Škaričić: Dok društvo mašta o obračunu s mladim piromanima, rijetko tko se pita o ulozi države u tragediji Vjesnika - Monitor.hr
Ponedjeljak (22:00)

Gospodo, ruke su i vama čađave

Škaričić: Dok društvo mašta o obračunu s mladim piromanima, rijetko tko se pita o ulozi države u tragediji Vjesnika

Istraga o krivici za ovu tragediju, međutim, ne može biti prostija, a krivac vidljiviji, a to znači da su i najnadobudniji propustili vidjeti slona nasred sobe. Ako su ga i vidjeli, onda su potpuno podcijenili njegovu realnu težinu. Slon je, jasno, država s 63,37 posto vlasništva nad Vjesnikovim kompleksom, čiji su predstavnici politički, materijalno, a možda i kazneno odgovorni jer nisu zaštitili zgradu, ni njezin simboličko-materijalni kapital, ali su se zato efektno mobilizirali u progonu onih koji su zadnji ušli u zgradu.

Mediji su taj okvir zdušno prihvatili, pa cijepaju svaku dlaku istrage nad pubertetlijama, umjesto da prvo naprave jednostavnu računicu: koliko je zgrada vrijedna, na koji se način mogla iskoristiti u javnom interesu otkad je država vlasnik, koliko je potrošeno na kriminalno loše održavanje, kolika je šteta od požara, koliko košta miniranje i reizgradnja objekta. Ima vremena da se tako složen račun isporuči premijeru i njegovim kadrovima na stol, a DORH-u objasni da opasnost od ponavljanja djela postoji dok god je HDZ na vlasti, odnosno, da ne prestaje kad mlade osumnjičenike odluče pustiti iz ćelija Remetinca. Problem je što, po svemu sudeći, za to nedostaje inspiracije. Nataša Škaričić za Novosti.


Slične vijesti

26.11. (20:00)

Pacijenti na čekanju, računi u sprintu

Škaričić: Slovenija je prošle godine odlučila ukinuti dopunsko kao policu i pretvoriti ga u obavezni doprinos

I to dok ova vlast i dalje gura tržišni pristup i prebacivanje problema javnog zdravstva na osiguranike koji ionako trpe štetu. Elementarna je, naime, činjenica da proračun zdravstva od početka 90-ih naovamo neprekidno raste, skupa s participacijama i cijenama dopunskog, a da istovremeno raste dug zdravstva, koji je danas, pored najvećeg proračuna u povijesti, na enormnih 800 milijuna eura. To izgleda paradoksalno, samo ako ne znamo da izvršna vlast i upravljači u javnom zdravstvu, sa svojim destruktivnim politikama i nedostatkom ikakvog osjećaja za odgovornost, doslovno kroz prozor bacaju novce namijenjene liječenju bolesnika. Nataša Škaričić za Novosti

24.11. (17:00)

Kad udruga nema zaposlenih, ali ima više keša od prosječnog startupa – znate da nešto ne štima

Medicinska moć izvan kontrole: kako profesori pretvaraju javno zdravstvo u privatni biznis

Tekst Nataše Škaričić za Novosti otkriva kako dio uglednih liječnika koristi javne funkcije za stvaranje privatnih poslovnih mreža kroz formalno neprofitne stručne udruge. Te organizacije, iako predstavljene kao akademske i javnozdravstvene, često služe kao platforme za komercijalne aktivnosti financirane industrijskim donacijama, bez transparentnosti i bez zaposlenih. Analiza dvaju medicinskih područja pokazuje isti obrazac: koncentracija moći, outsourcing prema povezanim privatnim firmama i akumulacija velikih viškova. Sustav nadzora praktički ne postoji, a rezultat je rast privatnog sektora na teret javnog zdravstva.

09.09. (09:00)

Kad farmacija radi posao javnog zdravstva, a ministarstvo objašnjava da je to samo edukacija

Ozempic: od lijeka za dijabetes do nacionalnog programa mršavljenja bez odluke države

Osim što rješavaju važno pitanje prošlog i ovog stoljeća, kako bez dosad nužne muke prilagoditi tijelo društvenim idealima, ovi lijekovi legitimiraju ideju da tržište samo sebe regulira kroz inovacije, a ne kroz demokratske ili javnozdravstvene odluke. Riječju, da farmakologija može popraviti kapitalizam. Bavimo se, međutim, prozaičnim pitanjem: Kako je Ozempic, kao lijek namijenjen liječenju dijabetesa tipa 2, u Hrvatskoj u rekordnom roku postao hit? Industrija je djelovala na dvije razine, prvo kroz masovno medijsko skriveno reklamiranje off–label upotrebe u liječenju debljine, koja u Hrvatskoj u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja nije dopuštena. Država se u to uklopila zauzimanjem licemjernog stava: istovremeno zadržavajući liječenje debljine u domeni privatnog zdravstva i zatvaranjem očiju pred očito raširenom off–label upotrebom u toj sferi.

