Radnik kojeg poslodavac pošalje u mirovinu s 65 može dobiti i otpremninu - Monitor.hr
25.09.2019. (09:30)

Otpredednina

Radnik kojeg poslodavac pošalje u mirovinu s 65 može dobiti i otpremninu

Najnoviji prijedlog pravila o odlasku u mirovinu je da sa 65 godina u mirovinu ide onaj tko želi. Tko želi nastaviti raditi, a poslodavac ga odbije dobit će otpremninu od istog tog poslodavca. Radnici koji nastave raditi, jer tako žele, imaju pravo raditi do 68 godine. Za svaki mjesec rada iznad 65. godine radnik će dobiti 0,34% višu mirovinu, što za pet godina znači 20,4 posto višu mirovinu.

 


Slične vijesti

08.10. (11:30)

Ima li života nakon rada?

Prosječna mirovina je 2.558 kuna, linija siromaštva 2.710 kuna

Prosječna mirovina iznosi svega 38% prosječne plaće, pri čemu je najniža mirovina u Hrvatskoj 1.050 kuna, objavila je Matica umirovljenika Hrvatske. MUH predlaže dvije promjene: da osobe koje se odluče za obiteljsku mirovinu primaju 80, a ne kao sad 70 posto suprugove mirovine ili druga varijanta – zadržavanje svoje mirovine i stjecanje određenog postotka mirovine preminulog partnera. MUH predlaže i povećanje prihodovnog cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje na 2.000 kuna. Tportal

29.07. (13:30)

Zanima vas kolika će vam biti mirovina i koliko ste do sada uplatili? Evo kako saznati

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) kreirala je platformu mirovinskifondovi.hr. Na stranici svatko može izračunati buduću mirovinu i provjeriti stanje na svom računu u obveznom mirovinskom fondu. Na novoj se digitalnoj platformi može se pratiti i interaktivna mapa koja mjeri demografska kretanja u svakoj županiji. Novi list

03.06. (10:30)

Tko pita, puno skita

Kolika će vam biti mirovina u Hrvatskoj ne možete doznati čak ni ako platite 70 kn biljega

Jedan obrtnik požalio se na Facebooku kako je zavodu za mirovinsko poslao upit o tome kolika će mu biti mirovina, platio je 70 kuna biljega i za 3 mjeseca dobio odgovor – ne možete to doznati. Informaciju je na kraju dobio telefonom i to samo zato što je već ranije bio u mirovini i zamrznuo je kako bi otvorio obrt. Inače, navode u HZMO-u, izračun mirovine može dobiti samo osoba s najmanje 60 godina starosti i 35 godina staža. U Njemačkoj pak i osoba u 30-ima može informativno doznati tu informaciju. 24sata

03.03. (10:00)

Najduže u mirovini žive – Francuskinje, 27 godina

22.01. (10:00)

Za mirovine uplaćujemo 900 tisuća kuna, da ih uložimo uštedjeli bi 1,7 milijuna

Radnik s prosječnom neto plaćom od 6500 kuna za mirovinsko svaki mjesec izdvaja oko 1872 kune – za prvi stup mirovinskog 1404 kune te za drugi stup 468 kuna. Tijekom 40 godina staža za mirovinsko će uplatiti 898.560 kuna. Da taj iznos negdje ulaže, uz prosječni godišnji prinos od vrlo umjerenih 3 posto, nakon 40 godina imao bi ušteđevinu veću od 1,7 milijuna kuna.

14.01. (23:30)

U kasicu prasicu - da se u penziji ima za kobasicu

Štedjeti za mirovinu – što prije to bolje, od prvog posla, koliko god se može

Mladima savjetujemo da počnu vrlo automatski sustavno odvajati za mirovinu, sa svojim prvim poslom, s prvom plaćom – savjetuje Andrea Lučić, Udruga Mala akademija financija. Poručuje ona mladima da upravo u dvadesetima i ranim tridesetima odlučuju kakvu kvalitetu života će imati u trenutku umirovljenja. Predlaže da se odvaja 10 do 20 posto od plaće, a ako to nije moguće onda “mali iznos koji god to iznos bio, važno je da se krene rano”. HRT

 

10.10.2019. (17:30)

Dok još stignemo živjet

Vlada Saboru poslala izmjene mirovinskih zakona – u penziju s 65, tko hoće može raditi do 68.

Odustaje se, znači, od produljenja radnog vijeka s 65 na 67 godina, na pritisak inicijative koja je skupila 700 tisuća potpisa, pa se pravo na starosnu mirovinu ostvaruje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ali se povećava propisana dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 68 godina života. Dakle, nakon 65. će raditi tko bude htio, za što će se dobiti veća penzija, za 0,34 posto po mjesecu. Poslovni

27.09.2019. (14:30)

Dr. Deda

Mladi znanstvenici teže će napredovati zbog starijih, a i sad već dugo čekaju

Svaki jedanaesti zaposleni u sustavu obrazovanja stariji je od 60, a posebno je velik broj (2.228) starijih od 65 u stručnim i znanstvenim djelatnostima, pa će zbog produljenja radnog staža mladi znanstvenici napredovati još teže nego do sada, piše Večernji. Znanstvenici i sada sporo napreduju u zvanja pa ima fakulteta gdje znanstvenici ni s 50 godina ne uspijevaju doći do statusa docenta jer njihovi profesori ne odlaze u mirovinu.