Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 45 posto žena u dobi od 25-44 biti single i bez djece - Monitor.hr
Ponedjeljak (19:00)

Karijera da, dječja kolica ne

Procjenjuje se da će do 2030. godine oko 45 posto žena u dobi od 25-44 biti single i bez djece

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.


Slične vijesti

12.07. (16:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

10.07. (16:00)

Croatia full of radnih dozvola

Broj stanovnika u Hrvatskoj raste — zahvaljujući stranim radnicima i izbjeglicama

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

30.03. (20:00)

Kad država složi bazu, popis odlazi u mirovinu

Središnji registar stanovništva se digitalizira: kraj popisa, početak nove ere podataka

Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva, jedinstvenu bazu podataka koja će objediniti evidencije o građanima, uključujući podatke o prebivalištu, obrazovanju, zaposlenju i kućanstvima. Registar, kojim će upravljati Porezna uprava, zamijenit će skupi popis stanovništva te omogućiti brže i učinkovitije upravne procese. U potpunosti će zaživjeti 2026., a određena prava definirana popisom iz 2021. vrijedit će do 2033. Ukupni troškovi uvođenja registra iznose 12,8 milijuna eura, što je znatno manje od posljednjeg popisa koji je koštao 23 milijuna eura. Bug

03.03. (17:00)

Depopulacija? Ma kakvi, samo se malo selimo

Za demografsku revitalizaciju države Hrvatska će u ovoj godini izdvojiti gotovo 700 milijuna eura

Time će se financirati subvencije za Hrvate povratnike, njihovo porezno rasterećenje, gradnja stanova za mlade obitelji koje mogu „priuštivim stanovanjem“ do krova nad glavom. Kako zaustaviti depopulaciju analiziraju Korina Kučić i Stjepan Šterc: Šterc naglašava da odlazak mladih nije vezan samo uz financije, već i uz opće nezadovoljstvo društvenom neuređenošću, te smatra da su nužne strateške mjere za poboljšanje kvalitete života. Kučić ističe da je ključno osigurati ne samo priuštivo, već i kvalitetno stanovanje, jer mladi neće ostati u Hrvatskoj ako drugdje mogu imati bolji standard. HRT

26.02. (13:00)

Decentralizacija pod hitno

Demografska slika Hrvatske sve je sumornija, a srednji i mali gradovi rapidno gube stanovništvo

Ako se postojeći trendovi nastave, Hrvatska bi mogla spasti na samo dva velika urbana centra s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Grad Osijek, koji je nekada prelazio tu granicu, nakon popisa stanovništva 2021. godine zabilježio je pad na 96.313 stanovnika, dok se sličan scenarij nazire i za Rijeku, piše Večernji. Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine kaže demograf Anđelko Akrap, nadodavši kako bez imigracije nema napretka. tportal

15.02. (08:00)

I svi se gužvaju u Zagreb

Zavod za statistiku: Raste broj stanovnika u Hrvatskoj

Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica

13.02. (21:00)

Zaposliti rode

U Hrvatskoj godišnje umire 19 tisuća više ljudi nego što se rodi beba! Vlada nešto predlaže

I saborska oporba pohvalila je Vladin prijedlog da se od 1. ožujka udvostruči iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete, a da limit naknade za roditeljski dopust raste na 3000 eura, ali i poručila da to nije ni cjelovit niti sustavan odgovor na obiteljsku politiku. Univerzalni dječji doplatak ima polovica država članica EU, napomenula je Jelena Miloš (Možemo) te pozvala da se on uvede. Pita i zašto sve naknade ne rastu redovito i ne usklađuju se s troškovima života s obzirom na inflaciju. Index… komentiraju na Forumu

01.02. (09:00)

Tužna statistika

Gotovo 54% naselja je demografski depresivno, a vitalnih područja sve je manje

Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom—broj izrazito depresivnih naselja porastao je s 1.054 u 2011. na 1.393 u 2021. Trećina površine zemlje je gotovo nenastanjena, dok broj starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina u 46% naselja. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez stanovništva do 3123. godine. Najpogođenija su područja Like, Bukovice i istočne Slavonije, dok su tek rijetka naselja vitalna. Faktograf

28.01. (12:00)

Pust je pust, ali tko će nam puniti škole?

Hrvatska uvozna snaga: radnici s trgova i političari s margina

Hrvatska je nepovratno zahvaćena demografskim slomom. Šanse za popravak su jako male. Izgubiti milijun stanovnika je pretočeno u zatvorene područne škole u manjim mjestima, gdje se gubi memorija i mjesto postaje puka spavaonica. Čitava prostranstva u Hrvatskoj nemaju više stanovnika. Samo vozite od Rastoka prema Josipdolu ili u Slavoniji, i rijetko ćete vidjeti ikoga u zapuštenoj prirodi. Zatvorena radna mjesta, manji priljev poreza za zdravstvo, mirovine, javne radove. Priljev stranaca koji su predmet sprdnje, nasilja i straha je toliko potreban da ne bi kolabiralo čitavo hrvatsko društvo. I zato kada vidite strane radnike kako se vesele na trgovima tijekom Nove godine zaželite im blagostanje, sreću i nadu da će ostati ovdje s nama graditi jednu bolju budućnost za nas i naše potomke. Nemojte paliti maskirani pust kako su napravili na Grobniku. Jedina manjina koja nas mori je ona na vlasti. Njima zagorčajte život. Art Kvart

18.01. (12:00)

Više beba, manje političkog spavanja

Kako zaustaviti demografski pad u Hrvatskoj?

Hrvatska se suočava s negativnim demografskim trendovima od 1991., sa sadašnjih 32 tisuće rođenih godišnje. Profesor Marin Strmota ističe da bi useljavanje moglo biti jedino rješenje zaustavljanja depopulacije, ali također naglašava potrebu za strateškim mjerama, poput prilagodbe obrazovnog sustava, radnog vremena i stambene politike. Financijske poticaje treba usmjeriti na rađanje drugog i trećeg djeteta, no dugoročne mjere moraju biti sveobuhvatne, poput onih u Francuskoj, kako bi potaknule održivi fertilitet. Lider