Potrošnja u prosincu 14,85 milijardi kuna - milijardu više nego prethodne godine

Sve bolji konzumenti

Potrošnja u prosincu 14,85 milijardi kuna – milijardu više nego prethodne godine

Ovog prosinca potrošili smo milijardu kuna više nego u prosincu 2017. (tad potrošili 13,79 milijardi kuna), a HGK očekuje da će, ako se dinamika nastavi, sljedeće godine biti dosegnuta razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu. HRT…

potrošnja

Ovisni o šopingu

Promet u maloprodaji eurozone posustao, Hrvatska iznad prosjeka

Promet u maloprodaji eurozone u travnju je stagnirao (+0,1 %), dok je u EU-u ubrzao (+0,7 %), a Hrvatska je zabilježila rast od 1 % mjesečno i 5 % godišnje — iznad prosjeka. Gorivo prednjači u rastu, dok je potrošnja neprehrambenih proizvoda blago pala. Poljska bilježi skok od 7,5 %, a Njemačka pad od 1,1 %. Na godišnjoj razini, Cipar, Estonija i Švedska predvode s rastom, dok Luksemburg bilježi najveći pad. Eurostat još čeka podatke iz Češke i Grčke. Lider

maloprodaja potrošnja

Kad ni turisti više ne grizu: preskupa hrana ubija apetit i statistiku

Osobna potrošnja usporava, a inflacija se približava normalnijim razinama

Podaci o realnom prometu u trgovini na malo ukazuju na smirivanje osobne potrošnje. U istom smjeru ukazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Ne vidim što bi moglo promijeniti ove trendove. I strani turisti neće s oduševljenjem očitavati cijene pizza od 12 eura i glavnih jela u restoranima od 18, 20 i više eura. Danas je jeftinije jesti u Rimu nedaleko od Vatikana nego na našoj obali, osim ako se jako pazi; dobre ponude za dobru cijenu ima, samo se treba potruditi pronaći ju. Stoga mislim da nas čeka još vrlo kratko vrijeme povećane inflacije prije nego što signal smiraja osobne potrošnje bude jasno očitan u cijelom dobavnom lancu i na većini tržišta. Nakon toga nas prema kraju ove godine čeka umjereniji predbožićni shopping i približavanje stope inflacije normalnijim razinama, puno bliže onih već zaboravljenih i službeno željenih „2 posto na godinu“. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

inflacija osobna potrošnja potrošnja Velimir Šonje

Petkom se bojkotiralo, a ostale dane - gužve

Hrvati početkom godine trošili više unatoč bojkotima

U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2025. godine, broj računa veći je za otprilike 4 milijuna (rast od 2,34 posto) u odnosu na isti mjesec 2024., a ukupni je iznos računa porastao za 258 milijuna eura, tj. 10,03 posto, pokazuju podaci Porezne uprave. Valja uzeti u obzir da su bojkoti krenuli sredinom siječnja, a u veljači se trošilo za oko 7 posto manje nego prije godinu dana. Inflacija je sigurno imala ulogu u povećanju ukupne potrošnje, ali podatak da je potrošnja porasla više nego dvostruko u odnosu na inflaciju sugerira da su postojali i drugi čimbenici, poput veće sklonosti trošenju. Lider

bojkot trgovina kupovina potrošnja shopping trgovine

Svi bojkotiraju, ali cijene se ne boje

Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf

bojkot trgovina inflacija potrošnja

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

bojkot trgovina ekonomija gospodarstvo porezi potrošnja zamrzavanje cijena

Blagdan za potrošače

Hrvati na Crni petak potrošili oko 123 milijuna eura u trgovinama

U Hrvatskoj se ove godine bilježi rast potrošnje od 7,2 posto u odnosu na 2023. godinu, prema podacima o fiskaliziranim računima 29. studenoga. U trgovinama, Hrvati su ‘ostavili’ 122.623.280 eura na oko pet i pol milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, prema podacima Porezne uprave, na prošlogodišnji Crni petak, Hrvati su u trgovinama potrošili 113.877.561 eura na oko 5 milijuna i 400 tisuća fiskaliziranih računa. Dakle, Hrvati su ove godine na Crni petak u trgovinama potrošili 7,2 posto više. Ove godine se više i jelo i pilo, pa je tu potrošnja bila 11.918.782 eura. Na ostale usluge potrošeno je 19.848.416 eura. Forbes

