Regulacija kućanskog rada stvara nove nejednakosti u EU - Monitor.hr
29.04.2016. (09:22)

Tržište diktira

Regulacija kućanskog rada stvara nove nejednakosti u EU

Potražnja za migrantskim radom u Europi uglavnom se temelji na potrebi za nisko kvalificiranim radnicima, većinom su to žene koje dolaze s EU periferije i rade za nisku plaću, na crno, bez odmora i izložene diskriminaciji. Kao privid rješenja problema donesena je Rezolucija koja traži da nacionalne vlade riješe to pitanje, no problem je što EU stvar sagledava ekonomski, traži red u ‘sivoj zoni’, bez sagledavanja socijalne strane i prava radnika, piše Bilten.


Slične vijesti

27.06. (08:00)

Tužni ruski ratni film ih dirn'o, svojski - 'E, to vidiš, da je njima ratova i vojski!'

Đikić: Sjevernoatlantski kavez

Prihvaćanje obaveze od pet posto izdvajanja za obranu plod je nakane europskih saveznica da se umile Trumpu e da SAD ne bi sasvim digao ruke od NATO-a. Zašto je Trump inzistirao na tom povećanju ako ga ta vrsta saveza, zapravo, ne zanima? Zato da se europske zemlje potakne na ozbiljniju kupovinu sofisticiranog i vrtoglavo skupog američkog oružja. Petpostotno trošenje BDP-a na obranu obična je trgovačka ucjena koja će, naravno, usput rezultirati i time da će vojske članica NATO-a postati opremljenije i snažnije u pogledu borbene tehnike. Problem manjka ljudstva bit će, pak, teže rješiv, pa se o tome izbjegava razgovarati. Ivica Đikić za Novosti.

18.05. (16:00)

Topovi umjesto tulipana: Europa jača mišiće

Njemačka i saveznici dižu obrambene proračune, Poljska prednjači u naoružavanju

Europske sile značajno povećavaju vojne izdatke. Njemačka planira ulagati čak 5% BDP-a, Poljska već troši preko 4% i udvostručuje broj vojnika, dok Francuska i dalje gradi globalnu vojnu prisutnost kao jedina EU nuklearna sila. Velika Britanija ulaže u tehnologiju, a Italija želi postati tenkovska sila. Unatoč tim ulaganjima, Europa ostaje iza SAD-a, Rusije i Kine po globalnoj vojnoj snazi. Za mnoge članice NATO-a, rat u Ukrajini označio je kraj ere vojnih ustezanja. DW

14.05. (13:00)

Veliki brat bi popisivao, ali mu se ne da

EU (ne) zna što imate: centralni registar imovine (zasad) ostaje fikcija

Unatoč glasinama, Europska unija ne uvodi centralni registar sveukupne imovine građana vrijedne preko 200.000 eura. Studija izvodljivosti, naručena 2021., zaključila je da bi takav registar bio preskup, prekompliciran i pravno upitan. Ideja je nastala radi borbe protiv pranja novca i poreznih utaja, ali bi obuhvat svih oblika imovine, poput zlata, umjetnina ili kriptovaluta, ozbiljno narušio prava građana. Najrealnija opcija je decentralizirani pristup kroz postojeće nacionalne registre. Europska komisija tvrdi da centralni registar nije u planu – barem zasad. tportal

23.04. (21:00)

Pih, džeparac

EU: Kazna od 700 milijuna eura za Apple i Metu zbog digitalnog nestašluka

Europska komisija kaznila je Apple s 500 milijuna, a Metu s 200 milijuna eura zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima. Apple je ograničavao pristup alternativnim ponudama izvan App Storea, dok je Meta korisnicima nudila izbor između privatnosti i plaćanja. Oboje najavljuju žalbe. Komisija poručuje: pravila vrijede i za digitalne divove. Ovo su prve kazne temeljem DMA-a, a mogući su i stroži udarci ako se prekršaji ponove. DW

13.04. (19:00)

