Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak - Monitor.hr
31.07.2023. (11:00)

Nije baš najugodnije živjeti kraj dimnjaka, ali...

Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak

Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Danas (17:00)

Litij bi htio biti benzin, ali stalno zapne u vlastitom grmlju

Zašto još nemamo baterije s anodom od čistog litija – teorija bolja od prakse

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug

07.12. (00:00)

Šampon za dobro jutro

Pomaže li kofein u šamponu protiv ćelavosti? Što kaže znanost


Kofein u šamponima obećava spas od ćelavosti jer blokira adenozin, podiže cAMP i IGF-1, te smanjuje štetni TGF-β2 u folikulu dlake. Laboratorijski dokazi pokazuju da doista prodire u folikul i potiče rast stanica kose. Međutim, kliničkih studija visoke kvalitete gotovo da nema, a većina kofeina iz šampona završi na koži, ne u korijenu dlake. Zadovoljstvo korisnika je veliko, ali objektivni dokazi slabi. Zaključak: kofein je među najsigurnijim opcijama (nema ozbiljnih nuspojava kao finasterid ili minoksidil), ne šteti, a možda i malo pomogne – bolje nego ništa, a miriše na kavu i budi nadu. Nenad Raos za Bug

29.11. (18:00)

Kad ti majica prva kaže da ti je hladno

Termokromne tkanine iz čaja: nova zelena kemijska čarolija

Kineski znanstvenici razvili su termokromna bojila za poliester koja mijenjaju boju ovisno o temperaturi, koristeći polifenole iz čaja kao prirodne razvijače. Sustav se temelji na reakciji između bojila i polifenola, koja pri hlađenju stvara obojeni kompleks, a pri zagrijavanju prelazi u bezbojni lakton. Takva bojila su biorazgradiva, ekološki prihvatljivija i poboljšavaju svojstva tkanine smanjujući statički elektricitet i povećavajući izolaciju. Primjena je moguća u odjeći za planinare, vojnike i malu djecu, gdje je važno pravovremeno uočiti promjene temperature. Bug

22.11. (12:00)

Bez dizalica i dinamita – samo struja i malo kineske lukavosti

Novi kineski postupak izvlači litij iz podzemnih voda uz minimalnu energiju

Rudarenje litija često razara okoliš, no novi kineski postupak nudi čišću alternativu: izdvajanje litija iz slanih podzemnih voda. Tehnologija redoksne elektrodijalize (RCE) koristi membranu koja propušta samo litijeve ione i kombinira elektrolizu vode s obrnutim procesom u gorivnoj ćeliji, čime drastično smanjuje potrošnju energije na samo 1,1 kWh po kilogramu litija. Znanstvenici su postigli 75 % izdvajanja litija i dobili otopinu LiOH spremnu za daljnju obradu. Procijenjena cijena proizvodnje smanjuje se na 4.410 USD po toni, dvostruko manje od današnjih tehnologija. Nenad Raos za Bug

15.11. (12:00)

A, zato nam se stare knjige raspadaju...

Papir koji neće umrijeti: od kiselih knjiga do mineralnih listova

Moderne knjige iz 20. stoljeća brzo propadaju zbog kiselog papira izrađenog s cinkovim sulfatom, koji oslobađa sumpornu kiselinu i razgrađuje celulozu. Tradicionalni kineski xuan-papir od kore brijesta izdrži stoljećima, no umjetno starenje pokazuje da nakon oko 10.000 „godina“ potpuno gubi čvrstoću. Kineski znanstvenici zato su razvili novi, anorganski „xuan“ od vlakana hidroksiapatita i stakla, neosjetljiv na vatru i biološku razgradnju. Prema testovima, taj mineralni papir gotovo ne mijenja svojstva ni nakon 10 milenija, pa bi zapisi na njemu mogli trajati praktički vječno. Nenad Raos za bug

09.11. (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

01.11. (20:00)

Od košulje do šanka — i nazad u rezervoar

Kako od papira napraviti gorivo: kineski recept za bioetanol

Stara anegdota o kemičaru koji je „pojeo“ svoju košulju vodi do moderne biotehnologije: pretvaranja celuloze u etanol. Kineski znanstvenici pronašli su učinkovit način prerade otpadnog papira u gorivo. Papir se prvo kuha u vreloj vodi kako bi se odstranili lignin i hemiceluloza, zatim se uz pomoć enzima i kvasca celuloza razgrađuje u glukozu, a glukoza fermentira u etanol. Proces daje do 440 grama etanola po kilogramu papira, što otvara mogućnost da stari papir postane vrijedan izvor bioetanola. Nenad Raos za Bug

25.10. (16:00)

List koji liječi – i opravdava svaku rundu vina, piva i rakije

Čaj od maslinova lista – stari list, novo otkriće

Maslina nije korisna samo po ulju i plodu – njezin list skriva pravo kemijsko blago. Čaj od maslinova lista bogat je polifenolima, ponajprije oleuropeinom i hidroksitirosolom, koji imaju antioksidativno, protuupalno i antitumorsko djelovanje. Studije pokazuju da ti spojevi mogu pomoći u borbi protiv raka dojke, jetre, debelog crijeva i leukemije, bez nuspojava. Ne zamjenjuje terapiju, ali može je nadopuniti. A bonus: dok piješ čaj, pomažeš i maslinarima da se riješe otpada od 25 kilograma lišća po stablu godišnje. Nenad Raos za Bug

20.10. (13:00)

Kad voda ne curi, a sunce radi za tebe

PVA-L15: supermaterijal za pohranu topline

Američki znanstvenici razvili su kompozit PVA-L15 od vode, zeolita i polimera PVA koji pohranjuje 1,6 kJ/g topline. Materijal koristi vodikovih veza vode u šupljinama zeolita, dok polimer sprječava isparavanje. Može zagrijati nekoliko litara vode, podnosi 150 °C, brzo se hladi i traje kroz stotine ciklusa. Jeftin je, trajan i efikasan, s potencijalom za skladištenje solarne i industrijske topline, pa čak i kao toplinski zidovi u zgradama. Nenad Raos za Bug

11.10. (16:00)

Kažu da, ukoliko zamijenite svoju jutarnju kavu sa zelenim čajem, možete izgubiti i do 87 % ono malo životne radosti što vam je još preostalo

Kava je ukusno i zdravo piće – ako je dobro pržena

Miris kave potječe od dvadesetak kemijskih spojeva koji nastaju prženjem, a najvažniji među njima su pirazini, ketoni i furani. Znanstvenici iz Ekvadora analizirali su različite razine prženja (RL85–RL25) i zaključili da prekratko ili predugo prženje uništava aromu i stvara neugodne, pa i toksične spojeve. Idealna ravnoteža postiže se prženjem tri minute (RL55), kada kava oslobađa najprivlačniji „roasted coffee“ miris bez štetnih tvari. Prepržena kava, upozoravaju autori, može sadržavati i kancerogene spojeve – zato poslušajte nos, on zna. Nenad Raos za Bug