"Švicarci" - Monitor.hr
26.08.2015. (17:24)

"Fatamorgana o kapitalizmu ljudskog lica"

"Švicarci"

“Ministar Lalovac je već i prije znao reći da su banke raspolagale jeftinim novcem, uzimale bonuse, a građane ostavile grcati u dugovoma. Sadašnja Vladina mjera, kažu u Banskim dvorima, ‘konačno je rješenje’ dužničkog ropstva oko 55 000 ljudi s kreditima u švicarcima. Konverzija u eure, navodno, bit će trošak banaka, ne dužnika. Dio gubitaka zbog konverzije, država kani priznati bankama kao poreznu olakšicu. Budući da Vladino rješenje nije dogovoreno s novčarskim ustanovama, za očekivati je njihov žestoki otpor. Kako god bilo, lijepo zvuči kad Vlada skrbi o građanima. Makar tek predizborno i makar zadnjih sati četverogodišnjeg mandata”, piše H-Alter.


Slične vijesti

Četvrtak (23:00)

Sad još da i kamata bude prijateljska

Nekim je naknadama odzvonilo! Besplatni račun za sve s redovnim primanjima

Banke više neće smjeti naplaćivati sljedeće naknade za račune na koje potrošači primaju redovna primanja (plaću, mirovinu, stipendiju itd.):

  • Otvaranje, vođenje i zatvaranje računa
  • Korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva
  • Polaganje gotovine na račun (osim obrade kovanog novca)
  • Podizanje gotovine na šalteru i bankomatu
  • Izdavanje i korištenje debitne kartice
  • Plaćanja debitnom karticom na prodajnim mjestima
  • Umirovljenici i osjetljive skupine podižu gotovinu bez naknade
  • Dva mjesečna podizanja gotovine na tuđim bankomatima (od 2027.)

tportal

27.06. (12:00)

Bolje da držiš pod madracom, barem znaš gdje je

Kamate potonule: oročena štednja više ne donosi zlato, već sitniš

Kamate na oročenu štednju u hrvatskim bankama značajno su pale u odnosu na prošlu godinu, kada su dosezale i 3%. Danas najviše nude Banka Kovanica i KentBank s 2,3% na 12 mjeseci, što na 1000 eura donosi skromnih 23 eura. Većina velikih banaka nudi ispod 1%, a neke i mizernih 0,02%. Štednja na šest mjeseci često je isplativija, no razliku u prinosima mogu pojesti bankovne naknade. Građani bi prije oročenja trebali pažljivo usporediti kamate i troškove. tportal

25.05. (19:00)

Sitna slova – debeli troškovi

Besplatni osnovni račun bez promjene IBAN-a, ali s mogućim novim naknadama

Novi Zakon o besplatnim osnovnim računima donosi olakšice građanima koji primaju redovita primanja, ali i dalje ostavlja bankama prostor za naplatu naknada, primjerice za transakcije ili podizanje gotovine – osim ako ste umirovljenik ili “osjetljiva skupina”. Najpozitivnija novost je da se pri prelasku na besplatni račun više neće morati mijenjati IBAN. Ipak, “besplatan račun” mogao bi u praksi ispasti skuplji zbog rupa u Zakonu koje banke vješto koriste, osobito kad su mobilno i internetsko bankarstvo u pitanju. Prava cijena besplatnog računa? Čitaj sitna slova. Bug

24.05. (09:00)

I u digitalno doba bolje se uzdati u analogno

HNB: Imamo novca, ali ponesite sitno — za svaki slučaj

Nakon prekida struje i kibernetičkih napada u Europi, sve više zemalja preporučuje građanima da imaju gotovinu pri ruci. Njemačka i Nizozemska već su izdale konkretne smjernice, a Hrvatska narodna banka savjetuje da građani sami procijene svoje potrebe. Iako tvrde da novca ima dovoljno, napominju da je pametno imati rezervu za osnovne troškove u kriznim situacijama, poput potresa, poplava ili hakerskih napada. tportal

17.05. (19:00)

Besplatno je po novom stvarno besplatno

Osnovni računi i besplatni paketi usluga oslobađaju građane nepotrebnih naknada

Konačni prijedlog Zakona o usporedivosti naknada donosi značajne promjene za korisnike bankarskih usluga. Uvode se besplatne usluge za osnovne račune, namijenjene prvenstveno osjetljivim skupinama, te paketi besplatnih usluga za račune na koje pristižu redovita primanja. Ove besplatne usluge uključuju vođenje računa, internetsko i mobilno bankarstvo, uplate i isplate, debitnu karticu te primanje uplata. Zakon također ograničava naplatu podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka i najavljuje uspostavu nacionalne bankomatske mreže 2027. godine. tportal

