Prvi dokazi o postojanju paralelnog svemira? - Monitor.hr
17.05.2017. (22:13)

Warp speed engage

Prvi dokazi o postojanju paralelnog svemira?

Znanstvenici su prije nekoliko godina otkrili tzv. hladne točke u svemiru, područje znatno hladnije od okoline i 1,8 milijardi svjetlosnih godina udaljeno od Zemlje. Najnovija istraživanja pokazuju da bi točke mogle biti dokaz postojanja paralelnih svemira, no za to će biti potrebne detaljnije analize. Večernji, Guardian, Wired


Slične vijesti

Nedjelja (16:00)

Kad ti veza s crnom rupom završi doslovno burno

Zvijezda koja je pojela crnu rupu – i eksplodirala

Astronomi su otkrili neobičnu eksploziju SN 2023zkd, udaljenu 730 milijuna svjetlosnih godina, vjerojatno uzrokovanu zvijezdom koja je bila u interakciji s crnom rupom. Fenomen je prvi uočio AI algoritam, omogućivši detaljna promatranja. Zvijezda je pokazivala neobične znakove i prije eksplozije, uključujući višegodišnje povećanje sjaja. Analize sugeriraju da je crna rupa potaknula ili ubrzala supernovu sudjelujući u “smrtonosnom plesu” sa zvijezdom. Rezultat je nastanak veće crne rupe. Otkriće označava novu eru astronomije u kojoj umjetna inteligencija pomaže otkrivati rijetke kozmičke događaje. Bug

Nedjelja (09:00)

Jer svijet nije dovoljan

Svemirski solarni paneli mogli bi napajati 80% Europe do 2050.

Novo istraživanje King’s Collegea otkriva da bi solarni paneli u svemiru mogli zadovoljiti 80% europskih potreba za obnovljivom energijom do 2050. Tehnologija SBSP prikuplja sunčevu svjetlost u orbiti i prenosi je bežično na Zemlju, smanjujući troškove energetskog sustava za 15% i potrebu za baterijama za dvije trećine. Iako postoje tehnički izazovi i visoki početni troškovi, model pokazuje ogroman potencijal. Autori pozivaju Europu da slijedi primjer Japana i iskoristi prednosti ove tehnologije u borbi protiv klimatskih promjena. Index

19.08. (13:00)

Kad crna rupa postane dosadna, svemir izmisli nešto novo

Tajanstveni Punctum: nova točka na karti svemira

Astronomi su otkrili neobičan svemirski objekt, nazvan Punctum, vidljiv isključivo na milimetarskim valnim duljinama putem ALMA teleskopa. Za razliku od magnatara, pulsara ili supernova, ovaj kompaktni i iznimno svijetli objekt odlikuje se uredno organiziranim magnetskim poljem te je 10 do 100 puta sjajniji od supernova. Njegovo podrijetlo ostaje misterij – moguće je povezan s crnom rupom ili neutronskom zvijezdom. Znanstvenici smatraju da bi upravo polarizacija svjetlosti mogla otkriti njegovu prirodu, a otkriće pokazuje da svemir i dalje skriva nepoznanice čak i na dobro istraženim područjima. tportal

18.08. (12:00)

Pripreme za nove Zvjezdane ratove, samo bez Lukea i Leie

Zlatna kupola – američki štit protiv hipersoničnih prijetnji

Lockheed Martin planira do 2028. testirati svemirski presretač kao dio američkog projekta Golden Dome, zamišljenog kao globalni štit protiv balističkih i hipersoničnih projektila. Sustav uključuje satelite za rano upozorenje i orbitalne presretače, a troškovi bi mogli doseći i 830 milijardi dolara. Projekt, pokrenut pod Trumpom, suočava se s golemim tehnološkim, financijskim i političkim izazovima, dok analitičari sumnjaju u rokove i izvedivost. tportal

06.08. (01:00)

Svemirski zalogaj koji bi mogao probaviti veliku misteriju

Crna rupa srednje mase progutala zvijezdu – otkrivena karika koja nedostaje?

