Svaki četvrti student oslanja se isključivo na financije roditelja - Monitor.hr
10.03.2015. (11:58)

Na pragu neovisnosti, ali ne financijske

Svaki četvrti student oslanja se isključivo na financije roditelja

Većina studenata u Hrvatskoj (57 posto) svoje i prihode obitelji ocjenjuje prosječnima, svaki četvrti student oslanja se isključivo na financije roditelja dok 39 posto kaže da uz roditeljski budžet imaju i vlastitu zaradu od povremenih poslova. Tek svaki treći student očekuje posao u struci odmah nakon fakulteta, rezultati su istraživanja. Seebiz


Slične vijesti

02.09. (17:00)

A zna se da ovako nemaju previše opcija

Stečaj nad Isto studentom ugrožava privatne studentske domove u Zagrebu

Tvrtka Isto student, osnivač privatnih studentskih domova u Zagrebu, suočena je sa stečajem zbog poreznog duga od 157 tisuća eura. Država se želi naplatiti prodajom nekretnina, iako Ustanova za studentski standard ISTO Studentske usluge tvrdi da te zgrade nisu u vlasništvu tvrtke. Dok sudski sporovi i nejasni odgovori prate vlasničke odnose, studenti ostaju u nesigurnosti, a cijene stanova rastu. Privatni domovi nude oko 400 kreveta na četiri lokacije, uz najam od 170 eura mjesečno, ali bez državnih subvencija. Unatoč dugovima, najavljuju i proširenje kapaciteta. tportal

28.08. (14:00)

Stanari traže krov, iznajmljivači traže – zvjezdane cijene

Najamnine pod zvijezdama: Zagreb i Europa u istoj orbit(i)

Početak akademske godine u Zagrebu znači lov na stanove, no cijene su visoke: garsonijere 500–550 €, manji stanovi 600–950 €, uz polog i režije koje dižu trošak i preko 100 €. Studenti raspolažu s 400–650 €, često uz cimere. Sličan trend vlada u Europi: London vodi s 5 088 € za trosobni stan, dok su Atene najjeftinije s 1 080 €. Najveći rast najma bilježi Istanbul (+206 %), a Švicarska i zapad Europe ostaju najskuplji. Globalno, New York prednjači sa 7 676 €, Kairo je “bajkovit” s 377 €. N1 i N1…

03.07. (12:00)

Bit će više majstora

Sve manje mladih želi studirati, sa srednjoškolskom spremom mogu odmah dobro zarađivati

Sociolozi smatraju da pad interesa za studije ne bi trebao pripisati samo skeptičnosti mladih prema fakultetskoj diplomi. Imamo veliki broj tih ustrojbenih jedinica, sveučilišta, broj studijskih programa, a demografska slika to ne prati, rekao je Krešimir Krolo, sociolog. Mladi koji odlaze izvan zemlje, ne samo kako bi radili nego i studirali, vide primjer svojih roditelja koji uz sav pošten rad ne mogu na zelenu granu. Kada već imaju iskustva rada preko učeničkog servisa gdje čak i učenici koji su tek završili 1., 2., 3. razred srednje tijekom ljetnih mjeseci zarađuju veća primanja nego li njihovi roditelji. Što znači da takav učenik onda neće biti toliko motiviran nastaviti daljnje školovanje. HRT

15.10.2024. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

11.10.2023. (19:00)

Mag. ar. e.

Glasovac: Imamo studije s titulama čije značenje ne znaju ni sami studenti koji ih završe

Danas se  u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index

02.10.2023. (19:20)

Studenti u Zagrebu sve više koriste Uber za odlazak na predavanja

02.06.2023. (01:00)

Zato studentarijo, balavurdijo... ma uživajte!

Današnji studenti nisu dobri kao što smo to bili mi?

Obično oni koji ovo tvrde misle da su fakulteti prije trideset ili četrdeset godina bili puno teži, da je razina znanja potrebna za njihovo završavanje bila veća… No, to nije baš tako. Poznato je to da nam je prošlost ljepša što nam je dalja i da je prije bilo bolje od ovoga što imamo danas. Još je i Sokrat navodno rekao da djeca u njegovo vrijeme više ne ustaju kada stariji uđu u prostoriju. Svaka sljedeća generacija nužno je malo sposobnija od prethodne generacije jer sve što radi gradi na znanjima i tehnologijama koje je razvila prethodna. Današnji studenti nisu ono što smo bili mi, ne znaju ručno izvaditi korijen nekog broja i da nisu nikada vidjeli Demidoviča, ali da zato imaju neke druge kvalitete, u skladu s vremenom u kojem žive. Dario Bojanjac za Tportal.

28.08.2022. (21:00)

Sprijeda još nekako, ali straga?

Splitska studentica medicine smislila originalni način učenja za ispit iz anatomije

A evo što sami studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu kažu o ispitu iz anatomije: Ako studij medicine shvatimo kao olimpijske igre, tada možemo reći da je anatomija atletika. To je predmet zbog kojih će mnogo vas prvi put ne prespavati par noći zaredom, dakako ne u svrhu zabave. Ona je nekima razlog za prvu kavu i razvijanje psiho-fizičke ovisnosti kako za istu tako i za red bullove, lecitine, kofeinske tablete, ginko pripravke, borovnice, vježbe dubokog disanja, reiki tretmane i ostalo. Bitno je da u sami predmet ne krećete isfrustrirani, isprepadani i umorni. Morate učiti, i to svaki dan. Jer tako će biti najlakše na kraju. Budite spremni za seminar, jer tako će vam biti lakše na kraju. Ne forsirajte se kada ste umorni, jer tako će vam biti lakše na kraju. I ne ukidajte izlaske. Ironično je što se danas najboljim kirurzima smatraju ljudi koji znaju samo 5 % anatomije. Ostali zaborave i ne koriste više od tih 95 posto. Proces učenja anatomije ima tri stadija:

  • Sablažnjavanje prilikom učenja iščitavanja, po vašem sudu, nasumično odabranih slova abecede.
  • Nadobudno učenje svega što piše u knjizi, od adrese izdavača do zahvala obitelji.
  • Zaboravljanje nepotrebnog i izvrsno razumijevanje onoga što je bitno.

Slobodna

 

22.06.2022. (18:14)

Mali vodič za studente koji žele kunu viška

08.04.2022. (09:00)

Moj prvi posao bio je za državu

Kad diplomiraju, studenti ne traže posao u struci, već u – javnom sektoru

Sve manje diplomiranih studenata prvi posao pronalazi u struci, broj zaposlenih diplomanata porastao je u javnom sektoru, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, pokazalo je istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata. Najveći broj ispitanika, oko 45 posto, smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci. U javnom ili državnom sektoru nakon diplome zaposlilo se oko 42 posto ispitanika, što je povećanje od više od 4 posto u odnosu na istraživanje iz 2017. godine. U struci se zaposlilo gotovo 64 posto ispitanika, dok je 2017. godine udio zaposlenih u struci bio iznad 78 posto. Najveći broj ispitanika, 32 posto, zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposleno ih je više od 18 posto, a gotovo isto toliko preko obitelji, prijatelja ili poznanika. Tportal