Rekord napadalog snijega kod nas iznosi 322 cm, izmjereno još 2013. na Zavižanu - Monitor.hr
07.01. (18:00)

Nekome pahulje, nekome lopata

Rekord napadalog snijega kod nas iznosi 322 cm, izmjereno još 2013. na Zavižanu

Najveća ikad izmjerena visina snijega u Hrvatskoj iznosila je 322 cm, a zabilježena je 21. ožujka 2013. na Zavižanu. Veljača je mjesec s najviše snježnih rekorda, a većina ekstremnih vrijednosti zabilježena je u posljednjem desetljeću, uz iznimku 1929. godine. Te je godine u Gospiću izmjereno 285 cm snijega. Zagreb je svoj rekord doživio 2013. sa 68 cm, dok je Split godinu ranije paralizirala rijetka snježna mećava. Pun kufer


Slične vijesti

19.01. (21:15)

Nestvarne scene s Kamčatke: Krovovi automobila vire ispod snijega, ulazi u zgrade potpuno zatrpani

07.01. (09:00)

Dva tjedna prekasno

U Zagrebu pao snijeg kakav nije dugo viđen. A1 zatvorena zbog vjetra i snijega

Po Zagrebu, ali i u drugim dijelovima Hrvatske primijeti se i da nisu očišćeni mnogi prilazi ispred kuća i zgrada. Za to su, ‘pak, zaduženi vlasnici obiteljskih kuća, suvlasnici stambenih zgrada, vlasnici i korisnici poslovnih prostora, te upravitelji zgrada. Ako nije očišćeno, kazne za to piše komunalno redarstvo, a one mogu iznositi do 300 do 1000 eura i više. Ako netko od prolaznika strada ispred nečije kuće ili zgrade, odgovornost snose vlasnici ili suvlasnici te nekretnine. Zagrepčani su se zato organizirali. Večernji

Snijeg je padao diljem Hrvatske, a u međuvremenu je došlo do smirivanja. Jutros u 5 sati slabi snijeg padao je samo u Osijeku i Gospiću. Zatvorene Jadranska i Lička magistrala. Obilan snijeg u Zagrebu stvara prometne probleme, prekida ZET linije, zatvara Sljeme i aktivira zimsku službu, uz niske temperature i upozorenja vozačima. Snijeg bi mjestimice mogao padati i danas. Index

22.11.2025. (23:00)

Nije ga uputno jesti, čak i kad nije žut

Snijeg kao neočekivani skupljač zagađenja

Snijeg apsorbira buku i tvari iz okoline zahvaljujući svojoj poroznoj kristalnoj strukturi. Tijekom zime, on skuplja zagađivače poput čestica ispušnih plinova, teških metala, soli i perzistentnih organskih zagađivača (POPs). Kako se snijeg topi ili premješta, ti zagađivači mogu dospijeti u podzemne vode i ekosustave, ugrožavajući vodeni život i ljudsko zdravlje. POPs su dugotrajni, kancerogeni i toksični, a čestice ispušnih plinova mogu uzrokovati upalu pluća i poremećaje živčanog sustava. Praćenje i regulacija ovih zagađivača ključni su za očuvanje okoliša i sigurnost zajednica. The Conversation… o svojstvima snijega i njegovom utjecaju na klimu pisali su i na 24 sata još prošle godine (na nešto pozitivniji način).

22.11.2025. (17:00)

Za sjest uz vatru i gledati kroz prozor

Snijeg zabijelio Hrvatsku, negdje zabilježeni i problemi u prometu

  • Olujni vjetar ruši stabla i stupove, prevrnut kamper kod Krčkog mosta (HRT, Index)
  • Prve ovosezonske pahulje zabijelile su i Dalmatinsku zagoru, a DHMZ je zbog pogoršanog vremena izdao žuto upozorenje za splitsku regiju. HAK javlja da se preko Klisa može samo sa zimskom opremom, dok su ralice od ranog jutra na terenu – posebno u Kamenskom i Aržanu, gdje je palo do 15 centimetara snijega. Unatoč naletima jakog vjetra, promet je zasad pod kontrolom. Jutarnji
  • Snježna idila na Sljemenu, fotke i video (tportal, Index)
  • Snježna igra koja je oduševila Hrvatsku, dvije male lisice snimljene kod Ogulina ukrale su show (Index)
18.12.2024. (00:00)

