Propala trećina godišnjeg uroda - neobrano ostalo 30.000 jabuka - Monitor.hr
30.01.2019. (09:30)

Truli sistem

Propala trećina godišnjeg uroda – neobrano ostalo 30.000 jabuka

Jabuke nije imao tko kupiti pa ga proizvođači nisu ni brali pa je gotovo trećina cjelokupnog uroda jabuke prošle godine ostala na granama. Niske otkupne cijene nisu pokrile ni troškove proizvodnje, a nema ni skladišnih kapaciteta. Sad neobranim voćnjacima prijete bolesti koje se mogu proširiti i na nasade u blizini. HRT…


Slične vijesti

10.12. (19:00)

Eko je in… samo još da netko nešto proizvede

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj: statistika raste, stvarnost tavori

Iako Hrvatska postupno povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, stvarna ponuda domaće eko hrane ostaje minimalna. Većinu “eko” hektara čine krški pašnjaci i ekstenzivni voćnjaci bez prinosa, dok pravih proizvođača povrća, mesa i mlijeka kronično nedostaje. Mnogi ulaze u sustav radi potpora, a izlaze zbog birokracije, nedostatka tržišta i slabe motivacije. Potrošači pak nemaju povjerenja u oznake, pa je potražnja slaba. Rezultat: statistike izgledaju pristojno, ali police i tržnice – gotovo prazne hrvatskih eko proizvoda. Agroklub

30.11. (12:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

25.10. (10:00)

Zemlje ima, nema volje

Dekan agrobiotehnologije: Hrvatska poljoprivreda bez radnika, novca i mladih

U razgovoru s dekanom osječkog Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti, prof. Vinkovićem za Ideje otkriva se složena slika domaće poljoprivrede — od kroničnog manjka radne snage i stručnjaka do usitnjenih gospodarstava i otežanog financiranja. Poseban problem je pad interesa mladih za poljoprivredu, što dodatno ugrožava samodostatnost zemlje. Rješenje vidi u boljem udruživanju proizvođača te čvršćem povezivanju znanosti, prakse i državne politike kako bi se sektor konačno pokrenuo s mrtve točke. Ideje

18.09. (19:00)

Imaš zapušteno polje? Pa daj ga u zakup...

Zanemareni resursi: Samo četiri općine prijavile zapušteno poljoprivredno zemljište u tri godine

Općine Vrhovine i Ferdinandovac te gradovi Varaždin i Mali Lošinj jedini su evidentirali parcele koje bi se, prema zakonu, mogle dati u zakup na deset godina kako bi se potaknula proizvodnja. Unatoč jasnim zakonskim odredbama, koje predviđaju zakup zemljišta ako vlasnici nisu dostupni ili ga ne održavaju, proces je spor. Općina Vrhovine, koja je još u siječnju 2023. prijavila oko 200 hektara, još uvijek čeka na odgovor ministarstva, kao i zainteresirani OPG-ovi. Ministarstvo najavljuje izmjene zakona i poboljšanje sustava evidencije, ali trenutno se velik poljoprivredni potencijal Hrvatske ne koristi učinkovito. Agroklub

11.08. (16:30)

Poljoprivrednik Zdravko iz Bijeljine ‘hot’ objavama na društvenim mrežama pospješio prodaju rajčica

18.07. (18:00)

Solarna energija? Samo ako nosi pečat iz paralelne stvarnosti

Birokracija u galopirajućem hodu: kako administracija gazi obnovljive ideje na selu

Unatoč najavama o energetskoj tranziciji, niti jedan poljoprivrednik još nije dobio potporu za obnovljive izvore energije iz ZPP-a 2023–2027. godine. Mladi stočar Ivan Sarić odustao je od solara nakon četiri kruga dopuna dokumentacije i apsurdnih zahtjeva Agencije, koja mu ne priznaje ni edukaciju koju je sama financirala. Uz dodatne natječajne zavrzlame, stalne izmjene uvjeta i potpore koje propadaju zbog birokratskih detalja, Sarić zaključuje: “Radimo na kršu, a taru nas kao marmeladu.” Agroklub

08.06. (19:00)

Kad ti robot ore njivu i razminirava bojište

Izumili robotski traktor bez kabine za plug i front

Voltrac je električni traktor bez kabine koji upravljaš kao dronom, a koristi se u poljoprivredi i vojsci. Ima nosivost 4 tone, doseg do 20 sati i vuče klasične plugove, ali i prenosi kontejnere po bojištu. AI sustav uči kako najbolje tretirati tlo, a uz vojne dodatke može ometati napade i čistiti mine. Tvrtka razvija sve interno i najavljuje potpunu autonomiju. S 30% nižim troškovima održavanja i 70% manje dijelova, Voltrac je plug-and-play rješenje za oranice i ratne zone. Bug

28.04. (13:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

13.04. (12:00)

Navali narode dok nisu kao stanovi

Cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj bila je prosječno 4.491 eura dok je najviša, 283.039 eura, zabilježena na Malti

Iznose za Maltu dakako treba uzeti s rezervom jer odražava tamošnji nedostatak poljoprivrednog zemljišta i pritisak za njegovu prenamjenu u građevinsko, što rezultira višim cijenama. Stvarni lider cijena zemljišta u EU je Nizozemska, na drugom mjestu ljestvice Eurostata s prosječnom cijenom od 178.093EUR-a za hektar. Niske cijene zemljišta zorno pokazuju strukturu proizvodnje, nisku dohodovnost, ali ti to da se Hrvatska kroz tri desetljeća suverenosti nije dovoljno ozbiljno pozabavila stvaranjem boljeg okruženja za poljoprivredu i stanovnike ruralnih prostora. Ako poljoprivrednik posjeduje zemlju, njezin rast cijene automatski povećava njegovu neto vrijednost. Bogatstvo vlasnika raste, barem na papiru. Hipotetski poljoprivrednik u Nizozemskoj prodajom jednog hektara može kupiti traktor, dok naš mora prodati 39 da bi napravio isto. Agroklub

07.04. (14:00)

Jedino što možemo je zelenije živjeti

Regenerativna poljoprivreda rješenje je za klimatske promjene? Dokumentarac ‘Poljubi zemlju’ to promovira, no stručnjaci se baš i ne slažu

Film “Kiss the Ground” autora Josha Tickella i Rebecce Harrell Tickell istražuje kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida te zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces. No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju. Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen. S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2. Agroklub