Strani radnici registriraju se u Hrvatskoj i onda bježe k onima koji plaćaju više ili nude bolje uvjete rada - Monitor.hr
09.08.2022. (11:00)

Bježe Hrvati, bježe Nepalci...

Strani radnici registriraju se u Hrvatskoj i onda bježe k onima koji plaćaju više ili nude bolje uvjete rada

Strani radnici, nakon što ishode sve potrebne papire i dozvole počeli su “bježati” domaćim poslodavcima i odlaze onima koji plaćaju više ili nude bolje uvjete rada. Nakon što u Hrvatskoj ishode papire nekima je novi cilj Njemačka ili neka druga zapadnoeuropska država. Poslodavac čeka radnika nekoliko mjeseci, a onda mu on prebjegne. Postoje određena saznanja da neke agencije koje dovezu radnike iz Nepala u Hrvatsku imaju organizirane rute kako ih dalje plasirati na neko drugo tržište rada. Tportal


Slične vijesti

08.12.2023. (07:00)

Zemlja smo za poželjeti

Strani radnici: Ne treba nam Zapad, u Hrvatskoj se najbolje živi

Od 1. siječnja do 31. listopada ove godine ukupno je izdana 147.301 dozvola za boravak i rad, od toga najviše u graditeljstvu – čak 57.353 dozvole. Sve je više onih koji se zadržavaju u Hrvatskoj. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje izdane su 95.363 dozvole, a 33.442 su produljene. Najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, koji tvore oko 22 posto strane radne snage, iz Indije je s krajem listopada u Hrvatskoj radilo 12.686 radnika, a dozvole je dobilo i 3599 radnika iz Albanije. Novinari Lidera razgovarali su s nekima od njih: Ovo je osma godina da sam tu i nijednom nisam imao brigu zbog financija; znam da će plaća doći do petnaestoga, da je tako godinama. Tu se zato osjećam sigurno. Imam se komu obratiti

10.11.2023. (20:00)

Gastarbajterska zemlja

Hrvatska mora uvesti čak 400.000 stranih radnika. Danas ih imamo 147.000

Zbog snažnog trenda depopulacije Hrvatskoj će nedostajati stotine tisuća radnika svih profila te će ih morati uvesti izvana. Naglasio je to guverner HNB-a Boris Vujčić koji je upozorio kako su demografska kretanja takva da država ima ozbiljan pad broja stanovnika u radnoaktivnoj skupini te mora posegnuti za privlačenjem nove radne snage iz inozemstva. Država se pritom mora pripremiti i politički i ekonomski za tu činjenicu. Bez toga, gospodarstvo neće rasti, a dovest će se u pitanje i mirovinski i zdravstveni fond. Danica

20.10.2023. (00:00)

Mogli bi pristojnu stranku osnovati

Vujčić: Nastavlja se trend rasta zaposlenosti, stranih radnika 7-8%

U budućnosti će se zbog depopulacije odnosno smanjenja broja stanovnika, koja je, kako je rekao,u Hrvatskoj prisutna već tri desetljeća, te će i dalje trajati, nedostatak radnika do kojega dolazi i koji je danas najveći problem hrvatskih kompanija, morati nadomjestiti imigracijom odnosno dovođenjem stranih radnika. Trenutno imamo 75.000 tisuća zaposlenih stranih radnika, međutim prema evidencijama MUP-a broj pozitivnih riješenih dozvola koja se izdaju za strane radnike je veći od 130 tisuća. Mi smo dakle u situaciji da nekih 7-8 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj već čine strani radnici, naglasio je Vujčić. HRT

02.08.2023. (10:00)

Nema zemlje za strance

Strani radnici u Hrvatskoj i problemi s njihovom integracijom

U RH dolazi sve veći broj radnika iz Azije, npr. iz Nepala ili s Filipina. Hrvatsko tržište rada danas broji preko 150 tisuća aktivnih useljenika, od čega je veliki dio upravo tog porijekla. No, njima se ne nudi nikakva perspektiva. Istovremeno se bilježe konstantni pad nataliteta i nedostatak radne snage hrvatskog stanovništva. Zašto nema političke volje za integraciju stranaca? Rijetko se javno komentiraju njihovi životni i radni uvjeti ili šanse za ostanak, i za dolazak njihovih obitelji, dok oni sami izražavaju želju za trajnim ostankom ovdje. Problematična je i politika azila, dok bi ih se moglo zadržati temeljem pozicije ovisnosti i socijalne izolacije. Naime, niskokvalificirana radna snaga redovito se traži za one poslove nepoželjne domaćem stanovništvu. DW

13.05.2023. (12:00)

Ako nepalski radnik svojim robovskim radom u EU i uspije stvoriti svoj mali raj u Nepalu, Hrvatska će mu poslati Kolindu da ga posjeti i da po glavi pomazi njegovu dječicu

