Švedska nudi nevjerojatnih 32.000 eura po osobi za napuštanje zemlje - Monitor.hr
Danas (07:00)

Karta u jednom smjeru uz dodatak

Švedska nudi nevjerojatnih 32.000 eura po osobi za napuštanje zemlje

Od 1. siječnja 2026. Švedska je čak 35 puta povećala poticaje za dobrovoljni povratak migranata u domovinu. Pojedinci s važećom zaštitnom boravišnom dozvolom mogu dobiti do 32.000 eura, a obitelji do 55.000 eura (uz 2.300 eura po djetetu). Mjera je namijenjena osobama koje se nisu integrirale, no zabranjuje preseljenje unutar EU-a. Unatoč kritikama i rezervama državnih tijela, već u prvim tjednima zabilježene su stotine zahtjeva i prva odobrenja. Poslovni


Slične vijesti

31.07. (16:00)

Svi bi na suncem obasjanu obalu

Masovni migrantski val u Ceuti uzrokovao krizu i diplomatske iskre

Dramatičan ulazak oko 49.000 migranata u španjolsku enklavu Ceutu u samo jednom danu izazvao je jednu od najvećih migrantskih kriza i odnio najmanje 19 života. Dok španjolske i marokanske snage sigurnosti pojačavaju nadzor i zaustavljaju daljnje prelaske, događaj je rasplamsao političke sukobe u Europi. Italija je, kritizirajući španjolsku politiku legalizacije migranata, zaprijetila suspenzijom Schengena prema Španjolskoj, što je Madrid nazvao demagogijom. Unatoč odlukama suda koje ograničavaju trenutačna vraćanja, španjolske vlasti uz pomoć vojske i policije najavljuju postupno protjerivanje ilegalnih ulazaka i stabilizaciju granice. Jutarnji, Index

Glavni razlog naglog priljeva desetaka tisuća migranata u španjolsku eksklavu Ceutu jest iznenadno slabljenje ili nestanak nadzora marokanskih graničnih snaga. To je migrantima omogućilo neometan prolazak i preplivavanje granice. Iako vlasti još nemaju službene dokaze, sumnja se da Maroko namjerno koristi migracije kao sredstvo političkog pritiska na Madrid. Sličan scenarij dogodio se 2021. zbog diplomatskog spora oko Zapadne Sahare, a novi val nagađanja povezuje se s nedavnim posjetom španjolskog premijera Alžiru, glavnom rivalu Maroka. Index

22.04. (10:00)

Gostoljubivost do groba

Prošle godine na migrantskim rutama poginulo ili nestalo gotovo osam tisuća ljudi

Izvješće IOM-a razotkriva porazan “kolektivni neuspjeh”: prošle je godine na migrantskim rutama poginulo ili nestalo gotovo 8000 ljudi. Najsmrtonosnije su i dalje rute prema Europi, gdje su česti “nevidljivi brodolomi” – tragedije bez preživjelih i tragova. Iako je brojka niža od rekordne 2024. godine, pad je prividan; manjak sredstava onemogućio je potvrdu preko 1500 dodatnih slučajeva. Od Azije do Afrike, promjene ruta zbog sukoba i klime ne smanjuju rizik. Index

12.12.2025. (11:00)

Kad je društvo šarenije, ali raspoloženje sve sivije

Hrvatska bilježi porast ksenofobije zbog političke retorike, medija i izostanka integracije

U Hrvatskoj jačaju ksenofobija i neprijateljstvo prema stranim radnicima i izbjeglicama, uz porast nasilja i negativne retorike. CMS upozorava da je riječ o trendu potaknutom nedostatkom integracijskih politika, medijskim i političkim narativima te općom društvenom nesigurnošću. Istraživanja pokazuju porast predrasuda, posebno prema arapskim i muslimanskim skupinama, dok se izbjeglice guraju u nevidljivost. Stručnjaci naglašavaju veliku odgovornost politike, medija i znanosti u kreiranju percepcija te potrebu državnog vodstva koje aktivno njeguje toleranciju i solidarnost. DW

