Humanoidni roboti ostvarili su povijesni trijumf u Pekingu, nadmašivši ljudske trkače za desetak minuta. Robot Lightning prvi je prošao cilj s nevjerojatnih 48:19, dok je pobjednikom proglašen Shandian (50:26) zbog specifičnih pravila bodovanja. Ovaj rezultat predstavlja ogroman skok u odnosu na prošlogodišnji debakl kada je najbolji robot trčao preko dva i pol sata. U utrci je sudjelovalo stotinjak tvrtki i međunarodni timovi, a umjesto vode, roboti su na okrijepnim stanicama dobivali nove baterije i alat. Iako su trčali na odvojenim stazama, strojevi su službeno zasjenili svjetski rekord Jacoba Kiplima (57:20). HRT

Hrvatsku je pogodio fenomen cheapflacije – prakse kojom proizvođači, usred inflacije, zadržavaju ili dižu cijene dok istovremeno srozavaju kvalitetu sastojaka. Dok šrinkflacija smanjuje gramažu, cheapflacija zamjenjuje maslac jeftinim uljem ili divljač u čobancu začinima. Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend najteže pogađa najsiromašnije, jer cijene jeftinijih artikala rastu brže od premium proizvoda. Uz “iluziju eura”, gdje nam se dvoznamenkasti iznosi u kunama čine malima u eurima, potrošači dobivaju savršen koktel lošije robe za više novca, bez stvarnog izbora na tržištu. N1

• Trump šalje Vancea na pregovore. Iran upravo odbio sudjelovati (Index)
• U pucnjavi u SAD-u ubijeno osmero djece (Index)
• Mađarski premijer na odlasku Viktor Orbán u nedjelju je signalizirao spremnost da ukine svoj veto na kredit EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu prije odlaska s dužnosti – ako Kijev obnovi dotok nafte u Mađarsku (N1)
• Netko je patentirao WC ugrađen pod suvozačko sjedalo? Seres! (Tako se zove kineski proizvođač automobila…) (Autonet)
• HNL: Slaven – Hajduk 2:2, Dinamo – Rijeka 2:2, Gorica – Lokomotiva 0:2, Istra – Vukovar 1:2, Osijek – Varaždin 0:2, Dinamo ispred Hajduka s + 10 bodova, Vukovar na začelju s 24

Ovaj tehnološki iskorak pokreće litijeva baterija i sustav s dva motora koji omogućuju preciznost od nevjerojatnih ±2,5 cm. Traktor može samostalno obavljati cijeli poljoprivredni ciklus – od oranja do žetve – prateći zadane rute do šest sati bez punjenja. Osim rada na polju, sustav prikuplja podatke o tlu i zdravlju usjeva u stvarnom vremenu. Trenutno se uspješno koristi u pokrajini Hebei, čime pametna i održiva poljoprivreda službeno postaje stvarnost na terenu. Global Architecture

Američki autor David Baron u knjizi „The Martians: The True Story of an Alien Craze that Captured Turn-of-the-Century America“ ne piše samo o astronomskim aspektima Marsa kao susjednog nam planeta unutar Sunčeva sustava, nego o mentalnoj klimi vremena u kojem ideja o inteligentnom životu na Marsu nije bila tek zabavna fantastika za čitatelje pulp-časopisa, nego ozbiljna javna tema, predmet znanstvenih i filozofskih rasprava, novinskih izvještaja u prestižnim tiskovinama, tehnoloških fantazija i gotovo religiozne fascinacije. Možda i najzanimljiviji sloj cijele priče koju The Martians pokušava ispričati nije pitanje postoji li ili ne postoji život na Marsu, nego kakav je taj zamišljeni život trebao biti. Marsovci s prijelaza stoljeća nisu bili samo vanzemaljci, bili su svojevrsna moralna i politička alegorija tadašnjeg vremena. U njima se ogledao ljudski svijet početka 20. stoljeća – njegovi strahovi od propadanja, nade u napredak, fascinacija tehnologijom i potreba da svemiru pripiše smisao nalik vlastitome. Igor Berecki za Bug

U cilju pravovremenog i objektivnog obaveštavanja javnosti moja neznatnost je tokom prvih desetak dana rata u Iranu – koji je već postao bajata vest – svake večeri gledala američke podkaste posvećene ratnim analizama.

Prema BDP-u, EU bi morala biti jedan od dva ili tri ključna pola globalne ekonomije, uz Sjedinjene Države i Kinu, te akter s kojim se pri svakoj važnijoj odluci računa kao s ravnopravnim sugovornikom. U stvarnosti je situacija znatno drugačija. Umjesto da svoju snagu crpi iz vlastite, unutarnje potražnje, što bi za tržište takve veličine bilo prirodno, Unija se gotovo cijelo poslijeratno razdoblje oslanjala na izvoz. Tržište od 400 milijuna potrošača koje bi, da je integrirano i učinkovito, moglo biti samodostatan motor rasta, u praksi i dalje funkcionira kao niz djelomično povezanih nacionalnih tržišta. Europa je tako, u nastojanju da proda svijetu što više, zaboravila izgraditi tržište na kojem bi prvenstveno prodavala samoj sebi. Tu je i činjenica da štedimo trostruko više nego građani SAD-a, a najveći dio te štednje nikada ne dospije do europskog gospodarstva… Maruška Vizek za tportal

Licemjerje je obrambeni mehanizam kojim štitimo vlastiti ego i izbjegavamo odgovornost. Korijeni mu leže u kognitivnoj disonanci i strahu od osude; lakše je projicirati mane na druge nego se suočiti s vlastitim nesavršenostima. Vođeni željom za moralnom nadmoći, često koristimo dvostruka mjerila kako bismo zadržali privid vrline. Da bismo prestali, moramo prihvatiti objektivnu moralnost i vlastitu ljudskost. Ključ je u razvijanju empatije, vježbanju poniznosti i fokusu na osobni rast umjesto na tuđe pogreške. Autentičnost i priznavanje propusta grade povjerenje, dok licemjerje vodi u društvenu izolaciju. Straight Talk Counseling. Najopasniji su dvostruki standardi koji razaraju društveno povjerenje. Rješenje je “pošteno licemjerje” – javno priznanje vlastitih slabosti uz ustrajanje na vrijednostima. Next Big Idea Club… Zanimljiv i stariji članak na Psychology Today

• EU ima novo rješenje krize goriva – promovirati održivu vožnju uz koju će potrošači trošiti manje, otkriva Politico.. EU je inače u 2025. potrošila više od 330 milijardi eura na uvoz energije, a od početka rata u Iranu dodatne 22 milijarde eura na uvoz fosilnih goriva (Jutarnji)
• Izvješće Državne revizije za 2025. godinu pokazalo je da Zagreb, Velika Gorica, Varaždin i Koprivnica lošije upravljaju poslovnim prostorima u svom vlasništvu te su dobili mišljenje da djelomično učinkovito upravljaju prostorima (N1)
• Krvava misija Udbina špijuna Mungosa: Maksa Luburića ubio je čekićem (Express)
• Pevex bi konačno trebao isplatiti masnu dividendu svojim dioničarima, i to po tisuću eura po dionici… Vujnovac bi mogao dobiti čak 5,3 milijuna eura, a Mario Radić osobno i putem tvrtke Filir oko 2,4 milijuna (Danica)
• Putovanja autom kroz Europu: Rute koje se pamte zauvijek (Journal)

“Slom: 1975.” ukazuje na zapanjujuće sličnosti s današnjicom (premda se radnja proteže samo na godinu prije i godinu poslije). Te se godine američka kula od karata u jugoistočnoj Aziji definitivno srušila. Dvije godine ranije SAD se formalno povukao iz Južnog Vijetnama i Kambodže, pa ostavio slobodan prostor Crvenim Kmerima i komunistima Sjevernog Vijetnama. Sajgonske scene trenutak su u kojemu je Amerika izgubila status “nepobjedive” sile, što je izazvalo duboku kolektivnu depresiju. O stanju duhova u Americi te godine u ovom su filmu progovorili važni ljudi tog vremena. Nakon havarije u Vijetnamu, Nixonov nasljednik, Gerald Ford – u želji da spasi reputaciju Amerike – bombardirao je Kambodžu, poslije čega su Crveni Kmeri pobili oko dva milijuna ljudi. U Ameriku se zahvaljujući Fordu ipak doselilo oko 130.000 izbjeglica iz Vijetnama, Kambodže i Laosa, što pod Trumpom sigurno nećemo gledati, ali se možemo kladiti da će ponoviti Fordovu grešku i napasti Kubu, kako bi spasio obraz. Boris Rašeta u svom tjednom TV pregledu za Novosti.

Venecija, koja se nalazi u laguni i pod zaštitom je UNESCO-a, suočava se s učestalijim poplavama već više od 150 godina. Prošlog ljeta snažne oluje preplavile su sustave odvodnje i pretvorile gradske ulice u bujice. Posebno teška situacija bila je 2019. godine, kada su poplave odnijele dva života i prouzročile štetu od stotina milijuna eura, uključujući i baziliku sv. Marka. Kako bi se zaštitila ova 900 godina stara građevina, 2023. su postavljene staklene barijere i pokrenut plan obnove vrijedan 3,3 milijuna eura, no ona je i dalje izložena utjecaju plime, piše Euronews. Prema procjenama, već kod porasta razine mora od 0,5 metara – što bi se moglo dogoditi do 2100. čak i uz niske emisije – bit će potrebni nasipi (dike), čija bi izgradnja koštala između 500 milijuna i 4,5 milijardi eura. No, porast mora iznad 4,5 metara, što bi moglo uzrokovati preseljenje grada, stanovnika i kulturne baštine, očekuje se tek nakon 2300. godine. N1

Povodom stote obljetnice kinematografije, Vatikan je 1995. godine objavio popis 45 značajnih filmova podijeljenih u tri kategorije: religija, vrijednosti i umjetnost. Popis nije zamišljen kao dogma, već kao putokaz prema djelima koja obogaćuju ljudski duh. Iako neka ostvarenja sadrže prizore nasilja ili sekularne ideje, Crkva ih priznaje kao vrhunska umjetnička postignuća koja potiču na kritičko razmišljanje. Među odabranima su klasici poput Schindlerove liste, ali i kompleksna djela poput Tarkovskog. Također, na popisu su filmovi Stanleyja Kubricka, Johna Forda, Bergmana, Kurosawe, ali i Charlieja Chaplina, Louisa Mallea, Kieslowskog i drugih. Decent Films

Nakon zadnje afere s izvlačenjem novca iz Skijaškog saveza, što bi se moglo pokazati kao najveći slučaj izvlačenja novca u bogatoj povijesti uništavanja hrvatskih javnih dobara za račun privatne pohlepe, Boris Pavelić se za Ideje pita – zašto smo toliko ranjivi na korupciju? Već i površan pogled na popis afera kroz godine sugerira možda čak i strukturalni poremećaj: privatizacija devedesetih, koja se pokazala kao “iskonski grijeh” hrvatskog kapitalizma. Problem nije iščezao ni iniciranim ustavnim promjenama, kao ni ulaskom u EU.

“Na papiru imamo sustav koji sliči pravnom uređenju zapadnoeuropske demokratske države, s diobom vlasti i nadzornim mehanizmima, ali u naravi imamo jednopartijski sustav koji se ne proteže samo na državni upravni aparat, nego je indirektno preslikan i u civilni sektor koji se financira iz državnog proračuna, što uključuje i sport. To više nisu teškoće strukture i upravljanja, nego je problem postao psihološki. Važnije je dokazati da pripadaš stranci, ‘grupaciji’, ‘ekipi’, nego da si privržen sustavu vrijednosti” – kazala je Dalija Orešković autoru članka kao mogući odgovor.

U prostorima Akademije likovnih umjetnosti održava se 29. Međunarodni festival stripa “Crtani romani šou”. Uz besplatan ulaz, ljubitelji devete umjetnosti uživaju u radionicama, izložbama i druženju s autorima poput Fernanda Dagnina i bračnog para Eickmeyer. Posebnu pažnju privukli su Goran Delić s parodijom “Smogy Boy”, prvi hrvatski meteostrip Krešimira Biuka i Zorana Vakule te premijerna izdanja Štrumfova. Od domaćih anegdota do cenzuriranih superjunakinja iz DC-ja. HRT

• Nakon što je Donald Trump zaprijetio uništenjem “čitave jedne civilizacije”, sukobio se s papom i objavio UI-sliku na kojoj je prikazan kao Isus, američki demokrati i neki republikanci dovode u pitanje njegovo zdravlje (DW)
• Kraj potrage za vođom: Je li Vladan Đokić čovjek koji će srušiti Vučića? Neki ga nazivaju “sprskim Magyarom”… Antena M prenosi Jutarnji
• U nedjelju sunčano, poslijepodne pogoršanje (HRT)
• Vlada u Španjoslkoj naredila uklanjanje ustaškog grba s groba Maksa Luburića, odluka uključuje i povijesnu kontekstualizaciju spomenika te upozorenje na moguće sankcije u slučaju nepoštivanja mjera (Oslobođenje)
• Kultura je stigla u zagrebačke kvartove; program otvorila Zagrebačka filharmonija (HRT)
• Zapušteni kompleks: Jasenovac propada, a Plenkovićeva vlada ne provodi preporuke IHRA-e (Nacional)

U gumenim čizmama po Guinnessov rekord: Poljoprivrednik trči polumaraton za kolege

Nakon smrti Alberta Einsteina 1955. godine, patolog Thomas Harvey protuzakonito je prisvojio njegov mozak. Iako je genij želio kremaciju bez obilježja, Harvey je desetljećima čuvao mozak u staklenkama, naknadno dobivši uvjetno dopuštenje obitelji za znanstvena istraživanja. Harvey je uzorke slao stručnjacima diljem svijeta, a studije su sugerirale specifičnosti u parijetalnim režnjevima, povezanim s matematikom. Godine 1998. Harvey je vratio preostale dijelove bolnici u Princetonu. Tako je čovjek koji nije želio spomenik postao predmetom polustoljetne bizarne znanstvene potrage za tajnom genijalnosti. Ima i dokumentarac o tome. CBC, Interesting Engineering

U emisiji “Zavidavanje” Katarina Peović s Ladom Tomičićem pretresa dijagnozu suvremenog društva kroz prizmu svoje knjige “Kraj kapitalizma”. Peović tvrdi da sustav vođen isključivo profitom neumitno vodi prema ekološkoj i ratnoj katastrofi, dok rješenje vidi u korjenitoj promjeni načina proizvodnje, a ne samo u poreznim reformama. Kritizira nominalnu ljevicu zbog popuštanja kapitalu, prisjeća se lekcija iz jugoslavenskog samoupravljanja te analizira aktualni uspon desnice i militarizaciju Hrvatske. Unatoč povlačenju iz Sabora, naglašava važnost direktne demokracije i aktivizma, vjerujući da će povijesna nužnost, prije ili kasnije, prisiliti čovječanstvo na pravedniju alternativu.