Miljenko Jergović: Da bi si čovjek mogao priuštiti ideale slobode, najprije mora raditi kao rob

Krajem godine nova pravila za radnike iz stranih država, ove godine izdat će se i 180.000 dozvola - Večernji.hr

Nepalski radnici od nepalskih robovlasničkih agencija za skupe pare kupuju robovski status i povlasticu da ih te agencije prodaju hrvatskim robovlasničkim agencijama koje ih zatim za dvostruku cijenu prodaju hrvatskim poslodavcima. Sloboda za nepalskog radnika nije najviša ljudska vrijednost, nego on za ogroman novac, koji će godinama otplaćivati, kupuje pravo da bude rob. Od onog što mu njegov hrvatski poslodavac isplati on će morati da preživi, pošalje novac obitelji u Nepalu, otplaćuje svome nepalskom, a posredno i hrvatskom robovlasniku cijenu svoga robovanja. Zašto strani radnici žele biti robovi i raditi za poslodavce u europskim zemljama koje se isprazno diče idealima slobode i ljudskih prava? Zato što žele u svojim domovinama sagraditi kuću, zaštititi porodicu i stvoriti svijet u kojemu će sloboda moći biti najviša ljudska vrijednost. Razumijete? Da bi ti ljudi mogli da dopru do slobode, najprije moraju da se pokore, da otkupe pravo – da budu robovi. Jergovic

26.03.2023. (10:00)

Zagreb, tak imam te rad

Rasizam prema stranim radnicima: Na naplatu nam dolazi tridesetogodišnje toleriranje svih vrsta nasilja

Arhiva strani radnici u Hrvatskoj - Monitor.hr

Dva rasistička napada na strane radnike usred Zagreba posljedica su desetljećima njegovane desničarske mržnje. Usto, strani radnici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša suočavaju se s lošim smještajem, mizernim prihodima, teškim uvjetima rada i iskorištavanjem. “Oni su ovamo došli iz očaja, očekujući malo više kruha nego što bi zaradili u svojoj zemlji i ovakvo ponašanje prema njima je neljudsko. Oni dolaze preko agencija, familijarno dižu hipotekarne kredite od osam tisuća eura da bi platili agencijsku proviziju. Obećaju im 800 eura neto plaću, smještaj, hranu, sredstva za rad. Kad dođu u Hrvatsku, dočeka ih stvarnost: prijavljuje ih se na dva-tri sata, tjeraju ih da rade od nemila do nedraga, neki su smješteni u neljudskim uvjetima i s previsokom cijenom najma za ono što im se pruža. O lošim iskustvima u Hrvatskoj ne žele govoriti čak ni sa skrivenim identitetom iz straha za ezgistenciju”, upozorava glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš. Novosti

 

 

 

17.03.2023. (09:00)

Ode geto

Nakon objave na portalu, vlasnik pogona Žuvela premješta radnike iz industrijske zone

Nakon što je Faktograf početkom veljače objavio priču o ilegalnom kontejnerskom naselju stranih radnika u Poslovno-industrijskoj zoni Šopot pored Benkovca, tvrtka Žuvela d.o.o koja ih zapošljava započela je njihovo premještanje. Uskoro će se maknuti i sami kontejneri. U 25 mobilnih kućica koje se nalaze blizu odlagališta otpada i energane, osim zaposlenih radnika, smještena su i djeca koja su se rodila za vrijeme njihova rada i boravka u Hrvatskoj. Iz Grada Benkovca odgovorili su nam kako je komunalno redarstvo u više navrata zbog postavljenih montažnih kućica izdavalo upozorenja i naloge sukladno svojim ovlastima, no da su one postale “ustavom zajamčeno pravo na dom”. Faktograf

08.11.2022. (09:00)

Rasizam, kapitalizam, ksenofobija

Potplaćeni, prezreni i izopćeni

strani radnici - Bauštela.hr

Teški poslovi za malo novca i s velikim rizikom od ozljeda, angažman preko agencija, život odvojen od obitelji i opće populacije dio je problema s kojima se radnici iz Nepala, Filipina i Indije susreću u Hrvatskoj. Mediji ih zasad iscrtavaju u dva smjera, i to u pravilu bez navođenja stvarnih potreba ili problema s kojima se ti ljudi susreću u Hrvatskoj. “Bio sam skeptičan, ali Nepalci su odlični i jeftini. Naši traže previše i fušaju”, poručuje vlasnik OPG-a sa stranica Jutarnjeg lista, uz tvrdnju da su stranci spremi raditi za tri kune po kilogramu maslina “dok domaća radna snaga traži od 50 do 60 kuna po satu”. Autentične izjave stranih radnika zasad su rezervirane za novinarske priloge u kojima ih se, u rasističkoj maniri, navodi da pred mikrofonima govore lošim hrvatskim i hvale “naš” zrak, hranu i žene. Takav pristup uvod je u drugu vrstu portretiranja – ksenofobnu paranojuNovosti