Svaki drugi koji ide na godišnje financira ga - posljednjom plaćom - Monitor.hr
08.08.2017. (13:08)

Svaki drugi koji ide na godišnje financira ga – posljednjom plaćom

Od onih hrvatskih građana koji idu na godišnji odmor većina od 46% njih godišnji financira posljednjom plaćom, pokazuje anketa portala MojPosao na 600 ispitanika.

Nešto manje ispitanika (36%) ovogodišnje će ljetovanje financirati ušteđevinom, 11% će ga financirati kreditom, a 8% regresom.

Manjina će ući u minus na računu.


Slične vijesti

Ponedjeljak (23:00)

Ali nam se i dalje sve čini skupo

Godišnji odmor u Hrvatskoj može si priuštiti veći broj građana nego prije

Unatoč tvrdnjama da godišnji odmor u Hrvatskoj postaje luksuz, Eurostatovi podaci za razdoblje od 2015. do 2025. godine pokazuju upravo suprotno. Hrvatska je ostvarila najveći napredak u cijeloj Europskoj uniji: udio građana koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan doma pao je sa 65,8% na 32,6%. Istovremeno, udio kućanstava koja teško spajaju kraj s krajem smanjen je s 54,4% na 19,1%, čime se Hrvatska zamjetno približila prosjeku EU-a. Pozitivni trendovi vidljivi su u svim kategorijama, iako najsporije obuhvaćaju samačka umirovljenička kućanstva. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

31.07. (21:00)

Kauč-aranžman

Eurostat: 27,5% stanovnika EU-a ne može si priuštiti tjedan dana ljetovanja

Što je blagi porast u odnosu na godinu prije, ali i značajan pad u usporedbi s razdobljem od prije deset godina. Najteža je situacija u Rumunjskoj (61%) i Grčkoj (47%). Hrvatska je također pri samom vrhu s oko 33% odraslih stanovnika – gotovo milijun ljudi koji ne mogu otići na odmor. S druge strane, u Luksemburgu taj udio iznosi manje od 11%, dok je u susjednoj Sloveniji na zavidnih 15%. Danica

23.07. (21:00)

Na plažu s laptopom

Čak 71% zaposlenika provjerava poslovni mail na godišnjem

Najčešće zbog straha od zaostajanja s poslom ili propuštanja važnih informacija. Uzrok često leži u lošoj organizaciji unutar tima, nedostatku povjerenja i prevelikoj ovisnosti o pojedincu. Gotovo polovica, njih 48 %, to čini iz straha da će propustiti nešto važno. Trećina se boji da će zaostati s poslom, a svaki peti brine da bi kolegama mogao djelovati nepouzdano ako ne odgovori dovoljno brzo. Kako biste se uistinu odmorili, ključni su jasna podjela zadataka i dobar primjer voditelja. Isključite obavijesti, postavite automatski odgovor s kontaktom zamjene, a ako baš morate provjeravati poruke, ograničite to na točno određeno vrijeme. Dobar tim funkcionira i kada niste dostupni. Poslovni

11.07. (22:00)

Ruter sam u kući, ali barem siguran

Digitalni vodič za bezbrižan godišnji odmor

Prije odlaska na zasluženi odmor, osim pakiranja, važno je pripremiti i svoje uređaje. Kod kuće isključite sve nepotrebne električne aparate (poput konzola i Wi-Fi rutera ako nisu vezani uz pametni dom) kako biste spriječili “fantamsku potrošnju” i rizik od grmljavine. Na putu aktivirajte digitalnu putovnicu i osigurajte se od skupog roaminga izvan EU-a pomoću eSIM kartica. Na javnim Wi-Fi mrežama obavezno koristite VPN i zaključajte mobitel, a uređaje čuvajte od pregrijavanja na suncu. Naposljetku, umjereno fotografirajte i smanjite vrijeme pred ekranom kako biste uistinu uživali u odmoru. tportal

23.03. (21:00)

Imaš se pravo i odmoriti

Valja podsjetiti: Svaki radnik ima pravo na minimalno četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora

I to nakon šest mjeseci rada, uz posebnu zaštitu za maloljetnike i rizična zanimanja. Zakon jamči plaćeno bolovanje, rodiljne i roditeljske potpore, uključujući novi očinski dopust od 10 do 15 dana. Osim odmora, radnici imaju pravo na plaćene dane za vjenčanja, darivanje krvi, selidbe ili teške obiteljske situacije. Iako zakon propisuje minimum, kolektivni ugovori često nude i više. Poznavanje ovih prava ključno je za postizanje ravnoteže između karijere i privatnog života te maksimalno korištenje zakonskih pogodnosti. Poslovni

17.08.2025. (21:00)

Tri dana mira, prosim - od toga jedan za počistiti prašinu

Andrassy: Trebalo bi zakonski zabraniti ljudima da se odmah vrate na posao nakon godišnjeg

Tri dana prilagodbe bi bila dovoljna – plus jedan ekstra dan po rođenom djetetu – taman da u slobodno vrijeme stigneš raspakirat i oprat sve stvari (i sebe), počistiš sve mrtve muhe i prisjetiš se kako se živi prije nego što uroniš u svijet hitnih mskilobs (mailova) koji zapravo nisu hitni i važnih sastanaka koji su mogli bit mail, a i da se prihički (psihički) pripremiš na kolege koji će te pitat zašto nisi jače pocrnio… ili zašto si baš toliko pocrnio, znamo da nema između. To bi bilo humano, a ne ovo sranje u kojem se očekuje da zvuk cvrčaka odmah zamijeniš zvukom tikpovnice i glumiš da nemaš potrebu ubit prvu osobu koja ti se u mailu obratila s “poštovani.” Andrea Andrassy za Miss7.

18.07.2025. (19:00)

Odmor iz snova nekima samo u snovima

Eurostat: Trećina Hrvata si ne može priuštiti tjedan dana ljetovanja

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, čak 27% stanovnika Europske unije ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, jednom godišnje. Iako je to prosjek za EU, razlike među državama članicama su značajne. Najgore stanje je u Rumunjskoj, gdje čak 58,6% stanovništva ne može si priuštiti godišnji odmor. Slijedi Grčka s 46%, Bugarska s 41,4%, te Mađarska s 39,3%. Među zemljama s najvišim postotkom je i Hrvatska, gdje 34,7% građana nema financijskih mogućnosti za tjedan dana odmora. Na drugom kraju ljestvice su Nizozemska (13%), Švedska (11,6%) i Luksemburg (8,9%). Nacional

10.07.2025. (15:00)

Sve je skupo i već smo bili na moru? Idemo opet!

Svaki treći Hrvat planira 2-3 tjedna ljetovanja, u prosjeku troši 1330 eura

Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno, kažu na MojPosao. Hrvati u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a svaki treći ljetovat će od dva do tri tjedna. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71 posto), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20 posto). Devet posto njih kaže da ide na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo. Oni koji ljetovanje ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz. Poslovni

24.06.2025. (15:00)

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal