Šonje o rastu BDP-a: Iznad smo očekivanja, ali model rasta je neodrživ

Skočio je vladajućima unatoč

Šonje o rastu BDP-a: Iznad smo očekivanja, ali model rasta je neodrživ

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, i to zahvaljujući rastu potrošnje i investicija. Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5.3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Ovo je svakako dobra vijest, a premijeru i prilika da se još jednom pohvali što sve njegova vlada radi. No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje ekonomski analitičar Velimir Šonje. “To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti” (tportal).

BDP Velimir Šonje

Možda da to vrijeme ubuduće iskoristimo svi za jedan kolektivni godišnji?

Ekstremne vrućine brišu rast EU-a: Toplinski val nosi 180 milijardi eura štete

Dugotrajne ljetne vrućine i požari odnijet će 180 milijardi eura iz gospodarstva EU-a, što je oko jedan posto BDP-a i u potpunosti briše prognozirani rast. Gubici pogađaju poljoprivredu, energetiku i promet, dok je najveći udarac zadat padu radne produktivnosti. Francuska prolazi najgore s padom BDP-a od 0,6 posto i ulaskom u recesiju, dok Španjolska i Italija lakše podnose šok zbog bolje prilagodbe. Uz ekonomski pad, bilježi se više od 25 tisuća smrtnih slučajeva i preko 490 tisuća izgorjelih hektara šuma. Lider

BDP požari toplinski val

Život nakon EU infuzije

Kad se ugase EU motori: Hrvatski BDP usporava unatoč statističkom optimizmu

Iako vladajući ističu spektakularan rast BDP-a i dosezanje 80% kupovne moći EU-a, relevantne institucije poput UniCredita najavljuju hlađenje hrvatskoga gospodarstva. Dosadašnji motori rasta – domaća potražnja i masovno povlačenje EU sredstava – polako slabe. Dok će ostatak srednje i istočne Europe bilježiti ubrzanje (poput Poljske i Srbije), Hrvatska ostaje među rijetkima s trendom pada rasta (prognoza: 2,5% ove i 2,3% iduće godine). Ekonomisti upozoravaju da je novac iz fondova prvenstveno završio u infrastrukturi, dok su nužne strukturne reforme za jačanje konkurentnosti i privlačenje kapitala ponovno izostale. Tomislav Pili za Lider.

BDP Tomislav Pili

Može u G7

Vrijednost Nvidije nadmašuje BDP Njemačke

Nvidijina tržišna kapitalizacija dosegnula je nevjerojatnih 5,7 bilijuna dolara, čime je službeno premašila njemački BDP (5,45 bilijuna dolara), kao i gospodarstvo bilo koje druge europske zemlje. Američki tehnološki div, čiji hardver pokreće AI revoluciju, vrijedi više od 19 najmanjih ekonomija EU-a zajedno. Kombinirana vrijednost pet najvećih američkih tvrtki (Nvidia, Alphabet, Apple, Microsoft, Amazon) iznosi 20,81 bilijuna dolara, nadmašujući pet najvećih europskih gospodarstava. Europa nema odgovor na ovaj rast; njezina najvrjednija tvrtka, ASML, drži tek 21. mjesto na globalnoj listi. Ipak, tekst napominje da BDP mjeri godišnju proizvodnju, a kapitalizacija buduća očekivanja investitora. Mreža

BDP Nvidia

Danska, you're next!

Hrvatska kao “mediteranska Finska”: Plaće u javnom sektoru dosegle 13,6% BDP-a

Hrvatska je 2024. i 2025. doživjela dramatičan rast rashoda za plaće u javnom sektoru, skočivši na 13,6% BDP-a, čime se izjednačila s Finskom. Unatoč prividnoj stabilnosti duga, deficit je dosegnuo granicu iz Maastrichta (3%), a država troši više od 50% BDP-a. Velimir Šonje za Ekonomski lab upozorava da ovaj rast nije rezultat EU fondova, već svjesnih političkih odluka. Uz usporavanje privatnog sektora i smanjenje priljeva bespovratnih sredstava nakon 2027., Hrvatskoj prijeti “rumunjski scenarij” – fiskalna kriza uzrokovana umjetnim održavanjem rasta kroz zaduživanje, dok se strukturni problemi ignoriraju zbog kratkoročnih političkih bodova.

BDP plaće u javnoj upravi Velimir Šonje

Čiji su kompjuteri snažniji, snažnija mu ekonomija

Ekonomski analitičari predlažu BDP zamijeniti novom mjerom – bruto domaćom inteligencijom

U 2026. godini umjetna inteligencija više nije novitet, već strateška imovina. Analitičari Morgan Stanleya uvode koncept Bruto domaće inteligencije (BDI), novog mjerila nacionalne konkurentnosti zasnovanog na procesorskoj snazi i infrastrukturi. Podaci otkrivaju dramatičnu globalnu neravnotežu: SAD kontrolira čak 75% svjetskih AI resursa. Dominacija američkih korporacija je tolika da cijela Kina raspolaže računalnim kapacitetom koji je tek na razini jedne tvrtke, Oraclea. Dok “hyperscaleri” ulažu bilijune dolara, investitori prestaju cijeniti prazna obećanja o AI-ju i traže isključivo dokaze o konkretnoj monetizaciji i infrastrukturi. Bug

