Švicarska na prekretnici: Referendum o ograničenju stanovništva na 10 milijuna - Monitor.hr
Subota (10:00)

Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme, imaju limit

Švicarska na prekretnici: Referendum o ograničenju stanovništva na 10 milijuna

Švicarci su oštro podijeljeni oko inicijative desničarske stranke SVP da se broj stanovnika ograniči na 10 milijuna do 2050. godine (sad ih je oko 9 milijuna). Ankete pokazuju izjednačenost (47% za i protiv), dok vlada upozorava da bi prihvaćanje prijedloga značilo raskid sporazuma o slobodnom kretanju s EU-om i ozbiljnu gospodarsku štetu. Dok zagovornici strahuju od pritiska na infrastrukturu, poslovni sektor i vlast naglašavaju važnost integracije, posebno nakon što je SAD 2025. nametnuo Švicarskoj visoke carine. O sudbini švicarskog suvereniteta i ekonomije odlučivat će se na glasovanju 14. lipnja. Jutarnji


Slične vijesti

27.12.2025. (16:00)

Planet staračkih domova i upitnih mirovina

Demografski kolaps: Svijet stari brže nego što ekonomski sustavi mogu izdržati

Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu

15.10.2025. (01:00)

Da se svi vrate, bilo bi nas 8 milijuna

Po prvi puta u povijesti, danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj

Na konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj“ istaknuto je da danas više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj – oko pet milijuna prema procjenama. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić poručio je da se povratkom iseljenika Hrvatska može demografski i gospodarski osnažiti, usporedivši potencijal s izraelskim primjerom. Ministar demografije Ivan Šipić najavio je mjere za poticanje povratka i ulaganja, uz isticanje „pozitivnih pomaka“ poput rasta broja rođenih i povratnika. Sudionici su zaključili da Hrvatska mora iseljenicima postati više od destinacije za godišnji – domovina u koju se vraćaju živjeti, a ne samo nostalgično prisjećati. tportal

30.08.2025. (13:00)

Prosjek starosti - taman za krizu srednjih godina na razini cijele države

Zavod za statistiku: Hrvatska je početkom srpnja lani imala oko 3,866 milijuna stanovnika

Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica

12.07.2025. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

17.03.2025. (09:00)

Možda će tada biti lakše kupiti jedan

Bašić: Za 25 godina imat ćemo više stanova nego stanovnika

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

15.02.2025. (08:00)

I svi se gužvaju u Zagreb

Zavod za statistiku: Raste broj stanovnika u Hrvatskoj

Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica

01.02.2025. (09:00)

Tužna statistika

Gotovo 54% naselja je demografski depresivno, a vitalnih područja sve je manje

Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom—broj izrazito depresivnih naselja porastao je s 1.054 u 2011. na 1.393 u 2021. Trećina površine zemlje je gotovo nenastanjena, dok broj starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina u 46% naselja. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez stanovništva do 3123. godine. Najpogođenija su područja Like, Bukovice i istočne Slavonije, dok su tek rijetka naselja vitalna. Faktograf

27.09.2024. (15:00)

Svi bi na zapad

Promjena broja stanovnika u EU državama u posljednjih 30 godina

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

11.07.2024. (14:00)

Svi bi u gradove

Najgušće naseljeni gradovi su Rijeka, Split i Zagreb, čak je 195 naselja bez ijednog stanovnika

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2 488,75 st./km2), Grad Split (2 022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1 196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2). Najniža gustoća naseljenosti općenito je primjetna u brdsko-planinskim područjima te depopulacijskim područjima Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine i Slavonije. Obilježje pak Hrvatskog zagorja i Međimurja jest kontinuirano umjerena gustoća naseljenosti. Najnižu gustoću naseljenosti imaju lička naselja Divoselo, Počitelj i Tiškovac Lički, s po 0,02 st./km2. Sela bez stanovnika su u posebnom razredu s opisom: “nema pojave” (N1)