16.10.2025. (21:00)

Manje migranata, više licemjerja

Hrvatska i EU smanjuju migracije dogovorima s režimima i ignoriranjem zlostavljanja

U Hrvatskoj se širi antiimigrantska retorika, osobito nakon lokalnih izbora, kroz populističke poruke o “zamjeni stanovništva”. Teorija zavjere, popularizirana djelima Raspaila i Camusa, inspirira i dio domaćih političara. Dok Frontex i Božinović bilježe pad ilegalnih migracija, stručnjaci upozoravaju da su brojke varljive i da se migracije samo premještaju, a ne smanjuju. Europska unija smanjenje dolazaka postiže sporazumima s represivnim režimima, uz cijenu kršenja ljudskih prava. Aktivistkinja Selma Banich u knjizi “igra/the game” dokumentira ignoriranje i zlostavljanje migranata na hrvatskoj granici. Faktograf

12.09.2025. (12:00)

Statistika tvrdi “mirno je”, ali predrasude i dalje viču “alarm!”

Istraživanja pokazuju: migranti nisu kriminalniji od domaćeg stanovništva

Unatoč percepciji da imigracija donosi više kriminala, većina velikih studija pokazuje suprotno. Analize u SAD-u, EU i globalno ne nalaze uzročno-posljedičnu vezu, a ponekad imigracija čak korelira s padom nasilnih zločina. Istraživanja koja su upućivala na višu stopu kriminala među imigrantima (npr. Švedska, Njemačka) pokazala su se iskrivljenima jer nisu uzela u obzir dob, spol i socioekonomski status – čimbenike koji objašnjavaju većinu razlika. Strah od “kriminalnih migranata” tako više proizlazi iz evolucijske sklonosti, političke retorike i medijske pristranosti nego iz stvarnih podataka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

01.09.2025. (00:00)

Od “uspjet ćemo” do “ipak zatvaramo granice” – europski makeover u deset godina

Deset godina nakon “Uspjet ćemo!” – Europa i dalje raspravlja o migrantima

Prije deset godina Merkelin “Wir schaffen das” otvorio je vrata izbjeglicama, a Njemačka postala glavno odredište s više od milijun zahtjeva za azil. Danas, unatoč padu brojeva, migracije ostaju ključna politička tema u Europi, potičući uspon desnice i strožu regulaciju. Novi EU Pakt o azilu (2026.) stavlja naglasak na granice i deportacije, dok javno mnijenje ostaje podijeljeno: građani žele pomoći, ali i ograničiti priljev. Rezultat – politika sve tvrđa, a društvena rasprava složenija. DW

12.07.2025. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

10.07.2025. (16:00)

Croatia full of radnih dozvola

Broj stanovnika u Hrvatskoj raste — zahvaljujući stranim radnicima i izbjeglicama

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

14.05.2025. (12:00)

Dobrodošli u Njemačku – zaobilazno

Merzova vlada omogućuje vraćanje mogućih tražitelja azila s granica. Pravno i politički ta je mjera sporna

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

09.05.2025. (16:00)

Jer tko ne bi poželio "dobrovoljni povratak" kad je sve tako lijepo upakirano

EU projekt jača kapacitete za savjetovanje migranata o povratku, ali bez jamstava za održivu reintegraciju

EU projekt koji vodi Caritas Belgija, uz sudjelovanje hrvatskog Caritasa i JRS-a, ima za cilj jačanje kapaciteta za savjetovanje migranata o povratku i reintegraciji. Kritičari upozoravaju da se ovakvi programi često svode na “prerušene deportacije”, bez stvarne analize sigurnosti zemalja povratka. Ističu važnost stvarnog izbora, dugoročne potpore i uključivanja civilnog društva bez podložnosti državnim narativima. Povratak, kažu, ne smije biti izgovor za guranje odgovornosti na same migrante. Upozorava se i na prebacivanje odgovornosti na pojedince, dok strukturalni problemi ostaju netaknuti. Povratnici se suočavaju s brojnim izazovima – od smještaja do osjećaja neuspjeha. Faktograf