15.05. (16:00)

Pobjeda naroda nad papirima: banke više ne mogu uzeti što nisu ni dale

Što sve banke više neće smjeti naplaćivati: osnovne usluge postaju besplatne

Vlada je u Sabor uputila zakon kojim se ukidaju naknade za osnovne bankarske usluge ako građani na račun primaju redovna primanja poput plaće ili mirovine. Usluge uključuju otvaranje i vođenje računa, internet bankarstvo, gotovinske transakcije, korištenje kartica i podizanje novca na bankomatima. Zakon posebno olakšava pristup financijama umirovljenicima i ranjivim skupinama. Do 2027. planira se uspostava nacionalne mreže bankomata s besplatnim podizanjem gotovine – neovisno o banci. Naknade odlaze u povijest, barem kad je riječ o osnovnom računu. tportal

25.02. (14:00)

Veliki brat odobrava kupnju

Startup kreirao debitne bankovne kartice za alkoholičare i osobe s demencijom

Prepaid debitna kartica koja članu obitelji ili drugoj osobi od povjerenja omogućuje praćenje transakcija vlasnika kartice i postavljanje niza kontrola potrošnje. Ove kontrole mogu ograničiti iznose kupnji, vrste proizvoda i usluga koje je moguće kupiti te mjesta na kojima se kartica može koristiti. Na primjer, može blokirati određene troškove telemarketinga ili na internetu. Pokušaji poznatih prevaranata da vas naplate automatski se blokiraju. Administratori mogu primati obavijesti kada se otkrije neuobičajena potrošnja ili kada su transakcije odbijene. Ovakav sustav zahtijeva suglasnost i korisnika i administratora, ali administrator ne mora imati financijsku autorizaciju. Forbes

15.02. (12:00)

A još kad uzmu u obzir i standard...

Bankarske naknade: Hrvatska, iznenađujuće, među najjeftinijima u Europskoj uniji

Prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknada za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj je među najnižima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu najviša je u Italiji, 8,79 eura, slijedi Slovačka sa 6,67 eura, Njemačka sa 6,02 eura, Austrija s 4,49 eura, Irska s 3,50, Slovenija s 3,31 i Mađarska s 3,07 eura. Od Hrvatske jeftinije su Belgija, s prosječnim iznosom naknade od 1,81 eura te Češka s 0,85 eura, pokazala je analiza. Poslovni

31.01. (13:00)

Porezna ionako sve vidi

Unatoč poreznom izjednačenju Hrvati se i dalje ne odriču svojih žiroračuna

S početkom pretprošle godine na snagu su stupile izmjene propisa o porezu na dohodak te su isplate fizičkim osobama na tekući račun izjednačene s isplatama na žiroračun što znači da se svi primici, koji su se ranije morali isplaćivati isključivo na žiroračun (primici od ugovora o djelu, autorskih ugovora, najma imovine i slično), od 1 siječnja 2023. mogu isplaćivati i na tekući i na žiroračun. Na dan 1. siječnja 2023. godine bilo je otvoreno ukupno 1.284.338 žiroračuna dok je skoro dvije godine kasnije, na dan 30. studenog 2024. godine bilo otvoreno ukupno 1.207.666 žiroračuna. Dakle, unatoč poreznom izjednačenju Hrvati se i dalje ne odriču svojih žiroračuna, iako je očito smanjenje njihovog broja. Lider

21.12.2024. (16:00)

A od čega se onda oni financiraju?

Revolut u Hrvatskoj ima više od pola milijuna korisnika, njegov rast mogao bi smanjiti bankarske naknade

To je otprilike brojka koju imaju srednje velike banke poput HPB-a i OTP-a. Iako na hrvatskom tržištu još uvijek nema važne bankarske proizvode i usluge, poput kredita ili prekoračenja po računu, u slučaju njihova uvođenja, mogao bi postati ozbiljna konkurencija tradicionalnim bankama. Unatoč tome, Revolut još uvijek ne može u potpunosti konkurirati tradicionalnim bankama u Hrvatskoj jer ne nudi neke ključne usluge, poput kredita, koji klijente vežu uz banke. Međutim, situacija bi se mogla promijeniti u idućim godinama. No, planovi za širenjem signaliziraju smjer u kojem fintech industrija ide – prema potpunoj digitalizaciji i pojednostavljenom pristupu financijskim uslugama, što bi moglo utjecati i na bankarske naknade. Marko Repecki za Forbes