Prosvjed za dubrovačke i romske pse 30. prosinca ispred Ministarstva poljoprivrede - Monitor.hr
29.12.2015. (13:49)

Prosvjed za dubrovačke i romske pse 30. prosinca ispred Ministarstva poljoprivrede

Prijatelji životinja organiziraju prosvjed za dubrovačke i druge zaboravljene pse u Hrvatskoj koji će se održati 30. prosinca u 12 sati ispred Ministarstva poljoprivrede, Vukovarska 78.

Zakon o zaštiti životinja stupio je na snagu još daleke 2007. godine, dajući lokalnim zajednicama rok od najviše dvije godine da ispoštuju sve odredbe zakona koje uključuju zbrinjavanje napuštenih životinja, programe njihova udomljavanja i kastracije, kao i programe edukacije stanovništva.

Devet godina kasnije situacija u Hrvatskoj je alarmantna, što pokazuje i slučaj Dubrovnika u kojem se izgradnja skloništa obećava više od desetljeća! Zakon o zaštiti životinja se ne poštuje i ignorira, a udruga koja godinama pokušava problem barem držati pod kontrolom kažnjava se sramotnim oduzimanjem pasa.

Da je situacija alarmantna pokazuje i stanje u drugim lokalnim zajednicama, a nebriga za pse u romskim naseljima Međimurske županije dokazuje kako je bitno da se u rješavanje problema vezanih za napuštene životinje uključi država i sve nadležne državne institucije.

Važno je istaknuti da su oduzeti psi pod skrbi, a time i vlasništvu Društva za zaštitu životinja Dubrovnik. Oduzimanje pasa nije bilo učinjeno od strane Veterinarske inspekcije pa treba dobro preispitati zakonitost noćne akcije koju je organizirao Grad Dubrovnik na svoju sramotu i sramotu cijele Hrvatske.

Nameću se pitanja zašto Zakon o zaštiti životinja još uvijek nema kaznene odredbe za nepoštivanje odredbi koje se odnose na lokalne zajednice, zašto nije propisano da skloništa mogu biti samo neprofitnog karaktera i zašto u njemu stoji dozvola za usmrćivanje životinja nakon 60 dana. Najviše se trebamo zapitati zašto se Zakon o zaštiti životinja ne provodi u čitavoj Hrvatskoj podjednako.

“Ako Zakon mogu poštovati i ne ubijati životinje jedan Čakovec, Varaždin i Zagreb, zašto to ne bi mogao i jedan Dubrovnik?” pitaju se volonteri Društva za zaštitu životinja Dubrovnik te objašnjavaju: “21. prosinca 2015. oko 2 sata ujutro iz skloništa na Žarkovici u Dubrovniku uz asistenciju 50-ak policajaca na silu je ukradeno 65 pasa u vlasništvu Društva za zaštitu životinja Dubrovnik. Kaštela, Šibenik, Medulin i Pakrac su skloništa koja su prihvatila ponudu Grada Dubrovnika da u gluho doba noći dođu i odvedu pse. Volonterka Sandra Sambrailo je iste noći i privedena kako ih ne bi ometala u naumu. Puno je bilo nepravilnosti te noći. Grad je tumačio Zakone i Naloge onako kako im je odgovaralo, a sve u cilju da našteti i psima i volonterima.”

“Ovi prestrašni događaji samo su vrhunac 15-ogodišnje nebrige Grada Dubrovnika, upornog neispunjavanja zakonskih obaveza i iskorištavanja volontera. Stoga smo odlučili organizirati prosvjed pred zgradom Ministarstva poljoprivrede kako bi im ukazali i pokazali da je DOSTA!” rekla je Anica Sambrailo, predsjednica Društva za zaštitu životinja Dubrovnik.

“DOSTA je nepoštivanja Zakona o zaštiti životinja!
DOSTA je nerada institucija koje su zadužene djelovati po pitanju zaštite životinja!
DOSTA je skloništa koji su samo u imenu deklarirani kao no kill, a zapravo svakodnevno prakticiraju usmrćivanje zdravih životinja!
DOSTA je skloništa iz kojih se životinje moraju spašavati od bolesti, zaraza i nehumanih uvjeta!
DOSTA je gradova i samovoljnih gradskih “šerifa” koji troše novce nas građana da bi plaćali ubijanje i time financirali nečije privatne interese!
DOSTA je ucjenjivanja i iskorištavanja volontera za poslove za koje su po Zakonu zaduženi gradovi i lokalne zajednice!
Ne dozvolimo više niti jednu Žarkovicu, Pokupsko Cerje, Međimurije…

Neka ovaj prosvjed bude doček nove godine u kojoj se očekuju konkretne promjene koje će rezultirati humanošću, civiliziranošću i zajedništvom u obrani nevinih”, stoji u pozivu na prosvjed.