Black friday Crni petak potrošnja

Malo je prerastrošno to naše carstvo, i zato nam siše gospodarstvo

Unatoč rastu cijena, u Hrvatskoj raste i potrošnja

Sustav fiskalizacije pokazuje da se u prvih osam mjeseci ove godine mjesečno izdavalo u prosjeku 8.4 milijuna računa više nego u istom razdoblju 2019., što je snažan znak da je došlo do rasta realne potrošnje u trgovinama na malo. Rast je vidljiv u svim mjesecima, pa nije rezultat isključivo turizma. Godine inflacije bile su dobre za trgovačke lance. Ni državi pandemija i rast cijena nisu poremetili proračunske planove. Proračun se zapravo puni bolje od očekivanog. Takva situacija neće trajati vječno, a pitanje je koliko Hrvatska i njeni građani dobro iskorištavaju “godine obilja”. Umjesto da neplanirane prihode država iskoristi za otplatu javnog duga, ona ih je iskoristila za rast plaća u javnom sektoru. Građani se jako zadužuju, a država “dobre godine” ne koristi da bi se pripremila za “loše godine”, što je kratkovidno i opasno, kaže Branimir Perković za Index.

Branimir Perković cijene potrošnja

Dižu oni plaće, ali cijene ih prate

Hrvati sve manje troše, imamo najveći pad u EU-u. Zabrinjava i pad industrijske proizvodnje

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao. Ono što još više zabrinjava jest pad industrijske proizvodnje od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj. U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list. Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine. Poslovni

BDP potrošnja

Živiš samo jednom, ali to ne znači da moraš trošit kao da nema sutra

Nesputano trošenje proizašlo nakon pandemije lagano se bliži kraju

Pandemija koronavirusa jasno nam je svima stavila do znanja da se ne živi vječno, što je dovelo do povećane potrošnje nakon razdoblja lockdowna i posljedične inflacije. No, iako takav trend doživljava silaznu putanju, to nije nužno dobra vijest za gospodarstvo. Osobna potrošnja i dalje je najvažniji pokazatelj zdravog gospodarstva jer potrošnja čini oko 58 posto bruto domaćeg proizvoda (2021.) i kad bi ona posustala, gospodarstvo bi moglo utonuti u recesiju. Međutim, pad osobne potrošnje također polako uzdrmava tržišta i čini ulagače opreznijima. Poslovni

potrošnja yolo

Sad kad ste nešto uštedjeli, valja i više trošiti

Šonje: Zašto nitko ne predviđa „bum“ osobne potrošnje?

Veličine koje uglavnom određuju osobnu potrošnju su kretanje plaća, zaposlenosti i sklonost štednji. Pretpostavit ćemo da se sklonost štednji ne mijenja bitno u godinu dana. Logično je da prosječna neto plaća u uvjetima stisnute nezaposlenosti bilježi snažan rast. Puno je teže naći radnike nego recimo 2017.; radnici imaju veću pregovaračku moć nego prije pandemije, a velika većina ljudi intuitivno osjeća da im stvarna kupovna moć nije bitno veća nego prije vala inflacije te žele to kompenzirati. U Hrvatskoj nema puno primatelja minimalnih plaća (oko 2-3% od ukupnog broja zaposlenih) pa neće jako utjecati na prosjek, ali je neki signal. Nadalje, inflacija koja je usporila ohrabruje potrošače. Ubrzali su i gotovinski nenamjenski krediti… U takvim uvjetima ne bi me čudilo da realna prosječna plaća nastavi rasti po veoma visokim stopama u većem dijelu 2024., a realna osobna potrošnja iduće godine prebaci sva sada aktualna očekivanja i uđe u zonu rasta iznad 4%, Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

plaće potrošnja Velimir Šonje

Sve bolji konzumenti