AI BDP bruto domaća inteligencija

Algoritam podešen prema BDP-u

Indija i AI: Geopolitička utrka za gospodarsku dominaciju

Na summitu o umjetnoj inteligenciji u New Delhiju Indija se profilirala kao lider Globalnog Juga i “treći put” između SAD-a i Kine. Stručnjak Aco Momčilović ističe da AI više nije IT tema, nego pitanje BDP-a, moći i geopolitičkih odnosa. Fokus se pomiče sa sigurnosti na ekonomsku primjenu i masovnu implementaciju. Indija ne pretendira dominirati razvojem, već skaliranjem i infrastrukturom. Europa je donijela AI Act, ali zaostaje u stvaranju globalno konkurentnih kompanija. Svijet se sve jasnije dijeli na interesne sfere u utrci za tehnološku prevlast. HRT

AI Act BDP umjetna inteligencija

Make globalni BDP great again

Globalni BDP mora rasti 2,6% godišnje za iskorjenjivanje siromaštva

Unatoč prevladavajućem pesimizmu, povijest potvrđuje nevjerojatan ljudski napredak. Knjiga A Century of Plenty nudi ambicioznu viziju: do 2100. godine cijeli svijet može doseći današnji životni standard Švicarske. Za taj pothvat globalni BDP po stanovniku treba rasti 2,6% godišnje, što je tek neznatno iznad povijesnog prosjeka. Uz dekarbonizaciju energije, tehnološke inovacije i pametno korištenje resursa, planet može uzdržavati 12 milijardi ljudi bez ekološkog kolapsa. Glavna prepreka nije nedostatak resursa, već politička volja i društveni pesimizam. Gospodarski rast ostaje ključni alat za univerzalni prosperitet i rješavanje klimatskih kriza. Poslovni

BDP siromaštvo

Ali sad znamo zašto se kaže kad je netko "dužan k'o Grčka"

Dug u EU raste, Hrvatska među najboljima po omjeru duga i BDP-a

Prema podacima Eurostata, javni dug u eurozoni i cijeloj EU porastao je u proteklih godinu dana, a omjer duga i BDP-a u eurozoni dosegnuo je 88,5 posto. Najzaduženije su Grčka, Italija i Francuska, dok najniže omjere imaju Estonija i Luksemburg. Hrvatska se ističe pozitivno s omjerom od 57,2 posto, znatno ispod EU prosjeka te boljim rezultatom od Slovenije i Mađarske. Iako je apsolutni dug blago porastao, rast BDP-a nadmašio je zaduživanje, pa je omjer duga pao. Danica

BDP državni dug

Diplome na lageru, uhljebi na akciji

Podobnik: BDP kod nas sada raste, ali rastao je i u Grčkoj prije sloma

Govoreći o strukturi hrvatskog gospodarstva, ekonomist i šef udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik za N1 naglasio je da korijeni problema leže u obrazovanju. “Ako više nije potrebna fakultetska diploma, to znači da fakulteti proizvode studente koji nisu potrebni tržištu. A ako imate višak takvih studenata, dok u isto vrijeme nedostaje inženjera, to može povećati korupciju”, kaže. Rumunji i Bugari rade na smanjenju državnog aparata, a smatrali smo da smo ispred njih. Oni su simbol najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, ali i oni su shvatili da u krizi moraš reagirati i smanjiti državni aparat. Kod nas se državni aparat širi. To je zapravo stranačka vojska koja se hrani i koja će na izborima osigurati pobjedu. To je oblik samoodržanja, ali za državu i naciju to nije najbolje rješenje…

BDP Boris Podobnik

Europski prvaci u plaćama, ali ne na semaforu

Šonje: Ne padaju vlade zbog ideologije, nego zbog brojki: usporedba Francuske i Rumunjske i je li Hrvatska drugačija

Hrvatska je „mala Njemačka“ u usporedbi s Rumunjskom i Francuskom – fiskalno disciplinirana zemlja gdje je prinos na državne obveznice niži od francuskog prinosa. Međutim, kvarenje fiskalnog položaja Hrvatske traje već treću godinu zaredom i poziva na oprez. Promatranje strukture rashoda otkriva dvije neuralgične točke: s udjelom plaća (13,0% BDP-a) i intermedijarnih rashoda (7,6% BDP-a) u javnom sektoru, Hrvatska je pri vrhu EU i snažno odstupa od usporedive skupine zemalja. Kada bi plaće i intermedijarni rashodi u Hrvatskoj bili na razini europskog prosjeka, ukupni rashodi opće države bili bi za oko 4,5% BDP-a (oko tri milijarde eura) manji. To znači da Hrvatska vlada, njezine institucije i lokalna uprava i samouprava ima veliki prostor da kroz povećanje efikasnosti i kvalitete upravljanja istovremeno smanje deficit, porezno opterećenje i povećaju socijalne transfere građanima. A tako nešto je moguće napraviti samo u dobrim vremenima. Velimir Šonje za Ekonomski lab

BDP fiskalizacija Velimir Šonje

Skočio je vladajućima unatoč