Šonje: Gdje je nestao pesimizam (2. dio): na dvoru Dr. Dooma - Monitor.hr
10.08. (09:30)

Ekonomsko čarobiranje

Šonje: Gdje je nestao pesimizam (2. dio): na dvoru Dr. Dooma

Pravo pitanje ne glasi niti kada će naići sljedeća recesija jer je nepredvidivost u kompleksnim sustavima takva da neki skriveni uzrok koji u ovom trenutku nitko ne vidi može uzrokovati sljedeću recesiju… Pravo pitanje zapravo glasi može li se inflacija oteti kontroli središnjih banaka koje su navodno paralizirane zbog visoke ukupne zaduženosti do tolike mjere da visoka inflacija izazove recesiju odnosno stagflaciju kakvu je svijet zadnji puta iskusio krajem 70-ih i početkom 80-ih godina 20. stoljeća? Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab


Slične vijesti

Nedjelja (07:00)

Nitko nije cijepljen od inflacije

Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo

Ako ste mislili da je gore bolje i da Obećana Zemlja nema probleme, prevarili ste se jer inflacija pogađa i meku hrvatskih gastarbajtera, doduše ne u tolikom obujmu da bi se dogodile tektonske promjene. Stopa inflacije od 4,1 % u rujnu ukazala je na to da nitko nije nedodirljiv, a posljedica je rasta cijene energenata te veće potražnje uslijed popuštanja pandemije. Najviše će je njemački građani osjetiti na grijanju jer cijena mazuta narast će za 76,6 %, no u rujnu je narasla i cijena hrane pa se i tu osjeti pritisak inflacije. Porasle su i cijene građevinskog materijala te automobila, a nedostatak radne snage i dizanje minimalne plaće potaknut će dodatna poskupljenja. Tportal

17.09. (12:00)

Inflacija naša svagdašnja

Energetska kriza se produbljuje, u Europi padaju rekordi, industrijski divovi u problemu!

Čini se kako će se više cijene energenata tek ugraditi u ostale europske cijene. Europska središnja banka (ESB) ne pokazuje naročite znakove nervoze. The Financial Times objavio je kako prema internim podacima ESB procjenjuje dosizanje očekivane inflacije od 2 posto do 2025. godine te bi stoga mogli podići kamatne stope za dvije godine, što je godinu ranije nego se očekivalo. Međutim, čak niti te interne analize ESB-a koje nisu javno objavljene ne ukazuju na značajnu brigu zbog kontinuiranog i vrlo snažnog rasta cijena industrijskih proizvođača iz mjeseca u mjesec, kao niti dramatični rast cijena prirodnog plina. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

17.09. (10:00)

Predviđanja

Šonje: Hoće li s Doing Businessom umrijeti business ili profesionalni tehnokrati?

Uz gašenje indeksa lakoće poslovanja IFC-a i Svjetske banke te objavu WilmerHaleova izvještaja o nepravilnostima u izradi rangiranja prema Doing Businessu kolumnist piše: Kriza je to koja je mnogo veća od Doing Businessa koji je na brzinu prinesen kao žrtva na oltar multilateralizma. I naivan je svatko tko misli da će se stvari time primiriti. Prava priča tek počinje, a ukidanje umjesto reforme Doing Businessa tipična je brzopleta reakcija koja vrlo vjerojatno nosi više štete nego koristi i koju treba tumačiti kao indikator ozbiljne unutarnje slabosti. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

14.09. (10:00)

Ništa što već ne znamo

Šonje: A što kaže MMF?

Kolumnist ovaj put komentira dokument MMF-a „Republic of Croatia: 2021 Article IV Consultation-Press Release; Staff Report; and Statement by the Executive Director for Croatia“: U svakom slučaju i MMF se priklonio na stranu optimista, ali upozorava na problem fiskalne održivosti jer je javni dug na kraju 2020. dotaknuo povijesno najvišu razinu od 88,7 %.  Tri teme su kratko obrađene u ovom odjeljku. Na prvom mjestu se ističe reforma javne administracije, na drugom rješavanje kroničnih dugova zdravstva koji eskaliraju i predstavljaju sve veći fiskalni rizik, a na trećem mirovinski sustav čija je reforma zaustavljena 2018./2019. kada se zbog političkog pritiska odustalo od modifikacije parametara prvog mirovinskog stupa te je ostavljen snažan poticaj za prerana umirovljena zbog razmjerno niske penalizacije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

 

31.08. (22:00)

Glas razuma

Prešutni minus i dužničko ropstvo

Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u emisiji N1 televizije pojasnio je eskalaciju kaosa s prešutnim minusima ponajprije pojasniši razliku između dopuštena minusa i prešutnog minusa. Razlika je u zakonskom okviru kojemu podliježe dopušteni minus, no koji se ne tiče prešutnoga jer potonji ulazi u sivu zonu te banke mogu nametnuti kamatu po volji koja je dosezala i do 17 %. Kako je dopušteni minus ograničen, banke su se dosetile novoj politici, a očajni ljudi u vrijeme pandemije prihvatili tu igru te ekonomist smatra da je regulator znao za stanje, ali prekasno reagirao. Komentirao je i drugi mirovinski stup te smatra da ga treba ukinuti. N1

