Postavljen novi sarkofag reaktora u Černobilu - najveća pokretna struktura na kopnu - Monitor.hr
03.07.2019. (20:30)

Atomska plomba

Postavljen novi sarkofag reaktora u Černobilu – najveća pokretna struktura na kopnu

Sarkofag je dug 257 metara i težak 36.000 tona i kao takav najveća pokretna struktura na kopnu napravljena u povijesti. Projekt je koštao 1,5 milijardi eura. Times of Israel ima odličan članak o nesreći i događanjima nakon nje.

 


Slične vijesti

27.04. (09:00)

Svi oni zrače novom energijom

Četiri desetljeća nakon Černobila, nuklearna energija doživljava snažan povratak

Potaknute energetskom nesigurnošću zbog sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini, te potrebom za niskougljičnim izvorima, velesile mijenjaju smjer. SAD planira učetverostručiti kapacitete, Kina gradi rekordnih 40 reaktora, a Rusija dominira izvozom tehnologije. Čak i Europska komisija priznaje „stratešku pogrešku“ odustajanja od nuklearki, potičući razvoj malih modularnih reaktora. Dok Francuska gradi nove jedinice, Njemačka ostaje pri gašenju, iako kancelar Merz žali zbog nepovratnosti te odluke. Nuklearna energija ponovno postaje ključni stup energetske neovisnosti i borbe protiv klimatskih promjena. ABC News

26.04. (01:00)

Kad priroda cvjeta, a Geiger svira

Černobil: Četiri desetljeća između nuklearne katastrofe i ratne ugroze

Ukrajina obilježava 40. godišnjicu černobilske katastrofe iz 1986. godine, koja je trajno kontaminirala golema područja i promijenila percepciju nuklearne energije. Dok zona isključenja oko Pripjata ostaje nenastanjiva za iduća tisućljeća, lokacija je ponovno postala kritična točka zbog rata. Nakon ruske okupacije 2022. i oštećenja zaštitne strukture dronom 2025. godine, stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od novog ispuštanja radioaktivnih tvari. Iako je priroda preuzela napuštene gradove, narušeni integritet modernog zaštitnog luka i starog sarkofaga predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti Europe. HRT

04.04. (10:00)

Nuklearni doručak: Zamisli to s jajima

Kako gljive iz Černobila pretvaraju zračenje u energiju

Gotovo četiri desetljeća nakon černobilske katastrofe, znanstvenici proučavaju crnu gljivu Cladosporium sphaerospermum koja buja u srcu radioaktivne zone. Ključ njezina opstanka je melanin, pigment koji joj daje tamnu boju i omogućuje preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Postoji hipoteza o radiosintezi, procesu u kojem gljiva koristi zračenje kao izvor energije, slično fotosintezi kod biljaka. Iako konkretni metabolički putovi još nisu dokazani, njezina sposobnost apsorpcije zračenja testirana je čak i na ISS-u, što otvara mogućnost korištenja ove gljive kao biološkog štita u budućim svemirskim istraživanjima. tportal

09.02.2024. (01:17)

Radioaktivni vukovi iz Černobila mogli bi biti ključ za sprječavanje raka kod ljudi

22.09.2023. (19:00)

Vjetrovi promjene

Černobilsku Zonu isključenja žele pretvoriti u zonu oporavka

Iako je u Ukrajini trenutno teško stanje zbog sukoba s Rusijom, predstavnici ukrajinske elektroenergetske kompanije Ukrenergo potpisali su pismo namjere s njemačkom kompanijom Notus Energy vezano uz projekt izgradnja vjetroparka, snage jednog gigavata. Vjetrolektrane bile bi postavljene na području trenutno nenaseljene Zone isključenja u Černobilu, koja zauzima prostor u radijusu oko 30-ak kilometara od bivše nuklearne elektrane. Prema planu, budući vjetropark strujom bi mogao opskrbljivati oko 800 tisuća kućanstava u Kijevu i okolici, i bio bi jedan od najvećih takvih projekata u Europi. Green

18.04.2023. (20:00)

Zona isključenja...

Život u Černobilu

Katastrofa nuklearne elektrane u Černobilu prekrila je regiju stotinu puta većom radijacijom od one koju su oslobodile atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju zajedno. Černobil je također bio jedno od prvih područja kroz koje su ruski tenkovi prošli dok su iz Bjelorusije nadirali prema Kijevu. Posjećujući zonu godinu dana kasnije, prošla nesreća i sadašnja tragedija križaju se na čudne i fascinantne načine.Prije rata, sablasni grad Pripjat, koji je nekoć bio dom desecima tisuća radnika nuklearne elektrane prije nego što je napušten, postao je mračna turistička atrakcija za one koje privlači postapokaliptična pustoš. Posjet selima oko Černobila pruža priliku zakoračiti u trenutak zamrznut u vremenu, gdje je sve ostalo tamo gdje je bilo prije više od tri desetljeća. Razbacana odjeća, igračke u grmlju… Index

04.04.2023. (17:00)

Preživjeli, ali kako?

Psi iz Černobila drukčiji su od ostalih skupina pasa

Stray dogs living in Chernobyl may have EVOLVED to thrive in deadly exclusion zone - World News - Mirror Online

Danas stotine slobodnih pasa žive u području oko mjesta katastrofe, poznatom kao zabranjena zona. Lutaju napuštenim gradom Pripjatom i spavaju na visokokontaminiranoj željezničkoj stanici Semihod. Znanstvenici su proveli istraživanje DNK životinja koje je pokazalo da su psi iz Černobila genski različiti od čistokrvnih pasa, kao i od drugih skupina pasa koji se slobodno razmnožavaju, objavljeno je u časopisu Science Advances. Projekt je rezultat suradnje znanstvenika iz Sjedinjenih Država, Ukrajine i Poljske kao i Clean Futures Funda, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u koja radi u Černobilu. Psi iz elektrane genski su drukčiji od onih iz grada Černobila, otkrili su istraživači. Čini se da postoji mali protok gena između dvije skupine, što sugerira da su se rijetko križale. Usporedba DNK sekvenci pasa iz elektrane, pasa iz Černobila i čistokrvnih ovčara koji žive u neradioaktivnim sredinama mogla bi pomoći istraživačima u utvrđivanju promjena u genomu povezanih s radijacijom. Tportal

09.03.2023. (10:10)

Psi iz Černobila genetički su drugačiji od ostalih u svijetu

26.04.2022. (10:00)

On bi još jednu u Hrvatskoj

Koliko bi Europi trebalo nuklearki da ne ovisi o ruskom plinu?

Jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tonći Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko. “Kada bismo udvostručili nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić i nastavlja: “Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”. Index

09.03.2022. (15:00)

Nuklearka Černobil je bez struje. Koje su moguće posljedice?

Ukrajinski dužnosnici kažu da ne znaju kolika je razina radijacije u Černobilu, nakon što su ga ruske snage zauzele ranije tijekom invazije. Navode da je u skladištu pohranjeno oko 20.000 potrošenih gorivnih sklopova koji zahtijevaju konstantno hlađenje, što je moguće samo ako ima struje. Zbog toga će temperatura u bazenima rasti, uslijed čega može doći do porasta radioaktivnih tvari i njihovog ispuštanja u okoliš. Vjetar može prenijeti radioaktivni oblak u druge regije Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Europe. Nadalje, u objektu neće biti ventilacije zbog čega će osoblje biti izloženo opasnoj dozi radijacije. Sustav za gašenje požara također ne radi što predstavlja ozbiljnu opasnost u slučaju izbajanja požara, primjerice uslijed pada projektila na objekt. N1