Cijeli sadržaj nedvojbeno upućuje na to da debljina nije posljedica načina života, pa stoga u domeni socijalne medicine, nego neurokemijskih procesa kojih se ne treba stidjeti i koji se, srećom, mogu farmakološki riješiti. Stoga je najbolje da se oni koji žele smršavjeti obrate liječnicima koji će to, očito, osigurati. Mnogi od njih rade u javnom sektoru, najčešće kao liječnici obiteljske medicine. Nataša Škaričić za Novosti

15.08. (22:00)

Kad zdravstveni sustav dobije temperaturu – a farmaceuti mjere novčanik

Škaričić: Ulaganja u zdravstvu nisu lijek za korupciju

U zdravstvu se dnevno procesuira neograničeni broj sofisticiranih odluka vezanih za investicije, financiranje, pravednu i smislenu raspodjelu sredstava. Trebamo li ovoliko bolnica? Jesu li te bolnice funkcionalne? Kako lijekovi dospijevaju na listu HZZO-a? Kako tretiramo skupe lijekove? Na koji način nabavljamo skupu medicinsku tehnologiju? Krstičevićeva teza da više ulaganja znači bolji zdravstveni sustav promovira naivnu pretpostavku da je sistem neutralan kao Loto bubanj, a da se novac automatski pretvara u jednaku zdravstvenu korist za sve građane.

Ukratko, koncept prava na zdravlje kao suvremena meta vrijednost sadrži bug: u ime tog prava stvaraju se ogromni fondovi s javnim sredstvima namijenjenima preventivi i kurativi, a ti su fondovi meta predatorskih apetita profitno orijentiranih dionika zdravstvenog sustava, proizvođača lijekova, medicinske tehnologije I svega što se koristi u procesu liječenja. Zdravstveni budžeti stoga svugdje pucaju po šavovima. Teško je naći sektor u kojemu se tako jasno vidi ovisnost kapitala o javnim izvorima prihoda, kao i nemoć da se pritisak kapitala i profitnog interesa u zdravstvu kontrolira. Stvar je u tome što svi – lijevi i desni – žele tehnološki napredak medicine, bolje, skuplje i čudesnije lijekove ne pitajući se o stvarnom smislu svega što tržište nudi, dok je socijalna medicina u kapitalističkoj hijerarhiji marginalizirana. Nataša Škaričić polemizira s tezama Miše Krstičevića, za Novosti…

16.07. (21:00)

Ministar zdravstva, pacijent sustava

Škaričić: Optužnica koja ništa (bitno) ne mijenja

Detalji upravo podnesene optužnice otkrivaju tri važne stvari; prva je da je Turudić proširenjem istrage usvojio sve bitne elemente iz rješenja EPPO-a, što je još jedna potvrda da su europski tužitelji u ovoj korupcijskoj aferi bili korak ispred hrvatskih institucija progona. Drugo i mnogo bitnije je da USKOK i DORH ne mogu rješavati korupciju u hrvatskom zdravstvu, odnosno, da mogu pokupiti samo površinski sloj. Možda se čini smjelo ministra zdravstva udruženog s kriminalcima tretirati kao površinski sloj, ali upravo je obrnuto; šokantnost i eksplicitnost kriminala opisanog optužnicom govori da on nije moguć bez sistema ogrezlog u korupciji. U nekom drugom okruženju ne bi mogli zamisliti ministra koji komotno šeta po najvećim državnim bolnicama i nudi ekstremno skupe uređaje, uz skromnu nadoknadu koju će isplatiti njegovi poslovni pajdaši. Nataša Škaričić o USKOK-ovoj optužnici, za Novosti. Index i tportal donose detalje optužnice.

20.06. (22:00)

Zdravlje? Molim vas, neka pričeka do ponedjeljka – sad svira glavna

Nataša Škaričić pokrenula peticiju: Otkažite Thompsona ako ugrožava dostupnost zdravstvene skrbi

Ministarstvo zdravstva od bolnica traži da oslobode 20 posto kreveta zbog koncerta. Zagrebačke bolnice moraju otpuštati pacijente da bi napravile mjesta za moguće ozlijeđene s koncerta. Zatvaraju se ceste, remeti promet i svakodnevica tisućama građana. Tko će odgovarati za ugrožavanje života pacijenata kojima će biti otežan ili onemogućen pristup ambulantama? Tko preuzima odgovornost ako bolesnik s pogoršanjem kronične bolesti ostane bez kreveta? Zašto koncert postaje važniji od zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava građana? Peticiju su pokrenuli na Change.org.  Nacional… Od bolnica se traži pojačanje dežurstava i oslobađanje dijela kreveta za hitne slučajeve, a na Velesajmu će biti poljska bolnica s 200 kreveta za one koji dehidriraju, onesvijeste se od vrućine ili se previše napiju. I predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika se pita što to znači “osloboditi 20 posto kreveta i pojačati dežurstva za vikend”, kad i neki ljudi, mahom starije dobi i po nekoliko dana čekaju prijem u bolnicu. (Nacional)

11.06. (22:00)