Slične vijesti

15.03. (08:00)

Članovi obitelji

Izglasana kazna zatvora za napuštanje kućnih ljubimaca i domaćih životinja

Onaj tko napusti domaću životinju, kućnog ljubimca, uzgojenu divlju životinju i drugu životinju koji bi trebao držati pod nadzorom kaznit će se kaznom zatvora do godinu dana. Ako je pak zbog napuštanja došlo do smrti životinje ili je napušten veći broj životinja, počinitelj će se kazniti zatvorom do dvije godine. Povijesna je to odluka za životinje i rezultat velikog angažmana udruge Prijatelji životinja, koja je još 2021. godine pokrenula peticiju sa zahtjevom da se čin napuštanja životinja tretira kaznom zatvora. Jutarnji

23.11.2022. (13:00)

Protiv zlostavljanja i okrutnosti nad životinjama

Prikupljaju se potpisi za uvođenje zabrane uzgoja životinja radi krzna na području EU

“Ne mogu to shvatiti. Zaista ne mogu shvatiti da danas, kad postoje uvjerljive replike zbog kojih nitko ne strada, netko se odluči nositi bundu od pravog krzna”, govori nam Vlatka Balaš. Oni su ovih dana odlučili podržati europsku inicijativu za uvođenje potpune zabrane krzna na području EU. Riječ je o pokretu kojim se želi zabraniti uzgoj životinja radi krzna. “U Hrvatskoj je takva industrija ilegalna, ali kontrole se ne provode gotovo nikada”, rekla je Vlatka iz udruge Prijatelji životinja. “Postoje rupe u zakonu koje pojedinci koriste. Naime, u Hrvatskoj je zabranjen uzgoj životinja radi krzna još 2017. i tada je većina uzgajivača prestala s radom. Uzgoj je tada zabranjen i u mnogim drugim državama diljem svijeta”, dodala je. Tada je peticiju o zabrani potpisalo više od 80 posto građana Hrvatske. Kako bi inicijativa o zabrani na području cijele Europske unije uspjela, potrebno je prikupiti milijun potpisa građana, dok neke države članice moraju prijeći određeni prag kako bi njihovi potpisi uopće vrijedili. Hrvatska je među zemljama koje moraju prijeći prag od 8460 potpisa. Green

02.11.2016. (21:01)

9 razloga zašto bi trebalo uvesti porez na pse

Prijatelji životinja u devet točaka obrazlažu podršku prijedlogu uvođenja tzv. poreza na pse. Porez na pse trebao bi utjecati na smanjenje kupnje i na povećanje udomljavanja pasa te na povećanje kastracije pasa. Udruga smatra da bi uvođenje takva poreza dovelo i do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja i prestanka njihova napuštanja i ubijanja te veće odgovornosti i skrbi za pse. Monitor

26.02.2016. (15:25)

Ajurvedske veganske delicije

Veleposlanstvo Republike Indije, u suradnji s udrugom Prijatelji životinja, u petak 26. 2. 2016. organiziralo je svečani ajurvedski domjenak za državne dužnosnike, članove diplomatskog zbora i ajurvedske financijere kako bi se približila drevna indijska tradicija samoizlječenja zdravom prehranom.

Ajurvedski domjenak održao se u prostoru zagrebačkog hotela Sheraton pod vodstvom Njegove Ekselencije Sandeepa Kumara, veleposlanika Indije u Hrvatskoj.

Na domjenku se, uz predavanje doktora Tomislava Petrušića o načelima ajurvede, degustirao i bogat izbor veganskih jela prema ajurvedskoj kuharici autorice Senke Kušer-Mijić. Juha od mrkve i naranče, riža sa sezamom i kikirikijem, salata od bulgura, humus od sezama, samose, ajurvedski rižin puding i druge biljne delicije zadovoljili su standarde i najzahtjevnijih sladokusaca.

Ajurveda danas utječe na principe zdravog življenja i na Zapadu. Ona propagira raznovrsnost biljne prehrane i stavlja naglasak na sprečavanje bolesti i individualni pristup u postavljanju medicinske dijagnoze. Svijest o ajurvedi raste i u Hrvatskoj, a broj praktikanata koji su se obrazovali u indijskim i europskim ajurvedskim centrima povećava se.

Suosjećanje prema svim živim bićima ili tzv. karuna zauzimalo je posebno važno mjesto u religijskim i filozofskim sustavima hinduizma, budizma i džainizma još od najranijih vremena. Svjetonazor nenasilja, ahimsa, kroz cijelu se indijsku povijest ispreplitao s drevnim spoznajama o zdravom življenju. Tako je Indija danas međunarodno poznata kao zemlja u kojoj velika većina stanovništva ne jede životinje, što ne iznenađuje s obzirom na važnost 5000 godina starog znanja o ajurvedskom načinu života.

Drevna istočnjačka znanja poput ajurvede možda nikada nisu bila relevantnija za Zapad nego li u današnje vrijeme jer nude vodstvo na putu u zdraviji život u skladu s održivim življenjem, što je također sadržano i u sve raširenijem veganskom pokretu.

Iz svih nabrojanih razloga, Prijatelji životinja vjeruju da je ovaj domjenak značajan za početak kolektivnog shvaćanja važnosti zdrave i suosjećajne prehrane koja ima znanstvene temelje u tradicionalnom ajurvedskom sustavu, a koji je priznala i Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

19.02.2016. (16:35)

Prijatelji životinja održali performans s Činči u kavezu

U petak 19. veljače 2016. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, činčila Činči i Prijatelji životinja održali su performans u kojem su pozivali građane da se s njom na nekoliko minutra druže u kavezu.

Time je udruga građanima željela predočiti osjećaj zatočeništva, straha, neizvjesnosti i beznađa koje činčile proživljavaju na farmama za uzgoj. Besmislen život u zatočeništvu na kraju završava elektrokucijom, bolnim lomljenjem vratova ili gušenjem plinom, a sve kako bi se čak 200 malih izmučenih tijela oderalo za samo jednu bundu, pišu Prijatelji životinja.

Hrvatski Zakon o zaštiti životinja, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2007. godine, prepoznao je ovu okrutnost nad životinjama i uveo zabranu uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna. Nakon prijelaznog razdoblja od deset godina, tijekom kojega su se uzgajivači ovog simpatičnog južnoameričkog glodavca trebali prilagoditi drugim, etičnijim i humanijim oblicima poslovanja, ta odredba trebala bi zaživjeti 1. siječnja 2017. godine.

Nakon devet godina velika većina uzgajivača ispoštovala je prijelazno razdoblje, no unatoč tome pojavila se inicijativa za rušenje ove zakonske odredbe. Prijedlog da se iz zabrane izuzmu činčile paradoksalan je s obzirom na to da se činčile jedine i uzgajaju u Hrvatskoj. To je izrugivanje donesenim zakonima i hrvatskoj vlasti, kao i građanima koji su s više od 70 posto podržali zabranu uzgoja životinja radi krzna, poručuje udruga.

21.01.2016. (14:40)

U odjeći s krznom – otrovne tvari

Jeste li znali da je proizvodnja krzna pogubna i za ljudsko zdravlje, odnosno one koji ga nose? Istraživanja u Njemačkoj, Danskoj, Švicarskoj, Nizozemskoj i Italiji utvrdila su u artiklima s krznom postojanje otrovnih tvari u koncentraciji višoj od dopuštenih!

Posebno je zabrinjavajuće što se otrovi nalaze i u dječjoj odjeći s krznenim dodacima. Istraživanje u Italiji otkrilo je da se radi i o poznatim modnim markama. Posljednje takvo istraživanje, provedeno u Nizozemskoj, testiranjem dječjih odjevnih predmeta s krznom poznatih modnih brendova pokazalo je prekomjerne razine opasnih formaldehida i etoksilata.

