Natječaj Milky Way Photographer of the Year, u organizaciji portala Capture the Atlas, objavio je 25 pobjedničkih fotografija za 2026. godinu. Između više od 6.500 prijava, odabrani radovi prikazuju spektakularno noćno nebo iz 12 regija svijeta, uključujući Kanarske otoke, Novi Zeland i Argentinu. Urednik Dan Zafra ističe da ovi prizori zahtijevaju golemo strpljenje i znatiželju. Osim tehničke izvrsnosti, cilj kolekcije je upozoriti na sve rjeđu vidljivost tamnog neba te potaknuti ljude na zaštitu prirodnih noćnih krajolika od svjetlosnog onečišćenja. Colossal

Suvremeni roditelji, najčešće polazeći od vlastitih iskustava u prošlosti, znaju upasti u zamku pokušaja pretjerane zaštite svoje djece (tzv. OCE – overprotective childhood experiences). U želji da spriječe svaki stres, roditelji djeci uskraćuju priliku za razvoj otpornosti i samokontrolu. Rezultat su “propali” razvojni miljokazi: djeca koja ne podnose nelagodu, izbjegavaju školu i povlače se u digitalnu izolaciju. Autori upozoravaju da izbjegavanje niskog intenziteta stresa zapravo stvara dugoročnu štetu. Prava autonomija ne dolazi od ispunjavanja svakog hira, već kroz vježbanje strpljenja i suočavanje s malim životnim trenjima. Zaključno, djetetu je za zdrav razvoj potreban “skela” odrasle osobe, a ne apsolutna sloboda bez granica. Kažu na Aeonu

• Rusi su pokrenuli dugotrajan kombinirani zračni napad na Ukrajinu te pritom upotrijebila novu taktiku s dronovima Shahed kako bi preopteretila ukrajinsku protuzračnu obranu, objavili su ukrajinski dužnosnici, piše Kyiv Post. (Jutarnji), analitičar Avdagić ocijenio je da se Putin pokušava izvući iz rata, ali da se pritom sam doveo u pat poziciju (Net, Nacional)
• Osječko Žito u srijedu je isplatilo Fortenovu i postalo novi vlasnik tvornice Zvijezda i svih njezinih brandova (Danica)
• Oko spomenika banu Josipu Jelačiću na glavnom zagrebačkom trgu ovih dana postavljene su skele. Razlog je obnova spomenika. Spomenik je na glavni zagrebački trg vraćen prije 36 godina, 16. listopada 1990. Nakon što je 1947. uklonjen, kip je 1990. i vraćen na 33. godišnjicu uklanjanja, postavši simbolom osamostaljenja Hrvatske (24 sata donosi fotke iz tog vremena)
• Proglašeni tportalovi Vizionari godine: Glavnu nagradu osvojio Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, U kategoriji kultura nagrada je pripala Igoru Bezinoviću, u kategoriji sport Deniju Černom 
• Canon predstavio EOS R6 V i prvi RF objektiv s ugrađenim motoriziranim zumiranjem, prvenstveno ciljaju na kreatore sadržaja (Bug)

Finale Hrvatskog nogometnog kupa između Dinama i Rijeke igrao se na Opus Areni u Osijeku. Luka Stojković zabio je za vodstvo Dinama od 1:0 u 50. minuti. Opalio je silovito izvana, no krivac za ovaj gol je Martin Zlomislić. Golman Rijeke nije uspio obraniti udarac koji je išao po sredini gola. Stojković je svoj drugi gol zabio u 57. minuti. Pogodio je nečuvan iz blizine nakon što je ogroman posao napravio Dion Drena Beljo. Dinamov centarfor primio je dugu loptu i nosio na leđima riječkog stopera Stjepana Radeljića, koji se u jednom trenutku spotaknuo. Belji je to ostavilo dovoljno vremena i prostora da doda Stojkoviću, koji je zabio s par metara na prazan gol. Index, tportal, Sportske… Dinamovci su za naslov prvaka dobili oko 800 tisuća eura koje će međusobno podijeliti, doznaju Sportske novosti. Za pobjedu u finalu Kupa i osvajanje Rabuzinovog sunca podijelit će još 200 tisuća (tportal)…

Povodom četrdesete obljetnice kultnog projekta Christa i Jeanne-Claudea, umjetnik JR od 6. do 28. lipnja 2026. godine pretvara Pont Neuf, poznati most u Parizu na rijeci Seini u monumentalnu umjetnu spilju. Projekt „La Caverne du Pont Neuf“ koristi napuhane strukture i tiskanu tkaninu kako bi stvorio trompe-l’oeil efekt sirovog vapnenca. Povijest ovog mosta puna je intriga: 1985. godine Christo ga je umotao u tkaninu tek nakon što je tadašnji gradonačelnik Jacques Chirac slučajno potpisao dozvolu skrivenu u hrpi papira, a potom odustao od zabrane pod prijetnjom medijskog skandala. Danas, uz zvukove Thomasa Bangaltera i AR tehnologiju, JR nastavlja tu tradiciju drskih urbanih transformacija. Designboom, Wikipedia

Esej na stranici Art Renewal brani prikazivanje akta u umjetnosti kao neophodan pedagoški i izražajni alat. Autor tvrdi da je poznavanje anatomije ključno čak i za crtanje odjevenih figura, dok golotinja omogućuje bezvremenski izričaj oslobođen povijesnog konteksta odjeće. Odgovarajući na kritike o hiperseksualizaciji i lošem utjecaju na djecu, ističe da su čistoća i značenje djela u obradi teme, a ne u nedostatku odjeće. Umjetnička golotinja nije pornografija, već snažno sredstvo za istraživanje ljudske prirode, ranjivosti i ljepote, jednako vrijedno poput pejzaža ili mrtve prirode.

Ispod kilometarskih naslaga antarktičkog leda krije se fascinantan svijet subglacijalnih jezera (poput Vostoka i Whillansa), vulkana i planina. Video novinarka Cleo Abram istražuje kako znanstvenici bušenjem leda putuju kroz povijest; mjehurići zraka zarobljeni u jezgrama služe kao kronika atmosfere od prapovijesti do danas. Otkriće ekstremofila – mikroorganizama koji preživljavaju u potpunom mraku i pod golemim pritiskom – ne samo da mijenja biologiju, već pruža ključne tragove za potragu za životom na ledenim mjesecima poput Jupitera i Saturna. Antarktika nije prazna, već je živi arhiv planeta. Sa zanimljivog sajta Kids Should See This

Govori se da će mnoga mater zakukati otvore li se Vedranove tekice i rokovničići, te zaviri li se u njegov laptop. To je priča za naivne. Nikome se neće dogoditi ništa, jer bi se moralo dogoditi svima. A to bi onda bila revolucija, ne samo u sportu nego i u državi i u državnoj vlasti. Jer vlast živi u sportu i od sporta, kao što i sport živi u vlasti i od vlasti. Nije nimalo čudno što hrvatski sportaši i hadezeovski političari istom tjelesnom gestom pozdravljaju hrvatsku himnu. Ali ni Vedranu neće se dogoditi ništa od onog što mu bijesan svijet, lišen dara prisjećanja te slobodan od savjesti, ovih dana priželjkuje. Naime, oni koji su se ostrvili na njega, pa se tobože čude nad trideset zamrčenih milijuna, moraju mu sada mnogo toga obećati, e da bi on ostao kooperativan kakav je bio do sad. Nije Vedran Pavlek bivši premijer, pa da bi njegova sudbina bila u rukama njegovih dojučerašnjih podložnika, jer nema nikog iznad sebe koga bi mogao zavaliti. Iznad našeg Vedrana stotine su ljudi, pripadnika nacionalne elite, a mnoge od njih on može zavaliti kao bekane pred klanje, da se poslužimo metaforom ljubitelja janjetine iz najdomoljubnijih hrvatskih krajeva. Miljenko Jergović za svoj blog.

• Ukrajina više ne računa na SAD… djelomično zato što više ne trebaju Ameriku onoliko koliko su je trebali prije. Godine ulaganja u vlastitu vojnu industriju polako daju rezultate. Zelenski zadnjih mjesec dana obilazi europske prijestolnice i otvoreno traži nove partnere (Index)
• Mađarska nova vlada najavljuje uvođenje eura do 2030. (DW), najavila i zaokret: Nema više ucjenjivanja Europske unije vetoima (Index)
• Cure detalji: Djevojka koja je pretukla Filipinca stara je poznanica policije (tportal), nema ni prijavljeno boravište ni prebivalište, odustaje se od optužnog prijedloga, napadnuti Filipinac protiv nje podnio kaznenu prijavu u kojoj ju tereti za pokušaj nanošenja teških ozljeda (Index)
• Država kasni s pravilima za apartmane, a traži niže cijene (Lider)
• Najpoželjniji hrvatski poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu su porečka Valamar Riviera, rovinjska Maistra i – Globalna hrana, tvrtka koja je nositelj franšize McDonald’s za Hrvatsku (Nacional)

Devetnaesto izdanje Subversive Film Festivala održat će se od 18. do 24. svibnja na više lokacija u Zagrebu u kinu Kinoteka, Dokukinu KIC i Pogonu Jedinstvo, a ovogodišnji program donosi 20 filmova u konkurenciji, retrospektivu libanonske autorice Heiny Srour te bogat popratni izložbeni i teorijski program. Igrana konkurencija nudi pobjednike Cannesa i Locarna, uključujući interpretaciju “Drakule” Radua Judea i prvijenac Kristen Stewart. Dokumentarna konkurencija spaja intimne priče političke eseje i društvene dijagnoze, u Posebnom programu osam naslova. HRT

Elon Musk je uspio prodati električne automobile skepticima, rakete državnim agencijama i društvenu mrežu oglašivačima koji su ga bojkotirali. Grok je drugačija priča. Grok od početka nije građen kao neutralna korporativna platforma, nego kao ideološka potvrda vlasnika: obećanje “nesputane” umjetne inteligencije, manje moderacije, otpor “woke cenzuri”. Dobio je prepoznatljiv “spicy mode”, način rada koji dopušta sadržaje koje konkurentske platforme blokiraju. Kad je dobio mogućnost generiranja slika, u samo 11 dana dogodio se pokop: Model je generirao oko 4,4 milijuna slika, od čega 1,8 milijuna seksualiziranih prikaza žena i otprilike 23.000 prikaza djece. Regulatori u Europi brzo su reagirali: istrage, zahtjevi za dokumentacijom, privremena ograničenja pristupa. Priča se nije tretirala kao izolirani tehnički bug, nego kao logična posljedica namjernog brendiranja. U očima regulatora to nije bio nesretan propust. Ivan Podnar za Bug

Nije da nam fale, nego IFL Science donosi članak u kojem primjećuju drastičan pad broja slučajeva serijskih ubojica od 1980-ih, kada su naslovnice punili danas poznati slučajevi Teda Bundyja, Jeffreyja Dahmera, Dennisa Nilsena, Zodiaca i drugih. Istraživači taj trend pripisuju strožim zatvorskim kaznama, napretku tehnologije i forenzike (poput DNK analize) te promjeni društvenih navika. Manjak “lakih meta”, poput autostopera ili djece koja sama hodaju do škole, značajno je smanjio prilike za zločine. Danas je serijske ubojice lakše otkriti i zaustaviti prije nego što njihova lista žrtava naraste.

Američko Ministarstvo rata objavilo je više od 170 deklasificiranih dosjea o neidentificiranim anomalnim pojavama (UAP). Dokumenti obuhvaćaju razdoblje od 1947. godine do danas, uključujući svjedočanstva farmera, komercijalnih pilota i mornaričkih asova. Izvještaji opisuju objekte koji prkose zakonima fizike, poput “letećih tanjura” iznad kemijskih postrojenja i misterioznih kocki unutar sfera. Arhiva uključuje i slavni incident misije Gemini 7, kao i suvremene infracrvene snimke vojnih zrakoplova. Time

• Rusija nikad jače napada američke firme u Ukrajini. Bijela kuća znakovito šuti (Index), ogroman požar u Moskvi: Gori poznati turistički kompleks, vatra “guta” sve pred sobom (N1)
• Kremlj objavio video Putina kako se ležerno šeće u šetnji gradom i bez uobičajeno vidljivog velikog sigurnosnog prstena, vozi auto, u predvorju hotela razgovara s ljudima… djeluje kao pažljivo režiran pokušaj da se ruskog predsjednika prikaže kao opuštenog i pristupačnog vođu (Jutarnji, Independent)
• Trump putuje u Kinu: Imam mnogo tema za razgovor s Xijem (HRT)
• Predstavljen roman Borisa Dežulovića “Tko je taj čovjek?” na Zagreb Book Festivalu (N1)
• Nastup Hrvatske među najgledanijima na Eurosongu (Index)

Umjesto holivudskog sjaja, ovogodišnja konkurencija označava povratak međunarodnom autorskom programu na kojem je Cannes i izgradio svoju reputaciju. Za Zlatnu palmu natječu se samo dva američka filma, i to oba većinski financirana izvan SAD-a: glazbena fantazija o dobu AIDS-a “Čovjek kojeg volim” redatelja Ire Sachsa s Ramijem Malekom i Rebeccom Hall, te kriminalistička drama Jamesa Graya “Papirnati tigar” s Adamom Driverom i Scarlett Johansson. Iranski oskarovac Asghar Farhadi predstavlja “Paralelne priče” s Isabelle Huppert i Vincentom Casselom. Mađarski redatelj László Nemes donosi francusku dramu o pokretu otpora “Moulin“, rumunjski redatelj Cristian Mungiu vraća se s filmom “Fjord“, a prognani ruski autor Andrej Zvjagincev premijerno prikazuje politički triler “Minotaur“. Prvu Počasnu palmu u ruke noćas je primio redatelj Peter Jackson, a na završnoj ceremoniji Barbra Streisand, koja prvi put dolazi na festival. HRT, Index

Korado upozorava da AI nije samo alat, već sustav koji nam “pije” kreativnost i inteligenciju. Što ga više koristimo, to postajemo ovisniji i – pomalo “tupavi” jer prepuštamo stroju da misli za nas. Predviđa se društveno raslojavanje. Nećemo se dijeliti po krvi, nego po tome tko zna i može koristiti vrhunske AI modele, a tko ostaje u “analognom mraku”. Zaboravite na pse koji žive 15 godina. Dolaze besmrtni digitalni ljubimci (mačke, papige) koji će biti programirani da nas vole točno onako kako želimo, što može stvoriti opasnu emocionalnu ovisnost. Na rubovima Sunčevog sustava (iza Plutona) otkriveni su tragovi plinova. To su zapravo benzinske postaje budućnosti gdje ćemo možda, uz pomoć robota, sklapati brodove za međuzvjezdana putovanja. Zašto Amerikanci rasturaju u plivanju? Ne (samo) zbog mišića, nego zbog fizike vrtloga. Uče plivače kako “uhvatiti” tvrdu vodu (vortex) i odgurnuti se jače od konkurencije. Slušati možete i na HRT-ovoj arhivi.