RNG - prirodni plin dobiven iz otpada nije štetan za okoliš

Mala pomoć planetu

RNG – prirodni plin dobiven iz otpada nije štetan za okoliš

Obnovljivi prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan, vrsta je bioplina koji se proizvodi anaerobnom digestijom organskih otpadnih materijala kao što su ostaci hrane, poljoprivredni otpad, gnojivo, pa čak i kanalizacijski otpad. Nastaje hvatanjem, nadogradnjom i korištenjem metana proizvedenog razgradnjom organskih materijala, i to na nekoliko načina. Jedna od njih su odlagališta, koja su inače treći najveći izvor emisija metana prouzročenih ljudskim djelovanjem. Mogu se upotrebljavati i sustavi za oporabu bioplina u uzgoju stoke ako se životinjski gnoj prikuplja i isporučuje u anaerobni digestor te postoji mogućnost obrade iz otpadnih voda. RNG je poseban po tome što se, nakon što se preradi, može ubrizgati u distribucijske mreže prirodnog plina ili upotrebljavati kao gorivo za grijanje, električnu energiju ili transport. No, problem nastaje kada se u to uplela politika Lider

otpad plin

Puževim korakom, ali bitno da se misli na to

Prikupljanje otpada trenutnim sistemom nije održivo, otpad bismo trebali pretvoriti u energiju

Odlaganje otpada na određenom prostoru stara je metoda koja je funkcionirala desetljećima, jer je bilo manje stanovnika i nije bilo enormnih potrošačkih potreba kao danas. Jednostavno je neizvedivo nastaviti na jednak način. Suradnja građana i političara u prikupljanju i zbrinjavanju našeg zajedničkog otpada put je kojim bismo trebali ići. Naš sustav gospodarenja otpadom je takav da mi nešto razvrstavamo, prikupimo papir, plastiku, biootpad itd. Papir nekome prodamo, za plastiku moramo platiti nekome da je uzme i to raste iz mjeseca u mjesec. Što više plastike odvojimo, nama je skuplje. A onda je damo nekome da je makne što dalje od naših očiju. Mi si svi lažemo da nešto razvrstavamo, koristimo, a u biti nije tako. Na terenu se susrećemo sa svakodnevnim teškoćama, ne samo tehnološkim, već i sociološkim. Sustav koji danas imamo u konačnici bez energana sigurno neće funkcionirati. Veseli me vidjeti da su danas svi okrenuli priču i susreli se s realnošću da otpad moramo pretvoriti u energiju. Ako to uistinu uspijemo napraviti onda imamo šanse postići taj cilj odvajanja od 10 posto, ali u RH trebamo sagraditi energane – kaže Ivica Puljak, fizičar i gradonačelnik Splita, koji je bio jedan od sugovornika na zanimljivom panelu za Zgradonačelnik.

gospodarenje otpadom otpad

Savjesni ljudi

Slovenija je jedna od zemalja s najmanjom količinom otpada na odlagalištima (6 posto) u Europskoj uniji

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

odlagališta otpada otpad Slovenija smeće

Puno energije oko tog smeća...

Moguće rješenje za Jakuševac: Otpad bi se mogao preraditi kao gorivo

Obzirom da bi tamo negdje oko 700 tona dnevnog otpada prerađivalo se koliko se proizvodi u gradu Zagrebu, mislim da je to oko 70 tisuća kubnih metara plina koje bi se proizveo, s time da se može i ne mora izdvajati vodik. Ako bi toplana koristila takav plin s velikim udjelom vodika, onda bi proizvodnja CO2 bila znatno manja od svih dozvoljenih količina. Mislim da bi bilo pametno zbrinuti taj otpad na Jakuševcu, preraditi ga kao gorivo, proizvesti gorivi plin i napajati zagrebačku toplanu koja je u blizini, rekao je Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-Ing za HRT. Tako bi se Zagrepčani mogli grijati i po znatno nižoj cijeni od komercijalne.

Dok-ing Jakuševac otpad

Zato ne dvoji, već otpad odvoji

Nepravilno odložene litij-ionske baterije izazivaju tisuće požara godišnje

U Australiji službe za odvoz otpada svjedoče o više od 10.000 požara godišnje uzrokovanih litij-ionskim baterijama, koji se uglavnom događaju u kamionima za prijevoz otpada. Industrija otpada i recikliranja upozorila je da bi se potrošači mogli suočiti s teškim posljedicama. Traži se, naravno, sigurniji način odlaganja otpada. Australija proizvede više od 3300 tona otpada svake godine, a alarmantna brojka potaknula je ministre te zemlje da poduzmu mjere. Litij-ionske baterije su energetski guste i sadrže lako zapaljive materijale. Rizici i opasnosti povezani s baterijama uključuju požare, eksplozije, zračenje, toplinu, izloženost kemikalijama… Ljudima se savjetuje da ne miješaju ove baterije s ostalim otpadom jer to može dovesti do iznenadnih požara. Revija HAK

baterije litij ionske baterije otpad

More PVC-a

Dno oceana postalo je dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada

“Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu”, rekla je jedna od autorica izvješća, koje su izradili Csiro i Sveučilište u Torontu. S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040., za zaštitu morskih ekosustava i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u oceanu, tvrde znanstvenici. Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini. Prema rezultatima, oko pola (46 posto) procijenjene plastične mase se nalazi iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara. Index

ocean otpad plastika

Imagine there's no otpad, it's easy if you try

“Zero waste” više je filozofija i cilj, nego nešto što ćemo postići

Održivo gospodarenje otpadom uključuje smanjenje nastanka otpada na izvoru, povećanje ponovne upotrebe i recikliranja te, gdje je to moguće, pretvorbu otpada u energiju. Da bi se to postiglo po cijenama koje su prihvatljive za građane i poduzetništvo, potrebni su inovativni pristupi, učinkovite tehnologije i jaka politička volja. Koncept “zero waste” ide korak dalje i teži eliminiranju otpada tako što se resursi koriste maksimalno učinkovito, a svi proizvodi dizajniraju i koriste tako da se na kraju mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati. Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove. Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera. Zgradonačelnik

otpad zero waste

Dok nas smeće ne preplavi

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija. U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, ali one se odnose na pojedine županije i općine. Na razini države velik je izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci. Duborvačko-neretvanska županija posebno muku muči s otpadom – konkretno s prijevozom s otoka koji nije jeftin, a tu je i problem divljih odlagališta. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Teško će na ovakav način dostići planiranih 55 posto do 2025. godine. Lider

gospodarenje otpadom otpad

Ne dvoji, nego otpad svejedno odvoji

Mantra “ljudi, odvajajte otpad pa će vam biti jeftinije” čista je laž

U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik

otpad razdvajanje otpada smeće

Počistite više to smeće

Sanacija Jakuševca bit će zahtjevna, dugotrajna i skupa

Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije Jakuševca. U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona. Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku, nakon kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta. Green

Jakuševec otpad smeće smetlište

Sakupljači stare krame

U Hrvatskoj se godišnje skupi oko 39 tisuća tona otpada od automobila, za predaju jednog možete dobiti do 130 eura

Od cijele količine otpada u potpunosti je obrađena, te 26.500 tona otpadnih guma od čega je oporabljeno 23.000 tona, Hrvatska je ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom. Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 posto za ponovne uporabe i recikliranje. Od 2007. godine od kada je uspostavljen sustav koji organiziraju prikupljeno oko 500 tisuća otpadnih vozila. Za stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo. Iz Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom. Index

automobili otpad

Mala pomoć planetu