Otrovne tvari često ostaju prisutne na odjevnim predmetima s krznom, izlažući kupce zdravstvenim opasnostima. U većini testiranih detalja od krzna, poput obruba kapuljača, nađene su visoke razine kroma, formaldehida i etoksilata koji mogu izazvati iritacije, alergije, rak i hormonalnu nestabilnost. Pri nošenju takvih artikala, otrovne tvari upijaju se putem zraka ili kroz kožu. Etoksilati u ljudskome tijelu mogu ostati i do dvadeset godina, uzrokujući kronične zdravstvene probleme.

Iako industrija krzna tvrdi da je krzno prirodan proizvod, istraživanje Sveučilišta Michigan utvrdilo je da je potrebno 20 puta više energije za proizvodnju kaputa od životinjskoga krzna nego od umjetnoga krzna. Riječ je o izrazito neprirodnom procesu u kojemu se propadanje krzna sprječava njegovim obrađivanjem brojnim opasnim kemikalijama, koje su i teški zagađivači. Nakon osnovne obrade krzna znaju se koristiti dodatne otrovne tvari, poput izbjeljivača i boja. Pritom nastaje velika šteta za okoliš, zbog čega su uzgajivači životinja radi krzna i vlasnici postrojenja za njegovu obradu često i kažnjavani.

Istodobno, radnici u procesu proizvodnje krzna izloženi su opasnim tvarima zbog kojih imaju povećan rizik od obolijevanja od leukemije i raka. Proizvodi od životinjskoga krzna opasni su za one koji rade u proizvodnji odjeće od krzna, ali i za one koji ih nose! Ne treba zaboraviti ni da životinje u industriji krzna stradavaju gušenjem plinom, lomljenjem vratova ili elektrokucijom.

S obzirom na zdravstvene opasnosti artikala sa životinjskim krznom te štetnost takve proizvodnje za okoliš, Prijatelji životinja apeliraju na kupce da ne podržavaju takve proizvode. Uz brojne dostupne materijale na tržištu, nema nikakva valjanog razloga za korištenje životinjskoga krzna.

U Hrvatskoj je 2007. donesena zakonska zabrana uzgoja životinja radi krzna, s prijelaznim razdobljem od 10 godina. Osim jasnih etičkih razloga, zbog čega je više od 70 posto građana Hrvatske podržalo hvalevrijednu zakonsku zabranu, dokazana štetnost krzna za okoliš i ljude dodatan je argument da se zabrana očuva i stupi na punu snagu 2017. godine, na ponos Hrvatske i svih njezinih građana, završavaju Prijatelji životinja u svom priopćenju.

22.12.2015. (08:51)

Dubrovnik policijom protiv pasa

Između 00:30 i 2:30 ujutro s nedjelje na ponedjeljak, vodstvo Grada Dubrovnika poduzelo je nepotrebne represivne mjere, i to protiv pasa smještenih u skloništu na Žarkovici i volontera. Prema iskazima svjedoka, uz pratnju interventne policije, psi su utrpani u vozila i odvedeni iz skloništa. Policija je oko ponoći blokirala područje i onemogućila volonterima pristup skloništu. Sandru Sambrailo iz Društva za zaštitu životinja Dubrovnik priveli su u policiju, a u cijelom kaosu, dok su pitome pse hvatali konopima, neki od njih pobjegli su iz skloništa.

Prema navodima volontera, nije uručen nikakav službeni nalog. Svjedoci navode da se srame što žive u državi gdje se policiji naređuje da provodi ovakve akcije, suprotne zdravom razumu, i da je način na koji se sve odvijalo noću dokaz sumnjivih radnji i netransparentnosti.

Sve to dogodilo se uoči premještaja dijela životinja iz skloništa na Žarkovici, što je Grad najavio za 21. 12., a čemu se protive članovi Društva za zaštitu životinja Dubrovnik i velik broj građana i udruga. Društvo je zato pozvalo građane da se okupe ujutro na Žarkovici i podrže ostanak pasa, no Grad ih je preduhitrio noćnom akcijom. Umjesto dijaloga i razumnih poteza u korist životinja i Dubrovnika, slanjem interventne policije Grad se je prema volonterima, koji već 15 godina zbrinjavaju neželjene i napuštene pse i mačke s dubrovačkih ulica, postavio kao prema kriminalcima.