Astronomi su zabilježili snažan bljesak iz galaksije udaljene 450 milijuna svjetlosnih godina, koji najvjerojatnije potječe od crne rupe srednje mase – rijetkog tipa između zvjezdanih i supermasivnih crnih rupa. Riječ je o potencijalno ključnom otkriću koje bi moglo pomoći u razjašnjavanju kako nastaju supermasivne crne rupe. Objekt HLX-1 emitirao je X-zračenje koje ne odgovara poznatim klasama, sugerirajući da je progutao zvijezdu. Znanstvenici sad čekaju nove “zalogaje” kako bi potvrdili njegovo ponašanje. Index

28.07. (19:00)

I ja volim čitati SF, ali ga ne shvaćam doslovno

Harvardski profesor tvrdi da je neočekivani međuzvjezdani posjetitelj možda vanzemaljska sonda

Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS, otkriven 1. srpnja 2025., izazvao je pozornost zbog neobičnih karakteristika – kreće se suprotno ravnini Sunčevog sustava, velik je 20 km i nema rep poput kometa. Harvardski profesor Avi Loeb sugerira da bi mogao biti vanzemaljska sonda te ga povezuje s hipotezom mračne šume (prema romanu Liua Cixina), prema kojoj se inteligentne civilizacije skrivaju iz straha od uništenja. Objekt će u listopadu biti skriven iza Sunca, što bi omogućilo manevar za ostanak u sustavu. No, znanstvenici iz ESA-e tvrde da nema dokaza o umjetnom podrijetlu. Večernji list, Facebook

28.07. (12:00)

Biljke šapuću satelitima

I naša Zemlja ima puls, pokazuju satelitske snimke


„Puls Zemlje“ odnosi se na ritmične promjene u fotosintezi koje sateliti prate pomoću fluorescencije klorofila izazvane Suncem (SIF) – slabog sjaja koji biljke emitiraju i koji otkriva koliko ugljikova dioksida apsorbiraju, što pokazuje zdravstveno stanje planeta. X

14.07. (16:00)

Kad fizika kaže "ne može", a svemir kaže "drži mi crnu rupu"

Najmasivniji zabilježeni sudar crnih rupa zbunio znanstvenike

LIGO je detektirao dosad najmasivniji sudar crnih rupa – signal GW231123 – pri kojem su se dvije crne rupe od 137 i 103 Sunčeve mase spojile u još veću. Sudar je trajao samo 0,1 sekundu, ali izazvao je veliku znanstvenu glavobolju jer proturječi dosadašnjim modelima zvjezdane evolucije. Fizičari nagađaju da su te crne rupe možda nastale spajanjima manjih. Ovaj neobični događaj pokreće novu utrku za razumijevanje ekstremnih gravitacijskih fenomena – i možda ponovno pisanje svemirskih pravila. Index

14.07. (13:00)

Svemirski blockbuster: jedna stijena, jedan Mjesec, nula milosti

Asteroid 2024 YR4 mogao bi udariti u Mjesec 2032. godine

Asteroid 2024 YR4, promjera 60 metara, mogao bi 22. prosinca 2032. udariti u Mjesec, s vjerojatnošću od 4,3 %, pokazuju nove NASA-ine simulacije. Udar bi stvorio krater od 1 km i oslobodio energiju 430 puta jaču od bombe bačene na Hirošimu. Krhotine bi mogle izazvati meteorski pljusak vidljiv sa Zemlje te ugroziti satelite. Iako ne prijeti ljudima, događaj bi bio najjači lunarni udar u posljednjih 5000 godina. Znanstvenici razmatraju i mogućnost planetarne obrane ako se rizik poveća. To je onaj asteroid što se prvo namjerio na nas, ali izgleda da se predomislio. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.