Što je to uopće OECD i što Hrvatska dobiva ulaskom u taj elitni klub - Monitor.hr
28.01.2022. (10:00)

Dio ekipe

Što je to uopće OECD i što Hrvatska dobiva ulaskom u taj elitni klub

Područja djelovanja i rada OECD-a su razvojna politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo. Za razliku od zajednica poput EU-a, OECD nema nikakve formalne moći nad svojim članicama, već ga je bolje opisati kao veliku konzultantsku tvrtku koja radi na povećanju BDP-a članica, poboljšanju uvjeta života u njima i doprinosu slobodnog tržišta na globalnoj razini. Glavnu riječ ima SAD te pokriva troškove petine godišnjeg proračuna koji je 2019. iznosio 386 milijuna eura. Manje zemlje, poput nama usporedive Slovačke ili Slovenije, uplaćuju po jedan posto godišnjeg budžeta, pa je sigurno pretpostaviti da će i nas godišnje članstvo koštati nešto manje od četiri milijuna eura. T-portal…


Slične vijesti

08.03. (21:00)

Do devedesete u pogonu, a onda na pregled

OECD-ov recept za Hrvatsku: Duži radni staž uz „kašljucavo“ zdravstvo

Novi pregled OECD-a pohvaljuje gospodarski rast Hrvatske, ali upozorava na dramatično starenje stanovništva. Ključna preporuka je produljenje radnog vijeka, no problem leži u statistici: Hrvati nakon 65. godine čak 70 % vremena provode bolesni, što je znatno iznad prosjeka EU. Izvješće sugerira strože uvjete za mirovinu, ukidanje općih subvencija i reformu poreza na nekretnine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je rad nakon 65. nemoguć bez korjenite reforme zdravstva, rješavanja lista čekanja i centralizacije bolnica, jer bez zdravlja radna snaga ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Bug

08.02. (22:00)

Diploma u džepu, mozak na pašu

OECD: Hrvati među onima koji najviše uživaju u životu, ali najslabiji u cjeloživotnom učenju

Podaci OECD-a otkrivaju neobičan trend: Hrvati su u samom vrhu po užitku u životu, pri čemu srednje i visoko obrazovanje pružaju snažan osjećaj sigurnosti. Ipak, taj optimizam prati strukturni problem – Hrvatska sustavno zaostaje u cjeloživotnom učenju. Dok obrazovanje dokazano korelira s boljim zdravljem i prihodima, domaće tržište rada, oslonjeno na turizam i građevinu, ne potiče dodatno usavršavanje. Taj nesklad između trenutnog zadovoljstva i niske spremnosti na učenje dugoročno ugrožava konkurentnost gospodarstva i otpornost na ekonomske promjene, unatoč trenutačno visokom subjektivnom osjećaju sreće. Bug

30.01. (14:00)

Samo da se 'narančasti' ne naljuti

Đikić: Vlast bi bila sretnija da uopće nije morala odlučivati o ulasku u Odbor za mir

Kad se već moralo odlučivati, pokušaj sanacije sastojat će se vjerojatno u smanjivanju važnosti i općenitoj relativizaciji hrvatskog “ne”. Plenković svakako želi izbjeći da na negativan način privuče pažnju Donalda Trumpa, a ni Milanović nije naročito zainteresiran za to da Hrvatska istrčava i ističe se u suprotstavljanju Trumpu. Milanović ne želi ni teoretski dati povod Plenkoviću da ga zbog neke izjave optuži za narušavanje odnosa s američkom administracijom. Plenković bi to jedva dočekao. Kako bi Sjedinjene Države mogle napakostiti Hrvatskoj kad bi se Trump naljutio na hrvatsku odbijenicu? Mogle bi uvesti nerazumno visoke carine, ali ta mjera ozbiljnije bi pogodila tek nekoliko privatnih tvrtki i imala bi gotovo zanemariv utjecaj na nacionalnu ekonomiju. Mogle bi blokirati ulazak Hrvatske u OECD, ukoliko Trump uopće zna za tu organizaciju. Ivica Đikić za Novosti

12.05.2025. (14:00)

Regulacija na križanju

OECD-ov pogled na deregulaciju: Sturzeneggerova preciznost nadmašuje Muskovu motornu pilu

OECD-ov Regulatory Policy Outlook 2025 naglašava važnost učinkovitih, fleksibilnih i participativnih regulacija temeljenih na dokazima. Uspoređujući pristupe deregulaciji, argentinski model pod vodstvom Sturzeneggera ističe se strukturiranim reformama u skladu s OECD-ovim načelima. Nasuprot tome, Muskov DOGE u SAD-u, iako ambiciozan, kritiziran je zbog štetnih posljedica na javne usluge i nedostatka dugoročne strategije . EU, suočena s izazovima pretjerane regulacije, poduzima korake ka pojednostavljenju propisa, no ostaje pitanje hoće li to biti trajna promjena ili privremeni kompromis.