Naime, vodstvo Dubrovnika, na čelu s gradonačelnikom Androm Vlahušićem, odlučilo je, pozivajući se na rješenje veterinarske inspekcije, da će, dok ne izgradi svoje sklonište, pse sa Žarkovice premjestiti u druge azile diljem Hrvatske. Najavilo je da će 21. prosinca na Žarkovicu doći predstavnici tvrtke Animalis Centrum j.d.o.o. iz Splita, kao i predstavnici ”ostalih skloništa u Hrvatskoj”, i odvesti 89 pasa. Opravdana je zabrinutost da su psi koji su odvedeni noću osuđeni na smrt jer su, prema navodima volontera, odvezeni u skloništa koja imaju politiku ubijanja pasa nakon 60 dana.

Volonteri su osigurali životinjama sve što su mogli s dostupnim financijskim sredstvima i najčešće o vlastitome trošku, obavljajući pritom posao Grada i tražeći da Dubrovnik izgradi vlastito sklonište. Grad Dubrovnik među najbogatijim je hrvatskim gradovima, a prednjači po nebrizi prema napuštenim životinjama i dugogodišnjem ignoriranju zakonske obaveze izgradnje skloništa. Ovim potezom, koji ne može opravdati, još je više pogoršao situaciju.

Prijatelji životinja pitaju se kako je moguće da Grad Dubrovnik otima pse noću, bez naloga i nadzora veterinarske inspekcije, bez jasne informacije jesu li vozila iz Splita, Šibenika, Medulina i Pakraca bila registrirana za prijevoz pasa, bez potpisanog dokumenta da ti psi neće biti ubijeni.

Građani zamjeraju vodstvu Dubrovnika na neumjerenom trošenju proračunskih sredstava, na nizu lažnih obećanja, na neučinkovitosti i izostanku humanosti prema nedužnim životinjama, iako već godinama postoje planovi za izgradnju skloništa i osigurana sredstva. Umjesto da, kao veliko turističko središte, postavlja standarde za druge, Dubrovnik je još jednom iznevjerio napuštene životinje koje su na brdu iznad Dubrovnika godinama imale ljubav i skrb volontera.

Događaji u Dubrovniku sramota su za taj turistički grad, ali i za cijelu Hrvatsku, osobito sada, u vrijeme golemih problema sa psima u romskim naseljima Međimurske županije. Grad treba cijeniti požrtvovni rad volontera i Udruge za zaštitu životinja Dubrovnik te uspostaviti s njima suradnju umjesto da im noću nasilno otima pse.

Prijatelji životinja smatraju da vodstvo Grada Dubrovnika treba vratiti sve pse u sklonište na Žarkovici te, do izgradnje vlastita skloništa, uložiti novac u cijepljenje i kastraciju tih pasa i programe njihova oglašavanja i udomljavanja. Umjesto negativnog imidža mrzitelja pasa, Dubrovnik treba postati prijatelj životinja i mudro uložiti sredstva na zbrinjavanje pasa do njihova udomljenja. Time bi Grad izbjegao trošak plaćanja smještanja pasa u druga dislocirana skloništa i sve troškove za njih u tim skloništima, a ulaganjem u spretne marketinške kampanje povećao broj udomljenih pasa, osobito tijekom turističke sezone.

Udruga Prijatelji životinja uputit će prijavu Općinskom državnom odvjetništvu, tražeći da se ispita zakonitost oduzimanja pasa koji su vlasništvo udruge za zaštitu životinja i načina na koji je provedeno oduzimanje. Poziva građane da pišu Gradu Dubrovniku i zatraže spas životinja sa Žarkovice.

14.10.2015. (08:24)

Crno na bijelo

Prijatelji životinja: Mlijeko štetno za ljude; Stručnjaci: Pa, ne baš!

Prijatelji životinja oblijepili su Hrvatsku plakatima na kojma tvrde da kravlje mlijeko nije za ljude, odnosno ne samo da mlijeko i mliječni proizvodi nisu nužni u prehrani djece i odraslih nego da su štetni za zdravlje i povezani s mnogim bolestima. Stručnjaci tvrde suprotno. Profesorica Rajka Božanić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kaže da mlijeko ima veliku nutritivnu vrijednost, a Agronomski fakultet u Zagrebu dodaje da u Hrvatskoj pijemo dobro mlijeko – čak 96% pripada prvoj klasi. HRT