Svaki drugi koji ide na godišnje financira ga - posljednjom plaćom - Monitor.hr
08.08.2017. (13:08)

Svaki drugi koji ide na godišnje financira ga – posljednjom plaćom

Od onih hrvatskih građana koji idu na godišnji odmor većina od 46% njih godišnji financira posljednjom plaćom, pokazuje anketa portala MojPosao na 600 ispitanika.

Nešto manje ispitanika (36%) ovogodišnje će ljetovanje financirati ušteđevinom, 11% će ga financirati kreditom, a 8% regresom.

Manjina će ući u minus na računu.


Slične vijesti

Danas (20:00)

Imaš se pravo i odmoriti

Valja podsjetiti: Svaki radnik ima pravo na minimalno četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora

I to nakon šest mjeseci rada, uz posebnu zaštitu za maloljetnike i rizična zanimanja. Zakon jamči plaćeno bolovanje, rodiljne i roditeljske potpore, uključujući novi očinski dopust od 10 do 15 dana. Osim odmora, radnici imaju pravo na plaćene dane za vjenčanja, darivanje krvi, selidbe ili teške obiteljske situacije. Iako zakon propisuje minimum, kolektivni ugovori često nude i više. Poznavanje ovih prava ključno je za postizanje ravnoteže između karijere i privatnog života te maksimalno korištenje zakonskih pogodnosti. Poslovni

17.08.2025. (21:00)

Tri dana mira, prosim - od toga jedan za počistiti prašinu

Andrassy: Trebalo bi zakonski zabraniti ljudima da se odmah vrate na posao nakon godišnjeg

Tri dana prilagodbe bi bila dovoljna – plus jedan ekstra dan po rođenom djetetu – taman da u slobodno vrijeme stigneš raspakirat i oprat sve stvari (i sebe), počistiš sve mrtve muhe i prisjetiš se kako se živi prije nego što uroniš u svijet hitnih mskilobs (mailova) koji zapravo nisu hitni i važnih sastanaka koji su mogli bit mail, a i da se prihički (psihički) pripremiš na kolege koji će te pitat zašto nisi jače pocrnio… ili zašto si baš toliko pocrnio, znamo da nema između. To bi bilo humano, a ne ovo sranje u kojem se očekuje da zvuk cvrčaka odmah zamijeniš zvukom tikpovnice i glumiš da nemaš potrebu ubit prvu osobu koja ti se u mailu obratila s “poštovani.” Andrea Andrassy za Miss7.

18.07.2025. (19:00)

Odmor iz snova nekima samo u snovima

Eurostat: Trećina Hrvata si ne može priuštiti tjedan dana ljetovanja

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, čak 27% stanovnika Europske unije ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, jednom godišnje. Iako je to prosjek za EU, razlike među državama članicama su značajne. Najgore stanje je u Rumunjskoj, gdje čak 58,6% stanovništva ne može si priuštiti godišnji odmor. Slijedi Grčka s 46%, Bugarska s 41,4%, te Mađarska s 39,3%. Među zemljama s najvišim postotkom je i Hrvatska, gdje 34,7% građana nema financijskih mogućnosti za tjedan dana odmora. Na drugom kraju ljestvice su Nizozemska (13%), Švedska (11,6%) i Luksemburg (8,9%). Nacional

10.07.2025. (15:00)

Sve je skupo i već smo bili na moru? Idemo opet!

Svaki treći Hrvat planira 2-3 tjedna ljetovanja, u prosjeku troši 1330 eura

Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno, kažu na MojPosao. Hrvati u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a svaki treći ljetovat će od dva do tri tjedna. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71 posto), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20 posto). Devet posto njih kaže da ide na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo. Oni koji ljetovanje ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz. Poslovni

24.06.2025. (15:00)

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal

20.02.2025. (17:00)

Znači Trump i lokalni izbori nam kradu ljetovanje

Šajatović: Poslovnjaci, oprezno s planiranjem odmora u lipnju 2025.

Običaj je odvesti djecu početkom lipnja na more i ostati s njima tjedan dana. Pa doći na bar jedan produženi vikend ili na krstarenje s ekipom prije glavne sezone… Ove godine to će biti velik rizik. Lokalni izbori i njihove posljedice samo su dio novih inputa u poslovnim jednadžbama. U lipnju bi trećina gradova i općina mogla dobiti nove gazde. Zastat će trošenje europskog novca. U tome mjesecu bit će jasnije kakva će biti turistička sezona. A do svakog poduzeća stići će i posljedice Trumpovih poteza. Tko zakasni s prilagodbom – platit će visoku cijenu. Miodrag Šajatović za Lider.

03.02.2025. (08:00)

Nešto između godišnjeg i bolovanja

Pokraj godišnjeg odmora, u nekim državama radnici imaju pravo na – klimatski dopust

Čim se vrate s godišnjeg odmora, mnogi brojeći neradne dane razmišljaju o sljedećem. No neki već imaju pravo i na plaćeni klimatski dopust – doduše, zasad u Kanadi i Španjolskoj – i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Radnici u Španjolskoj od prošle godine imaju pravo na četiri dana plaćenog dopusta kada ne mogu doći na posao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Kanada ga je prva u svijetu ozakonila te njezini radnici mogu tijekom jedne kalendarske godine dobiti pet dana plaćenog dopusta. Dodatnih pet dana dopusta mogu dobiti u slučaju produljenoga izvanrednog stanja. Klimatski dopust najprije je odobren u dijelovima Španjolske uništenim u velikim poplavama potkraj prošle godine, a zatim u cijeloj državi. U Hrvatskoj je vjerojatnije da će se sljedeći dopust poklopiti s praznicima usred tjedna i nekim majstorski spojenim produženim vikendom. Lider

06.08.2024. (13:00)

Premalo

Sezona godišnjih: Znate li koliko vam je uopće slobodnih dana zagarantirano?

Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom da iskoristi slobodne dane što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na godišnji odmor, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko staža ste imali prije prekida. Ako u određenoj godini niste napunili šest mjeseci rada imate pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora. U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora. Minimalni broj dana godišnjeg odmora varira od 20 do 24 s ovisno o tome je li poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili šest radnih dana. tportal

05.06.2024. (11:00)

Ima se, može se

Hrvati na ljetovanju potroše u prosjeku oko tisuću eura

Čak 92% svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77% unutar Hrvatske. Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6% ispitanika. Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70% ispitanika, izvan Hrvatske 7 posto, dok 7 posto ne planira ljetovati uopće. Razlog – financijska nemogućnost ili nesigurnost. Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57% ispitanika. U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći (39%) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Poslovni Puls

08.02.2024. (14:00)

Kako neki mogu gore, a ja i Žuga ni na more?

Hrvati se suočavaju s izazovima pri planiranju godišnjeg odmora

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, čak 41,7 posto Hrvata ne može si priuštiti godišnji odmor izvan zemlje. Ovi rezultati oslikavaju tešku ekonomsku situaciju većine stanovništva. Anketa provedena na portalu Net.hr pokazuje da čak 81 posto ispitanika si ne može priuštiti ni ljetovanje unutar Hrvatske. Osim opće financijske situacije, iznajmljivači apartmana na obali također igraju ulogu u ovom problemu, budući da su cijene smještaja dosegle visoke razine koje su nedostižne za mnoge domaće turiste.