Prestanak pušenja u kasnijoj dobi usporava gubitak pamćenja - Monitor.hr
20.10. (19:00)

Nikad nije pušiona za prestanak

Prestanak pušenja u kasnijoj dobi usporava gubitak pamćenja

Prestanak pušenja može usporiti kognitivno propadanje, pokazuje istraživanje londonskog UCL-a objavljeno u Lancet Healthy Longevity. U šestogodišnjoj studiji s više od 9300 osoba iz 12 zemalja, bivši pušači imali su do 50% sporije opadanje verbalne fluentnosti i 20% sporije propadanje pamćenja. Stručnjaci naglašavaju da čak i prestanak u srednjim ili starijim godinama može donijeti dugoročne koristi za mozak i smanjiti rizik od demencije. Ovo otkriće nudi dodatni poticaj starijim pušačima da ostave cigarete. Klikaj


Slične vijesti

12.10. (20:00)

Kad je mozak još bio u fazi testiranja verzije „ja 0.1“

Zašto ne pamtimo najranije djetinjstvo: nestabilna pohrana sjećanja

Dječja amnezija objašnjava zašto nitko ne pamti svoje prve korake ni pelene – mozak tada jednostavno nije imao stabilan „softver“ za dugoročno pamćenje. Freud je mislio da potiskujemo traume, no stvarni krivac je nezreo hipokampus koji usred neurološkog kaosa ne uspijeva trajno pohraniti podatke. Kako sazrijeva i usporava neurogeneza, mozak napokon može razlikovati kratke dojmove od trajnih zapisa. Uz to, bez razvijenog jezika nema ni priče o sebi – jer sjećanja ne postoje dok ih netko ne zna ispričati. Igor Berecki za Bug

12.03. (15:00)

X faktor dugovječnosti

Mozak žena otporniji je na starenje nego mozak muškaraca, što se odražava i na pamćenje

Nova istraživanja objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science Advances pokazuju da se neaktivni kromosom aktivira u starosti. To je vrlo značajna nova spoznaja. To znači da se aktiviraju određeni novi geni koji potom upravljaju proizvodnjom proteina koji različitim procesima vrlo povoljno utječu na kognitivne sposobnosti. Do aktivacije dolazi u hipokampusu, moždanom centru bitnom za učenje i pamćenje. Naravno, barem kod ženki miševa na kojima su eksperimenti i rađeni. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je aktivacija neaktivnog X kromosoma ključna za mentalno zdravlje i sposobnosti tretiranih miševa.

To bi, ako se isti fenomen potvrd i kod ljudi, moglo objasniti zašto žene žive dulje i sporije stare. Također, poznavanjem novih, aktivnih gena i proteina čiji nastanak potiču, mogle bi se otvoriti nove mogućnosti održavanja zdravlja žena i njihovo liječenje. Jer, nisu sve vijesti dobre. Žene češće podliježu autoimunim bolestima. Ključ je upravo u X kromosomu kako pokazuju istraživanja. Milorad Milun za Novosti

11.12.2024. (13:00)

Imam poseban pretinac za traume i velike ljubavi

Formula 3W: zašto ljudi pamte neke stvari, a druge ne

Istraživanje je pokazalo da su sjećanja često oblikovana emocionalnim sadržajem, osobnim značajem, ponavljanjem i pažnjom. Na primjer, veća je vjerojatnost da će se pojedinci sjećati događaja s dubokim emocionalnim odjekom ili detalja na koje su se aktivno usredotočili. Međutim, na ono čega se sjećamo utječu i neki drugi faktori, poput mjesta na kojem se događaj dogodio. Takozvano prostorno pamćenje, kažu istraživači, ovisi o našim iskustvima. Nova okruženja zahtijevaju veću pozornost i stoga potiču jača sjećanja u usporedbi s poznatim, rutinskim okruženjima. Način na koji pojedinci pamte redoslijed događaja i prepoznaju prijelaze između njih igra ključnu ulogu u sjećanjima. Određeni događaji često su podijeljeni u različite epizode i stoga ih se pojedinci mogu lakše prisjetiti. Značajan utjecaj na oblikovanje načina na koji pojedinci pamte imaju i razne kulturne, osobne i kognitivne razlike. Bug

15.11.2024. (20:00)

Misli na mene svim svojim stanicama

Stanice bubrega i živčanog tkiva mogu učiti i formirati sjećanja na načine slične neuronima

Učenje i pamćenje općenito su povezani samo s mozgom i moždanim stanicama, ali nova studija pokazuje da i druge stanice u tijelu mogu učiti i formirati sjećanja. Istraživači su laboratorijski proučili dvije vrste nemoždanih ljudskih stanica, iz živčanog i bubrežnog tkiva, izlažući ih različitim obrascima kemijskih signala. Kao odgovor, ove nemoždane stanice uključile su “gen za pamćenje”, isti onaj gen koji moždane stanice uključuju kad otkriju obrazac u informacijama i restrukturiraju svoje veze kako bi oblikovale sjećanja. U budućnosti svoje tijelo morali bismo tretirati više kao mozak; na primjer, razmisliti o tome što naša gušterača pamti o obrascu naših prošlih obroka kako bismo održali zdravu razinu glukoze u krvi ili razmotrili kako stanica raka pamti obrazac kemoterapije. Bug

14.10.2024. (16:00)

Svatko vrti svoj film, priča svoju priču

Skenovi mozga otkrivaju temeljne misterije o tome kako naše pamćenje funkcionira iz dana u dan