Mileijev pristup deregulaciji u Argentini ima veće šanse za dugoročni uspjeh u odnosu na Trumpov i Muskov. Uz široku podršku Kongresa, Milei je uspio provesti fiskalne i regulatorne reforme, uključujući rezove u javnim rashodima i smanjenje inflacije. Sturzeneggerov tim, koji je pripremio regulatornu reformu, koristi inkluzivan pristup, analizirajući cjenovne deformacije i eliminirajući korupciju. Iako Argentini predstoje izazovi, uključujući visoku inflaciju i nesigurnost u trgovinskoj politici, Milei uživa stabilnu podršku birača zbog smanjenja inflacije i fiskalnih prilagodbi. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.12.2019. (20:30)

U prosjeku

Veliki pomak Hrvatske na najvažnijoj ljestvici liberalizacije tržišta

U OECD-ovom izvješću PMR 2018 Hrvatska je izjednačena s prosjecima za zemlje OECD-a i EU-prema kriteriju reguliranosti tržišta. Pri zadnjem mjerenju za 2013., bili smo najreguliranije gospodarstvo Europske unije i pri vrhu liste reguliranosti svih zemalja uključenih u mjerenje. Hrvatska se sad nalazi između Čilea i Izraela, na 20. mjestu ljestvice koja obuhvaća 44 zemlje. Ekonomski lab

09.03.2019. (16:30)

Svako zlo za neko dobro?

Ljubo Jurčić: Članstvo u OECD-u košta, a naš utjecaj bi tamo bio nikakav

“Naše članstvo služilo bi samo tome da se naši vođe mogu povremeno slikati sa svjetskim vođama. Nitko od njih ne bi slušao naše političare, kao što i članovi raznih kraljevskih društava i sličnih organizacija rado uz plaćanje članarine uzimaju Hrvate, a zapravo im uzimaju novac – to se plaća nekoliko desetaka tisuća eura”, izjavio je Ljubo Jurčić za Tportal.

17.11.2018. (15:30)

Pomirili se komšije

Mađarska povlači blokadu Hrvatskoj za ulazak u OECD

Mađarski premijer Viktor Orban doći će u Hrvatsku početkom prosinca na summit Srednjoeuropske inicijative, ali ne dolazi praznih ruku – na poklon će donijeti odluku o mađarskom povlačenju blokade hrvatskog pristupa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Barikadu je Mađarska bila postavila zbog nezadovoljstva odnosom prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju. Večernji piše da su općenito Orban i Plenković u dobrim odnosima.

04.10.2018. (18:30)

Ženama svjetski novčanik

Žene glavne ekonomistice u MMF-u, Svjetskoj banci i OECD-u

Harvardska profesorica Gita Gopinath imenovana je na mjesto glavne ekonomistice MMF-a, kao prva žena na tom položaju (Christine Lagarde je direktorica). Njenim imenovanjem žene su preuzele pozicije glavnih ekonomista triju velikih međunarodnih ekonomskih institucija – MMF-a, Svjetske banke (Grkinja Pinelopi Koujianou Goldberg) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Francuskinja Laurence Boone).

13.01.2018. (23:22)

Organizacija barikada

Europska komisija Sloveniji i Mađarskoj: Pustite Hrvatsku u OECD

“Zemlje članice EU-a ne smiju blokirati druge članice pri ulasku u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)” – poručila je povjerenica EK za trgovinu Cecilia Malmström u odgovoru na pitanje hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule. “Stajalište EU-a još od 2007. je da bi sve države članice EU-a koje nisu članice OECD-a i podnesu zahtjev za članstvo trebalo smatrati prihvatljivima za pristupanje OECD-u te ih automatski uključiti u postupak pristupanja”, pojašnjava povjerenica “te žalimo što su dvije države članice od njega odstupile”. T-Portal

13.09.2017. (08:53)

Predsjednici KGK objasnili u Budimpešti da su blokirali hrvatski ulazak u OECD jer su nezadovoljni načinom na koji se postupalo u postupku INA-MOL prethodnih godina