjeglicama, uz porast nasilja i negativne retorike. CMS upozorava da je riječ o trendu potaknutom nedostatkom integracijskih politika, medijskim i političkim narativima te općom društvenom nesigurnošću. Istraživanja pokazuju porast predrasuda, posebno prema arapskim i muslimanskim skupinama, dok se izbjeglice guraju u nevidljivost. Stručnjaci naglašavaju veliku odgovornost politike, medija i znanosti u kreiranju percepcija te potrebu državnog vodstva koje aktivno njeguje toleranciju i solidarnost. DW

29.11.2025. (23:00)

Ljubav s rezervom

Južnoazijski radnici u Hrvatskoj: integracija s dozom opreza

Istraživanje 130 južnoazijskih radnika u Hrvatskoj pokazuje da većina njih pozitivno doživljava Hrvate i želi integraciju, ali istovremeno osjeća nepovjerenje i socijalnu distancu. Nacionalni identitet jače oblikuje međusobne odnose nego religija. Nepovjerenje proizlazi više iz osjećaja društvene inferiornosti i statusne ugroženosti nego iz stvarnog nasilja. Ekonomska nesigurnost i konkurencija za poslove dodatno pojačavaju animozitet među radnicima. Rezultat je složen miks simpatija, pragmatične integracije i latentnog nepovjerenja. Index

24.11.2025. (08:00)

Španjolci otvaraju vrata, Hrvati još skidaju najlon s kvake

Španjolska: stranci pune rupe na tržištu rada brže nego što Europa stari

Španjolska svoj gospodarski rast od gotovo 3 % temelji na stranim radnicima koji čine 13 % radne snage i popunjavaju većinu novih radnih mjesta, osobito u turizmu, građevini i poljoprivredi. Legalne migracije ondje se smatraju ključem održivog mirovinskog sustava i ekonomskog rasta. Hrvatska je tek na početku: 2024. izdano je preko 206 tisuća radnih dozvola, ponajviše za građevinu i ugostiteljstvo. Procjene pokazuju da bi do 2030. svaki četvrti radnik mogao biti stranac. tportal… komentiraju na Forumu

21.11.2025. (11:00)

Dobro došli… ali držite se na sigurnoj udaljenosti

Hrvatski građani sve kritičniji prema stranim radnicima

Novo istraživanje Instituta za migracije pokazuje rast nezadovoljstva prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj: potpuno ili djelomično nezadovoljnih je preko 60 posto, a samo tri posto izražava zadovoljstvo. Glavni razlozi su strah od kriminala, zabrinutost za radna mjesta, pritisak na plaće i kulturne razlike. Socijalna distanca je izrazito visoka — gotovo nitko ih ne želi u obitelji, a tek 10 posto prihvatilo bi ih kao kolege. Integracija će biti zahtjevna jer građani strane radnike uglavnom doživljavaju kao privremenu radnu snagu, a ne buduće sugrađane. Lider

16.11.2025. (12:00)

Engleski poslužujemo uz svaki obrok — hrvatski po želji

Engleski kao neslužbeni službeni jezik hrvatskih restorana

Engleski je u mnogim hrvatskim restoranima postao de facto jezik jer brojne konobare iz Azije koriste engleski bolje nego hrvatski. Iako većina Hrvata engleski dobro razumije, Vlada sada želi obvezati strane radnike da u roku od godine dana nauče hrvatski. No postavlja se pitanje što “naučiti” znači i je li to uopće izvedivo, s obzirom na težinu jezika i loše primjere stranaca u nogometu. Nejasno je tko će znanje provjeravati, pa će engleski vjerojatno ostati dominantan, pogotovo u ugostiteljstvu. Kult plave kamenice

16.10.2025. (21:00)

Manje migranata, više licemjerja

Hrvatska i EU smanjuju migracije dogovorima s režimima i ignoriranjem zlostavljanja

U Hrvatskoj se širi antiimigrantska retorika, osobito nakon lokalnih izbora, kroz populističke poruke o “zamjeni stanovništva”. Teorija zavjere, popularizirana djelima Raspaila i Camusa, inspirira i dio domaćih političara. Dok Frontex i Božinović bilježe pad ilegalnih migracija, stručnjaci upozoravaju da su brojke varljive i da se migracije samo premještaju, a ne smanjuju. Europska unija smanjenje dolazaka postiže sporazumima s represivnim režimima, uz cijenu kršenja ljudskih prava. Aktivistkinja Selma Banich u knjizi “igra/the game” dokumentira ignoriranje i zlostavljanje migranata na hrvatskoj granici. Faktograf

14.08.2025. (20:00)

Ne znaš što je teže - naći majstora ili mjesto za parkiranje

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

22.07.2025. (09:00)

Hrvatsko-indijsko prijateljstvo i nada za univerzalni jezik

Picula: Dok se u zemlji temeljem Ustava jamče sloboda i jednakost, vladavina prava te demokracija, postojat će različiti svjetonazori, sve ostalo vodi u sukobe

I dok najjača politička stranka u Hrvatskoj podržava Thompsona u ‘povratku kršćanskim korijenima’, a njezin partner Domovinski pokret reagira na hindski jezik, malo se tko poziva na i dalje važeći Ustav Republike Hrvatske s njegovim popisom najviših vrednota. Čini se da i sama vladajuća koalicija nije osobito zadovoljna vrijednostima u hrvatskom društvu i državi. Domovinski pokret, koji niti nema suvislu vanjskopolitičku agendu, u hindskom jeziku vidi problem, a drugi u onima koji ga u Hrvatskoj sve više govore – priliku. Čak i politički slabo upućeni znaju što u svijetu znači najmnogoljudnija zemlja.

Prava je šteta što se prijava Domovinskog pokreta nije poklopila s nedavnim dolaskom u Hrvatsku indijskog premijera Narendre Modija te iniciranja što učinkovitije hrvatsko-indijske gospodarske suradnje. Stvari bi bile još očitije, a možda bi pripomogli i plakati s porukom हमें क्रोएशिया से प्यार है. U prijevodu s hindskog: ‘Volimo Hrvatsku’, jer će se i to sve više govoriti u zemlji. Boško Picula za tportal.