17.08. (09:30)

Napokon optimizam

Šonje: Gdje je nestao pesimizam (3. dio): hrvatski dio priče

Hrvatska je danas iz spomenutih razloga mnogo otpornija na krize unatoč naraslom javnom dugu zbog pandemije. Štoviše, pred Hrvatskom je prigoda da u kratkom vremenskom roku do početka 2023. cementira otpornost kroz značajno smanjenje omjera javnog duga i BDP-a i uvođenje eura. Uz nastavak opisanih strukturnih promjena i sve bolje korištenje nepovratnih EU sredstava, u 2023. godinu mogli bismo ući gospodarski osnaženi i mnogo spremniji da prebrodimo sljedeću recesiju, bez obzira na to kada će ona nastupiti. Prema tome, ništa se neće događati samo od sebe; puno toga moramo učiniti sami, ali kratkoročni izgledi su zapravo sjajni. Ako vas riječ sjajni iritira jer ste navikli na pesimizam i novinske naslove koji najavljuju propast, te optimizam vam je odbojan i vjerujete da su Dr. Doomovi u pravu, onda molim imajte na umu da riječ „sjajni“ ne znači da je uspjeh zajamčen, nego da su nam se sada karte posložile bolje nego ikada od Domovinskog rata naovamo. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.08. (20:30)

Bilateralni odnosi

‘Buknuo’ interes talijanskih tvrtki za preseljenje proizvodnje u RH

Nakon pandemijske godine u kojoj se smanjio izvoz Hrvatskih proizvoda u Italiju, u prvih 5 mjeseci ove bilježi porast, no raste i interes za ulaganja u Hrvatsku te je već između 60 i 70 talijanskih tvrtki spremno seliti svoje projekte iz udaljenih zemalja poput Kine, a naviše ih zanimaju infrastruktura, te prehrambena proizvodnja. Lokacije suradnje očit su izbor pa se tako zanimaju za Istru, ali i Splitsko-dalmatinsku županiju te Međimursku, što zbog dobre infrastrukture te prometne povezanosti, što zbog dvojezičnosti dviju županija. Poslovni dnevnik

03.08. (12:30)

Ćup zlata za kvadrat stana

Izvan kontrole? Stoljetno poskupljenje stanova gura svijet prema lošem scenariju

Tijekom pandemije vrijednost nekretnina u zemljama OECD-a doživjela je povijesni rast te analize pokazuju kako su 10 posto precijenjene u odnosu na dugoročni presjek. Stručnjaci ukazuju na činjenicu kako taj trend odvodi u financijsku nestabilnost, a zasluge pripisuju trima faktorima: iznimno niskim kamatnim stopama, štednji akumuliranoj posljednjih godina te potrebi za dodatnim stambenim prostorom zbog rada od kuće. Naravno, porast plaća ne prati taj trend pa će uskoro nekretnine biti nedostupne širem sloju ljudi. Poslovni dnevnik

20.06. (14:30)

Skriveni aršini

Šonje: Vrijednost doprinosa javnih djelatnika društvenom razvitku – život satkan od snova

O izračunavanju doprinosa javnih službenika te objektivnijim mjerilima kolumnist analizirajući piše: Nije riječ o tome da je sve nemjerljivo. Naprotiv, puno toga se može izmjeriti. Samo što ljudi to rijetko rade. Mjerenje učinaka je skupo, dugotrajno i – vjerojatno najvažnije – mjerenje isušuje misticizam, improvizaciju i manipulaciju kojih ne nedostaje na tržištima, u politici, obitelji, ukratko u svim područjima života. Štoviše, Zemljani nisu Vulkanci. Stoga možemo pretpostaviti da ljudi imaju određenu sklonost ne-mjerenju, čak i kada je mjerenje moguće, ne bi li sačuvali sokove nepredvidivosti, iluzija i manipulacija. Dobar dio ljudi u njima pliva i uživa više nego bebe u fruteku. Na koncu, pretjerivanje s obećanjima i zavodljivo zavaravanje sama je bit politike. Zbog toga Vulkanac nema šanse dobiti izbore na zemlji. Vulkanci idu u business, iako i tamo često vrijede neka druga pravila igre. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

20.03. (21:30)

Ma mi znamo bolje

EU donijela deklaraciju za poticanje startupa, Hrvatska još nije među potpisnicama

U petak su 24 države članice Europske Unije potpisale deklaraciju pod nazivom EU Startup Nations Standard (SNS) kojom se uvođenjem novih zakona nastoji poboljšati položaj startupa te potaknuti na uvođenje startup viza za strane radnike, ali i ozakoniti dioničke opcije kao oblik nagrade zaposlenicima te olakšavati sudjelovanje u javnim natječajima. Unija tako želi udvostručiti broj startupa jer smatraju kako će baš ta grana poduzetništva imati veliku ulogu u gospodarskom i ekonomskom oporavku nakon pandemije, pogotovo jer uporabljuju i razvijaju zelene tehnologije. Među potpisnicama nema Hrvatske, a društvo nam čine Bugarska i Mađarska, dok su Island i Norveška potpisali. Bug