Skijat ćemo u hlađenoj dvorani

Zimski sportovi ozbiljno ugroženi: Do 2040. samo 10 zemalja neće morati proizvoditi umjetni snijeg

Organizatori događanja vezanih uz zimske sportove već dugo ovise o korištenju lokalnih vodnih resursa za proizvodnju umjetnog snijega. No proizvodnja snijega zahtijeva velika financijska ulaganja te crpi vodne resurse, a može imati i negativne posljedice na tlo. Ovakvu prognozu potvrđuju i Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. godine, tijekom kojih su se organizatori u potpunosti oslanjali na umjetni snijeg jer u tamošnjim planinama gotovo uopće ne pada prirodni snijeg. Primjerice, Saudijska Arabija stvara skijalište s umjetnim jezerom u blizini grada Neom i priprema se za domaćinstvo Azijskih zimskih igara 2029. godine. U Švicarskoj je federalni meteorološki ured izvijestio da su alpski glečeri izgubili oko 60 posto svog volumena od 1850. godine, a WMO iznosi podatke da je broj dana sa snijegom manji za 50 posto u odnosu na 1970. godinu. Green

09.12.2024. (23:00)

Morska zvijezda na tanjuru zime

U Južnoj Koreji dio prerađenih morskih zvijezda koriste za otapanje snijega

Morska zvijezda je strana i invazivna vrsta u Južnoj Koreji, gdje uništava koraljne grebene uz obalu. Norvežani iz tvrtke Star Tech su se dosjetili da dio prerađenih morskih zvijezda koriste za otapanje snijega. Sredstvo je ekološki mnogo prihvatljivije od klasične soli. Proizvod Eco-ST trenutno topi snijeg i led na cestama i okućnicama, na temperaturama do -35° C. Metoda odleđivanja također je nježnija za kućne ljubimce i floru od konvencionalne soli. Naprimjer, pse ne bole šape kad su u šetnji ako dođu u kontakt s ovim sredstvom za odleđivanje. Biljke se također manje oštećuju nego pri soljenju. Južnokorejske vlasti besplatno daju morske zvijezde proizvođaču, a morske zvijezde se potom prerađuju, odnosno ekstrahira se dio iz sekelta morske zvijezde, koji služi kao sredstvo za otapanje leda. Revija HAK

23.09.2024. (16:00)

Klimatske promjene nisu samo ljetne vrućine

Slab polarni vrtlog i La Niña donose potencijalno ekstremne zime

Stručnjaci predviđaju da bi zima 2024./2025. mogla biti iznimno hladna i nestabilna zbog neobičnog ponašanja polarnog vrtloga i utjecaja La Niñe. Slabiji razvoj vrtloga nad Arktikom može dovesti do prodora hladnog arktičkog zraka u Europu, uz nagla zahlađenja, oluje i pojačane snježne padaline. La Niña dodatno pojačava ove efekte, uz mogućnost iznenadnih stratosferskih zatopljenja, koja su u prošlosti uzrokovala osobito hladne zime u Europi. Dnevno

06.09.2024. (13:00)

Više ćemo sanjkati po računima za grijanje nego po snijegu

Ove zime još manje snijega u većini Europe, moguće više padalina tek u veljači

Prema prognozama za zimu 2024./2025., Europa će doživjeti ispodprosječne snježne padaline, što je rezultat slabe La Niñe koja utječe na globalne vremenske uvjete. Stručnjak Andrej Flis analizirao je dva glavna modela, ECMWF i UKMO, koji predviđaju manje snijega širom kontinenta, osim u Skandinaviji, Alpama i sjevernom Balkanu, uključujući Hrvatsku, gdje se očekuju nešto veće količine. Najmanje snijega očekuje se u prosincu i siječnju, dok bi u kasnijem dijelu zime snježne padaline mogle porasti na jugoistoku Europe. Večernji