Mislili su promijeniti ambalažu i dalje prodavati isto

EU na mala vrata propušta GMO, u Hrvatskoj zasad ipak vlada otpor

Raznorodne krize u Europi i svijetu posljednjih godina, od pandemijske do ratne i ekonomske, već se redovno danas koriste za argument uz tezu kako ovom kontinentu prijeti prehrambena nesigurnost. No ta se bojazan sve više rabi u zagovoru politika usmjerenih na dereguliranje EU-ograničenja za uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane. Dotične agrokulture pritom se više ne zovu GMO, nego NGT – nove genomske tehnologije. No, to je tek marketinško rebrendiranje genetski modificrane hrane. Kako tvrdi naša europarlamentarka Biljana Borzan, kompanijama bi se moglo ubuduće omogućiti da ne označuju proizvode s GMO-om, čime potrošači gube pravo svjesnog biranja što jedu. Trenutačni zakonodavni okvir, u Hrvatskoj je to Zakon o GMO-u, vrlo je restriktivan prema genetskim igrama na polju, te zabranjuje bilo kakvu sjetvu GM-kukuruza, soje ili uljane repice. Slično je na prostoru cijele EU. No, novim se laboratorijskim izumima želi omekšati europska regulacija GM patenata. DW

25.03. (18:00)

Slušaj profesora kad ti kaže

Ljubo Jurčić: Hrvatska je u EU-u kao Kosovo u Jugoslaviji

Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.

17.03. (13:00)

Dug je put do obrane, ali još duži do otplate

Države EU će ići na nova zaduženja kako bi financirala vojsku

Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

14.03. (12:00)

EU do Vancouvera

Gotovo pola Kanađana želi da njihova država postane dio EU

ČAK 46% Kanađana bi podržalo ulazak države u Europsku uniju, pokazalo je novo istraživanje kanadske agencije Abacus Data. Protiv ulaska u EU se izjasnilo 29% ispitanika, dok je neodlučnih bilo 25%. Anketa je provedena prije stupanja na snagu carina koje je Kanadi uveo američki predsjednik Donald Trump. U prošlosti je zemljama izvan Europe bilo dopušteno podnijeti zahtjev i čak se pridružiti Uniji. Na primjer, Turska, čiji je najveći dio teritorija u zapadnoj Aziji, dobila je status kandidata, što je bio ključni korak prema članstvu, 1999. godine. Razgovori su od tada u zastoju. Cipar neki svrstavaju u Aziju, a ipak je članica EU. No, zato je Maroko odbijen jer nije u Europi… Index

14.03. (08:00)

Kad se veliki dečki igraju rata

Snage Europe i Rusije: tko bi imao prednost u mogućem sukobu? Rezultat bi bio neizvjestan

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, sve se više govori o jačoj ulozi EU-a u pomoći Kijevu, uključujući i potencijalno vojno prisustvo. Analiza vojne snage pokazuje da EU i UK imaju više vojnika (1,6 milijuna naspram 1,3 milijuna ruskih), sličan broj borbenih aviona, više oklopnih vozila i brodova, ali Rusija prednjači u broju tenkova, artiljerije i višecijevnih raketnih bacača. Ovi podaci sugeriraju da bi sukob bio neizvjestan i skup, dok se svi nadaju da do njega ipak neće doći. tportal

13.03. (17:00)

Nismo baš u poziciji da se bahatimo

Šajatović: A da prestanemo podgrijavati defetizam?

Nevjerojatno je koliko je u Hrvatskoj plodno tlo za cipelarenje unije zemalja čija smo članica od 2013. godine. Velik se broj analitičara, političkih influencera i aktivista na društvenim mrežama natječe tko će više ocrniti Europsku komisiju i EU u cjelini. Istina je da postoji stotine primjera zbog kojih vlada u sjedištu EU-a zaslužuje žestoke kritike. Ali to je granatiranje izvršeno proteklih mjeseci. Dobronamjerni bi se sada trebali okrenuti intelektualno zahtjevnijem zadatku – predlagati što da se radi u kratkom i duljem roku. Uzimajući u obzir samu prirodu Europske unije. Miodrag Šajatović za Lider