Vi dajete podatke, oni daju... što im preostane

Škaričić: Cjepivo naše, profit korporativni

Nedavno je potpisan tzv. pandemijski sporazum (Al Jazeera), prezentirajući ga kao dokument koji će poboljšati način na koji svijet kontrolira buduće pandemije i uspostaviti sistem pravednije raspodjele cjepiva i lijekova, posebno u odnosu na iskustvo pandemije COVID-a19. Usvojile su ga 124 zemlje članice, uključujući Hrvatsku, dok je 11 zemalja bilo suzdržano. Ključna točka je PABS sustav, koji predviđa dijeljenje genetskih informacija o patogenima u zamjenu za 20 % proizvodnje cjepiva za siromašnije zemlje. No, sporazum nije obvezujući u vezi s patentima i ne ograničava korporativnu moć. Farmaceutska industrija zadržava kontrolu nad proizvodnjom i cijenama, dok su države izbjegle regulaciju profita ostvarenih javnim sredstvima. Kritičari ga vide kao propuštenu priliku za pravu reformu. Nataša Škaričić podrobnije za Novosti

05.04. (11:00)

Nečije zdravlje, njihov biznis

Škaričić: Kako smo došli do toga da liječenje raka u SAD-u dočekujemo s radošću kao nekad Wrigley’s žvake, bez kritičkog odmaka?

To je tema koja zahtijeva dužu analizu i poseban tekst. No, u slučaju bolnice u Zaboku ključnu je ulogu bez sumnje igralo HDZ-ovo predstavljanje ove privatne inicijative kao projekta koji će spasiti kompletnu hrvatsku onkologiju, u čijem je uništavanju isti taj HDZ igrao značajnu ulogu – upravo kroz privatizaciju zdravstva. Jedan od ishoda je da smo u liječenju raka redovito drugi najgori u EU-u.

Dok u autokolonijalnom duhu čekamo spas iz SAD-a, aparati za zračenje oboljelih od raka npr. u KBC-u Sestre milosrdnice godišnje zbog kvara ne rade od 21 do 102 dana. Zahvaljujući Covidu, Hrvatska je 2021. godine dobila priliku da iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) do konca ove godine šest bolnica opremi novom radiološkom opremom, no iako u NPOO-u stoji da bi sve trebalo biti gotovo do konca 2025., do danas su samo dva nova aparata za zračenje u funkciji, i to u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Zadar.

Stoga je od mjerenja dobrobiti koju će UPMC donijeti nekim pacijentima puno hitnije da se raščiste okolnosti u kojima su zdravstveni dužnosnici letjeli u Pittsburgh kako bi servisirali američko poduzetništvo, u isto vrijeme zanemarivši hitnu potrebu onkoloških pacijenata za novom aparaturom za liječenje u mreži javnog zdravstva. Nataša Škaričić za Novosti.

23.03. (15:00)

Zdravstveno osiguranje: plaćamo na neviđeno

Škaričić: Koliko nas košta osiguranje od liječničkih pogrešaka?

Nakon što se otkrilo da je bivši ministar Vili Beroš 33 bolnice osigurao na gotovo 80 milijuna eura, ni Ministarstvo zdravstva ni bolnice ne žele otkriti koliko trenutno plaćamo da bi dobili odštetu u slučaju medicinske pogreške. Ministarstvo je samo smislilo cijeli projekt, nametnulo ga bolnicama koje u početku nisu postavljale previše pitanja, iako su u prvoj fazi 2023. godine u većem broju pripadale lokalnoj samoupravi. U tom scenariju problem je, vjerojatno, nastao iduće godine kada su uočeni astronomski iznosi premija, nakon čega su bolnice prvi put postavile ozbiljnija pitanja, a Beroš odlučio da će Ministarstvo zdravstva iz proračuna doznačivati sredstva za police bolnicama. Ni dvije godine od pokretanja cijele inicijative u mandatu njezinog prethodnika, iz Ministarstva ne žele objasniti na koji način će ovo pomoći pacijentima, niti iznijeti uvjete, pa čak ni cijene polica. Nataša Škaričić za Novosti

28.01. (13:00)

Kirurška (ne)preciznost HDZ-a - kad bolničke krize nisu problem nego strategija

Slučaj čakovečke bolnice: politika ispred pacijenata

Sve se vrti oko jednostavnog zapleta, zato što je međimurska bolnica jedna od rijetkih koja u istoj ravni drži svoje prihode i rashode, a samo 56 posto troši na plaće zaposlenika, što je za hrvatske prilike nevjerojatan uspjeh. Kako je kirurg i županijski HDZ-ovac Grudić unatoč svemu opet postavljen za šefa kirurgije, može se reći da je HDZ je u čakovečkoj bolnici svjesno poticao ozbiljnu krizu, slijedeći precizne smjernice što nikako ne treba napraviti. Veliko je pitanje i je li moralna odluka desetero kirurga da bolnicu i stanovništvo jednog kraja preko noći ostave bez životno važnog kadra, no sve to zajedno ne može relativizirati činjenicu da su i Beroš i Hrstić u bolnici gurali i podržavali HDZ-ove kompromitirane ljude, suočeni sa svim indicijama da će takvo postupanje ugroziti funkcioniranje vitalnog dijela bolničke zdravstvene zaštite. Nataša Škaričić za Novosti. Komentari na Forumu.