Što ako recikliranje ne uspije? - Monitor.hr
14.10.2015. (11:19)

Ima drugih planeta

Što ako recikliranje ne uspije?

Iako se recikliranje predstavlja kao ekološki osviješteni čin, neki stručnjaci kažu da zapravo ne pomaže okolišu, jer se više novca i energije potroši na recikliranje otpada iz kućanstava. Iako to nije u potpunosti točno, jer ovisi što se reciklira, UN ističe da se trebamo zabrinuti zbog nekontrolirane potrošnje koja stvara sav taj otpad. Alternet


Slične vijesti

Utorak (10:00)

Plan za vječnost: zatrpaj i zaboravi pa dok ne dođe na naplatu

Otrov ispod Alzasa: 42.000 tona smeća koje čeka da zagadi Europu

U bivšem rudniku StocaMine u Alzasu u Francuskoj pohranjeno je 42.000 tona otrovnog otpada, svega 500 metara iznad jednog od najvećih europskih vodonosnika. Znanstvenici upozoravaju na rizik kontaminacije pitke vode za milijune ljudi, dok je vlada odlučila rudnik zabetonirati, unatoč urušavanju tunela i potencijalnom curenju otrova poput žive, arsena i cijanida. Ekolozi traže uklanjanje otpada, ali sud smatra da bi to bilo preopasno. Iako je skladištenje trebalo trajati 30 godina, otpad ostaje – zapečaćen, ali ne i bezopasan. The Guardian, tportal

11.04. (21:00)

Zrak se čisti, a smeće postaje zvijezda klimatske borbe

Jeftiniji i održiviji materijali otvaraju put skalabilnom hvatanju CO₂ iz zraka

Izravno hvatanje iz zraka pomoću promjene vlažnosti (moisture-swing) bit će ključno za globalne strategije borbe protiv klimatskih promjena, ali njegova skalabilnost bila je ograničena zbog upotrebe skupih polimernih materijala. Tim istraživača je otkrio da mogu smanjiti troškove i potrošnju energije korištenjem održivih i jeftinih materijala, često dobavljivih iz organskog otpada. Proširili su potencijal tehnologije za hvatanje ugljika koja izvlači CO2 izravno iz zraka, demonstrirajući da postoji više prikladnih i dostupnih materijala koji mogu olakšati ovaj proces. Drago Galić za Bug

28.03. (12:00)

Od smeća do sirovine – ali bez čarobnog štapića

Hrvatska reciklaža: Propisi sjajni, praksa malo zahrđala

Konferencija OTPAD 360° okupila je stručnjake kako bi raspravili o kroničnim problemima hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Iako su zakoni usklađeni s EU standardima, praksa i dalje zapinje – od prenapunjenih odlagališta do neodrživog modela naplate otpada. Istaknuli su nužnost odgovornosti proizvođača i pravednije raspodjele troškova. Unatoč izazovima, primjeri poput biootpada u vrtićima pokazuju da napredak nije nemoguć. Zaključak? Hrvatska ima potencijal za kružnu ekonomiju, ali je potrebno manje birokracije i više stvarne akcije. Zgradonačelnik

15.03. (18:00)

Otpad? Ma to su samo sirovine u krivim rukama!

Kružna ekonomija na hrvatski način

Hrvatske tvrtke Premifab, EcoCortec i DOK-ING uspješno dokazuju da otpad nije kraj, već početak. Premifab reciklira otapala, smanjuje emisije CO₂ i planira proizvodnju bioetanola. EcoCortec iz Belog Manastira reciklira plastične folije, koristi solarnu energiju i smanjuje otpad na 0,01%. DOK-ING čak pretvara mulj iz otpadnih voda u zeleni vodik. Ove inovativne kompanije pokazuju da kružna ekonomija nije samo ekološki, već i ekonomski isplativa – jer kad pametni rade, otpad postaje vrijednost, a ne problem. Lider

13.03. (12:00)

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT

14.02. (20:00)

Ekološka mafija na balkanski pogon

Otpadni biznis težak milijune, nekolicina pod prismotrom USKOK-a i EUROPOL-a

Varaždinski poduzetnik Josip Šincek i devet suučesnika pod istragom su USKOK-a zbog ilegalnog odlaganja otpada, krivotvorenja dokumenata, utaje poreza i pranja novca. EUROPOL tvrdi da su zaradili najmanje četiri milijuna eura odlaganjem 35.000 tona otpada, uključujući medicinski otpad, ugrožavajući okoliš i zdravlje ljudi. Lažna dokumentacija korištena je za prikrivanje nezakonitih aktivnosti, a sanacija štete tek predstoji. Index

18.01. (11:00)

Smeće kao izvor struje

Pretvaranje industrijskog otpada u energetski eliksir

Znanstvenici su otkrili način da industrijski otpad, trifenilfosfin-oksid (TPPO), pretvore u anolit za protočne baterije. TPPO se reducira u stabilniji spoj CPO, koji pohranjuje energiju kroz elektrokemijske procese. Ključ je pronalazak idealnog otapala, smjese dimetilformamida i acetonitrila, koja omogućava dugotrajan rad baterije. Ova tehnologija obećava budućnost u kojoj će tekući elektroliti zamijeniti fosilna goriva u cjevovodima, otvarajući vrata novoj eri energetske održivosti. Nenad Raos za Bug

21.11.2024. (23:00)

Ipak se kreće

Centar za gospodarenje otpadom gradit će se za dvije godine, Jakuševac ide u zatvaranje za pet

Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb trebao bi biti dovršen do kraja 2028. godine. Kao što je već poznato, postrojenje će biti smješteno u naselju Resnik, u industrijskoj zoni na parceli u vlasništvu Grada Zagreba. Projekt je to težak oko 140 milijuna eura, a nakon završetka testne faze CGO Zagreb, sudeći po riječima gradonačelnika, ‘tragična deponija‘ Jakuševac s radom bi prestala početkom 2029. U veljači 2026. provodit će se postupak javne nabave za radove, dok je početak izgradnje planiran za 2026. godinu, potvrdio je Tomašević. Jutarnji

14.11.2024. (11:00)

Reciklaža nije smeće – samo traži malo finijeg ukusa

Otpad kao novi zeleni resurs Hrvatske: napredak je vidljiv, ali treba još napora

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

13.11.2024. (20:00)

Kad je susjed 'čist' krivac: komunalno redarstvo u akciji

Što se zakonski može poduzeti protiv onih koji otpad bacaju u okoliš

U pravilu bi to trebalo javiti komunalnom redarstvu JLS-a. Prema zakonu, ako se nađe određena količina divljeg otpada na poljoprivrednoj površini, a ne zna se tko je počinitelj, tada inspekcija daje nalog, rješenje, da je vlasnik zemljišta dužan o svom trošku to ukloniti. E sad, svaki taj koji je dobio nalog da to ukloni, ili će ga sam ukloniti ili će tražiti uslugu od nekoga drugoga, poput ovlaštenog pružatelja komunalnih usluga, koji to zasebno naplaćuju. Ukoliko se dogodi da građanin uslika nekoga da ilegalno odlaže otpad u tuđe posude ili baca u prirodu, ako se identificira ta osoba, to je za komunalno redarstvo. Agroklub