Baš kao što je film podijeljen na scene, naš mozak organizira sjećanja u segmente, odvajajući na primjer trenutak kad smo izašli na ručak od trenutka kad smo došli s posla. U filmovima redatelji i montažeri odlučuju o tome kad jedna scena završava i počinje nova, no kako to čini mozak, zanimalo je istraživače Sveučilišta Columbia. Došli su do zaključka da možda imamo više kontrole nad načinom na koji tumačimo dnevne događaje nego što se vjerovalo dosad. Način razmišljanja doista mijenja naše sjećanje na ono što se zapravo dogodilo i otkriva koliko fleksibilno i aktivno može biti naše pamćenje. Mi možemo odabrati na što ćemo obraćati pozornost i čega ćemo se sjećati. A to znači da kontroliramo narativ vlastitih iskustava. Bug

03.10.2024. (00:00)

Ako su banke zainteresirane, onda se valjda i može zaraditi na tome

Banke postaju sve otvorenije prema inovacijama iz svijeta blockchaina

Na konferenciji Web3 Tales u Zagrebu, stručnjaci su raspravljali o integraciji blockchain tehnologija i decentraliziranih financija (DeFi) u tradicionalne bankarske sustave. Vid Hribar iz Raiffeisen banke naglasio je da DeFi predstavlja priliku, a ne prijetnju za banke, te da blockchain može poboljšati učinkovitost kroz pametne ugovore i tokenizaciju. Posebno je istaknuta potreba za jasnijim regulatornim okvirima, poput MiCA regulative. Na drugom panelu, Mike Alonso iz BIS-a govorio je o potencijalu digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC) da povećaju učinkovitost platnih sustava i financijsku inkluzivnost. Lider

19.08.2024. (14:00)

Da te spasi od zaborava

Otkrivena molekula koja obnavlja pamćenje

Istraživači UCLA Healtha identificirali su i sintetizirali molekulu koja je uspješno obnovila kognitivne funkcije kod miševa koji pokazuju simptome Alzheimerove bolesti ponovnim aktiviranjem sklopa pamćenja mozga. Pokaže li ovaj spoj slične učinke kod ljudi, jedinstvena sposobnost pomlađivanja pamćenja i kognicije mogla bi naglavačke okrenuti način na koji liječimo Alzheimerovu bolest, tvrde autori studije objavljene u časopisu The Proceedings of the National Academy of Sciences. Zasad, koliko je poznato, na tržištu ili u laboratorijskima ne postoji ništa slično. Molekula DDL-920 djeluje drugačije i mogla bi ponovno uključiti prekidač u memorijskom krugu mozga. Dakako, dug nas još put čeka prije nego što se ustanovi je li tretman siguran i učinkovit i kod ljudi. No, pokaže li se učinkovitim, lijek bi mogao utjecati i na liječenje drugih bolesti i zdravstvenih stanja poput depresije, shizofrenije i poremećaja autističnog spektra, kažu istraživači. Bug donosi pregled znanstvenih novosti u proteklom tjednu.

07.07.2024. (16:00)

Jer voditi si planer nije dovoljno

Sjećanje na prošlost nije jedini oblik pamćenja kojega poznajemo: prospektivna memorija („pamćenje budućnosti“) je sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi

Sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi ili što trebate učiniti u budućnosti – na primjer skrenuti do trgovine po mlijeko na putu kući s posla (štoviše, otići do vrtića po vlastito dijete) ili nazvati majku na njezin rođendan ili se sjetiti na vrijeme izvaditi tepsiju s kolačem iz pećnice. Gubitak prospektivne memorije većinom za posljedice ima poneku zabavnu anegdotu i smiješnu situaciju… ali greške u pamćenju budućih događaja nekada mogu dovesti do istinski tragičnih posljedica: ne jednom smo u crnoj kronici čitali o ljudima koji su svoje dijete zaboravili u sjedalici u zaključanom automobilu po vrućem danu. Kako zadnjih godina raste količina saznanja o mehanizmima nastanka, kontrole i poremećaja prospektivne memorije, tako je u porastu i broj istraživanja koja su usmjerena na otkrivanje i definiranje načina i tehnika koje bi mogle pomoći u poboljšanju funkcioniranja te vrste pamćenja – Igor Berecki za Bug.

10.01.2024. (21:00)

Bi wasabi?

Tajna za poboljšanje pamćenja otkrivena u ljutom začinu

Wasabi, ljuti začin koji se najčešće stavlja u sushi, mogao bi biti ključ za jačanje pamćenja, prema nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Nutrients. Istraživanje je pokazalo da konzumacija wasabija smanjuje oštećenja i upalu, što rezultira značajnim poboljšanjem kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Skupina ispitanika koja je tri mjeseca konzumirala wasabi ekstrakt pokazala je rast od 18% u dugoročnom pamćenju i ukupno poboljšanje od 14% u odnosu na placebo skupinu. Znanstvenici ističu da wasabi, s svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, može biti ključ za očuvanje mozga i poboljšanje mentalnih funkcija. Liječnici inače savjetuju da u prehranu uvijek uključimo “hranu za mozak”, orašaste plodove, sjemenke, grah, tamno lisnato povrće, avokado, rajčice i borovnice, uz zeleni čaj i tamnu čokoladu. (Telegram)

15.02.2019. (00:00)

Znanstvenici razvili novi lijek. Liječit će gubitak pamćenja kod starijih ljudi?