Rekordno puno snijega u Delnicama, Ogulinu i na Plitvicama - Monitor.hr
27.02.2018. (15:14)

Pahuljice u gostima

Rekordno puno snijega u Delnicama, Ogulinu i na Plitvicama

U Delnicama je visina snijega danas bila 182 cm, što je najviše otkad postoje mjerenja, od 1981. godine. U Ogulinu je 118 cm, čime je izjednačen rekord iz 1955., a na Plitvičkim jezerima ga je 147 cm, što je najviše dosad. Iz središnje Hrvatske snijeg se proširio i na istok i na jug – u Osijeku ga je 10 cm, u Šibeniku 5 cm, u Makarskoj 2 cm, na Lastovu 4 cm. Zbog obilnog snijega i vrlo niskih temperatura u srijedu i četvrtak, 28. veljače i 1. ožujka, neće biti nastave u bjelovarskim osnovnim školama (ovdje visine snijega). GSS je objavio da su njihove stanice u Rijeci, Delnicama, Karlovcu, Ogulinu, Gospiću, Novskoj i Koprivnici na terenu i da pomažu u prijevozu bolesnika, dostavi hrane i lijekova u mjestima koja su zbog obilnog snijega izolirana. HRT


Slične vijesti

17.12.2024. (23:00)

Skijat ćemo u hlađenoj dvorani

Zimski sportovi ozbiljno ugroženi: Do 2040. samo 10 zemalja neće morati proizvoditi umjetni snijeg

Organizatori događanja vezanih uz zimske sportove već dugo ovise o korištenju lokalnih vodnih resursa za proizvodnju umjetnog snijega. No proizvodnja snijega zahtijeva velika financijska ulaganja te crpi vodne resurse, a može imati i negativne posljedice na tlo. Ovakvu prognozu potvrđuju i Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. godine, tijekom kojih su se organizatori u potpunosti oslanjali na umjetni snijeg jer u tamošnjim planinama gotovo uopće ne pada prirodni snijeg. Primjerice, Saudijska Arabija stvara skijalište s umjetnim jezerom u blizini grada Neom i priprema se za domaćinstvo Azijskih zimskih igara 2029. godine. U Švicarskoj je federalni meteorološki ured izvijestio da su alpski glečeri izgubili oko 60 posto svog volumena od 1850. godine, a WMO iznosi podatke da je broj dana sa snijegom manji za 50 posto u odnosu na 1970. godinu. Green

09.12.2024. (23:00)

Morska zvijezda na tanjuru zime

U Južnoj Koreji dio prerađenih morskih zvijezda koriste za otapanje snijega

Morska zvijezda je strana i invazivna vrsta u Južnoj Koreji, gdje uništava koraljne grebene uz obalu. Norvežani iz tvrtke Star Tech su se dosjetili da dio prerađenih morskih zvijezda koriste za otapanje snijega. Sredstvo je ekološki mnogo prihvatljivije od klasične soli. Proizvod Eco-ST trenutno topi snijeg i led na cestama i okućnicama, na temperaturama do -35° C. Metoda odleđivanja također je nježnija za kućne ljubimce i floru od konvencionalne soli. Naprimjer, pse ne bole šape kad su u šetnji ako dođu u kontakt s ovim sredstvom za odleđivanje. Biljke se također manje oštećuju nego pri soljenju. Južnokorejske vlasti besplatno daju morske zvijezde proizvođaču, a morske zvijezde se potom prerađuju, odnosno ekstrahira se dio iz sekelta morske zvijezde, koji služi kao sredstvo za otapanje leda. Revija HAK

23.09.2024. (16:00)

Klimatske promjene nisu samo ljetne vrućine

Slab polarni vrtlog i La Niña donose potencijalno ekstremne zime

Stručnjaci predviđaju da bi zima 2024./2025. mogla biti iznimno hladna i nestabilna zbog neobičnog ponašanja polarnog vrtloga i utjecaja La Niñe. Slabiji razvoj vrtloga nad Arktikom može dovesti do prodora hladnog arktičkog zraka u Europu, uz nagla zahlađenja, oluje i pojačane snježne padaline. La Niña dodatno pojačava ove efekte, uz mogućnost iznenadnih stratosferskih zatopljenja, koja su u prošlosti uzrokovala osobito hladne zime u Europi. Dnevno

06.09.2024. (13:00)

Više ćemo sanjkati po računima za grijanje nego po snijegu

Ove zime još manje snijega u većini Europe, moguće više padalina tek u veljači

Prema prognozama za zimu 2024./2025., Europa će doživjeti ispodprosječne snježne padaline, što je rezultat slabe La Niñe koja utječe na globalne vremenske uvjete. Stručnjak Andrej Flis analizirao je dva glavna modela, ECMWF i UKMO, koji predviđaju manje snijega širom kontinenta, osim u Skandinaviji, Alpama i sjevernom Balkanu, uključujući Hrvatsku, gdje se očekuju nešto veće količine. Najmanje snijega očekuje se u prosincu i siječnju, dok bi u kasnijem dijelu zime snježne padaline mogle porasti na jugoistoku Europe. Večernji

20.03.2024. (22:00)

Smanjuje i broj ralica

Novi beton koji sam otapa snijeg na cestama

Znanstvenici su razvili beton koji se sam zagrijava i može otapati snijeg na cestama, bez korištenja soli. Ovaj inovativni materijal koristi tekući parafin koji ispušta toplinu kada se smrzne, čime održava cestu toplom i bez snijega čak i pri niskim temperaturama. Testiranja su pokazala da beton s parafinom može značajno smanjiti nakupljanje snijega i poboljšati sigurnost vožnje, pružajući novi način održavanja cesta u zimskim uvjetima. (HAK)

22.01.2024. (16:00)

Znanost bijelog pokrivača

Fascinantni svijet snijega: Od najveće pahulje do rekordne visine snježnog pokrivača

Službena definicija kaže da su snijeg maleni bijeli ledeni kristali koji nastaju direktno iz vodene pare u zraku na temperaturama manjim od 0 Celzijevih stupnjeva. Snijeg nastaje u oblacima i spušta se na tlo u obliku snježnih pahulja. Iako je na molekularnoj razini snijeg veoma sličan ledu, manje je gustoće i sadržava više džepova zraka, pa se često smatra poroznim. Svježi, praškasti snijeg ima manju gustoću od starijeg – kompaktnog snijega, a manja gustoća znači da je takav snijeg bolji izolator i zato se životinje često, u potrazi za toplinom, zakopavaju u snijeg. I biljkama je snijeg neophodan tijekom zimskih mjeseci jer pruža izolaciju za korijen biljke od velikih fluktuacija u vanjskoj temperaturi, a i kad se počne topiti pruža neophodnu vlagu biljkama. Maksimalna visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj zabilježena je 2013. godine na Zavižanu – impresivnih 322 centimetra. Najveća pahulja zabilježena je blizu mjesta Missoula u Montani davne 1887. godine. Prema zapisu bila je promjera 38 centimetara i debela čak 20. (Zimo)

06.12.2023. (12:00)

Klimatska kriza ne podrazumijeva samo ljetne vrućine

To što ima snijega ne znači da se klimatske promjene ne događaju

Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW