Termokromne tkanine iz čaja: nova zelena kemijska čarolija - Monitor.hr
Danas (17:00)

Kad ti majica prva kaže da ti je hladno

Termokromne tkanine iz čaja: nova zelena kemijska čarolija

Kineski znanstvenici razvili su termokromna bojila za poliester koja mijenjaju boju ovisno o temperaturi, koristeći polifenole iz čaja kao prirodne razvijače. Sustav se temelji na reakciji između bojila i polifenola, koja pri hlađenju stvara obojeni kompleks, a pri zagrijavanju prelazi u bezbojni lakton. Takva bojila su biorazgradiva, ekološki prihvatljivija i poboljšavaju svojstva tkanine smanjujući statički elektricitet i povećavajući izolaciju. Primjena je moguća u odjeći za planinare, vojnike i malu djecu, gdje je važno pravovremeno uočiti promjene temperature. Bug


Slične vijesti

22.11. (11:00)

Bez dizalica i dinamita – samo struja i malo kineske lukavosti

Novi kineski postupak izvlači litij iz podzemnih voda uz minimalnu energiju

Rudarenje litija često razara okoliš, no novi kineski postupak nudi čišću alternativu: izdvajanje litija iz slanih podzemnih voda. Tehnologija redoksne elektrodijalize (RCE) koristi membranu koja propušta samo litijeve ione i kombinira elektrolizu vode s obrnutim procesom u gorivnoj ćeliji, čime drastično smanjuje potrošnju energije na samo 1,1 kWh po kilogramu litija. Znanstvenici su postigli 75 % izdvajanja litija i dobili otopinu LiOH spremnu za daljnju obradu. Procijenjena cijena proizvodnje smanjuje se na 4.410 USD po toni, dvostruko manje od današnjih tehnologija. Nenad Raos za Bug

15.11. (12:00)

A, zato nam se stare knjige raspadaju...

Papir koji neće umrijeti: od kiselih knjiga do mineralnih listova

Moderne knjige iz 20. stoljeća brzo propadaju zbog kiselog papira izrađenog s cinkovim sulfatom, koji oslobađa sumpornu kiselinu i razgrađuje celulozu. Tradicionalni kineski xuan-papir od kore brijesta izdrži stoljećima, no umjetno starenje pokazuje da nakon oko 10.000 „godina“ potpuno gubi čvrstoću. Kineski znanstvenici zato su razvili novi, anorganski „xuan“ od vlakana hidroksiapatita i stakla, neosjetljiv na vatru i biološku razgradnju. Prema testovima, taj mineralni papir gotovo ne mijenja svojstva ni nakon 10 milenija, pa bi zapisi na njemu mogli trajati praktički vječno. Nenad Raos za bug

09.11. (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

01.11. (20:00)

Od košulje do šanka — i nazad u rezervoar

Kako od papira napraviti gorivo: kineski recept za bioetanol

Stara anegdota o kemičaru koji je „pojeo“ svoju košulju vodi do moderne biotehnologije: pretvaranja celuloze u etanol. Kineski znanstvenici pronašli su učinkovit način prerade otpadnog papira u gorivo. Papir se prvo kuha u vreloj vodi kako bi se odstranili lignin i hemiceluloza, zatim se uz pomoć enzima i kvasca celuloza razgrađuje u glukozu, a glukoza fermentira u etanol. Proces daje do 440 grama etanola po kilogramu papira, što otvara mogućnost da stari papir postane vrijedan izvor bioetanola. Nenad Raos za Bug

25.10. (16:00)

List koji liječi – i opravdava svaku rundu vina, piva i rakije

Čaj od maslinova lista – stari list, novo otkriće

Maslina nije korisna samo po ulju i plodu – njezin list skriva pravo kemijsko blago. Čaj od maslinova lista bogat je polifenolima, ponajprije oleuropeinom i hidroksitirosolom, koji imaju antioksidativno, protuupalno i antitumorsko djelovanje. Studije pokazuju da ti spojevi mogu pomoći u borbi protiv raka dojke, jetre, debelog crijeva i leukemije, bez nuspojava. Ne zamjenjuje terapiju, ali može je nadopuniti. A bonus: dok piješ čaj, pomažeš i maslinarima da se riješe otpada od 25 kilograma lišća po stablu godišnje. Nenad Raos za Bug

20.10. (13:00)

Kad voda ne curi, a sunce radi za tebe

PVA-L15: supermaterijal za pohranu topline

Američki znanstvenici razvili su kompozit PVA-L15 od vode, zeolita i polimera PVA koji pohranjuje 1,6 kJ/g topline. Materijal koristi vodikovih veza vode u šupljinama zeolita, dok polimer sprječava isparavanje. Može zagrijati nekoliko litara vode, podnosi 150 °C, brzo se hladi i traje kroz stotine ciklusa. Jeftin je, trajan i efikasan, s potencijalom za skladištenje solarne i industrijske topline, pa čak i kao toplinski zidovi u zgradama. Nenad Raos za Bug

11.10. (16:00)

Kažu da, ukoliko zamijenite svoju jutarnju kavu sa zelenim čajem, možete izgubiti i do 87 % ono malo životne radosti što vam je još preostalo

Kava je ukusno i zdravo piće – ako je dobro pržena

Miris kave potječe od dvadesetak kemijskih spojeva koji nastaju prženjem, a najvažniji među njima su pirazini, ketoni i furani. Znanstvenici iz Ekvadora analizirali su različite razine prženja (RL85–RL25) i zaključili da prekratko ili predugo prženje uništava aromu i stvara neugodne, pa i toksične spojeve. Idealna ravnoteža postiže se prženjem tri minute (RL55), kada kava oslobađa najprivlačniji „roasted coffee“ miris bez štetnih tvari. Prepržena kava, upozoravaju autori, može sadržavati i kancerogene spojeve – zato poslušajte nos, on zna. Nenad Raos za Bug

05.10. (15:00)

Pa što čekate, bacite to vapno u more, po mogućnosti već jučer!

Talijanski znanstvenici predlažu: CO₂ otopiti u moru uz dodatak gašenog vapna

Talijanski znanstvenici predložili su jednostavan način za pohranu viška CO₂ – otapanjem u morskoj vodi uz dodatak gašenog vapna (Ca(OH)₂), čime nastaje stabilni kalcijev hidrogenkarbonat. Time bi se spriječilo zakiseljavanje oceana i dugoročno vezalo staklenički plin, po mogućnosti na tisuće godina. Proces, poznat kao Limenet®, imitira prirodno trošenje vapnenačkih stijena, ali zahtijeva precizan omjer CO₂ i vapna kako ne bi došlo do taloženja kalcijeva karbonata i ponovnog oslobađanja plina. Teoretski, 875 kg vapna može omogućiti da 3000 m³ morske vode veže oko tonu CO₂. Nenad Raos za Bug

20.09. (15:00)

Neka nam drvo ponovno bude prvo

Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka

U posljednje dvije godine, 2023. i 2024., šume su apsorbirale manje od četvrtine ugljikova dioksida nego u „najboljim godinama“. Zapravo bismo mogli reći da vezivanje ugljikova dioksida (net forest carbon sink) kontinuirano opada od 2004. godine, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava nagliji pad. Dok požare ne možemo izbjeći, jer dolaze sami od sebe, možemo izbjeći sječu šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Jedno od rješenja je masovno pošumljavanje, međutim nije ni to jednostavno kako se čini: sve šume nisu jednake u pogledu vezivanja ugljikova dioksida. Najbolji, vrlo pozitivan primjer u tom smjeru, jesu šume koje prekrivaju Apalačko gorje u SAD-u, koje su se prestale sijeći nakon što je proglašen nacionalni park. Nenad Raos za Bug

13.09. (23:00)

A gle nas. Potencijal za energiju doslovno - ispišamo

Elektroredukcija nitrata u amonijak pomoću Mo/TiO2 nanocjevčica: Iz otpadne vode do amonijaka i čiste energije

Nitrati, nekada ključna sirovina za dušičnu kiselinu i eksplozive, danas su opasni polutanti. Znanstvenici su razvili elektrodu od titanijevih nanocjevčica obloženih molibdenom (Mo/TiO2-M) koja katalizira pretvorbu nitrata u amonijak električnom strujom. Elektroda je učinkovita i ekološki prihvatljiva, proizvodnja amonijaka je stabilna (5,18 mg/cm²/h), a istovremeno smanjuje zagađenje nitrata u vodi, spajajući kemijsku tehnologiju i zaštitu okoliša. Nenad Raos za Bug