The Economist: Svijetu prijeti treći nastavak dužničke krizne trilogije - Monitor.hr
24.11.2015. (07:55)

Kronična bolest

The Economist: Svijetu prijeti treći nastavak dužničke krizne trilogije

Nakon krize na američkom tržištu nekretnina i europske dužničke krize, globalnom gospodarstvu prijeti novi, treći nastavak krize, koji će zahvatiti dio zemalja u razvoju, piše The Economist. Kolike će biti štete ovisit će o tome koliko su se prilagodili tečajevi valuta. Zemlje se mogu podijeliti u tri skupine, u prvu ulaze zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Kine u kojima će nakon kreditnog buma uslijediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U drugoj su Brazil i Turska, koje imaju deficite na tekućem računu i velike dugove u stranoj valuti, a u trećoj Indija, Argentina i Rusija koje će izbjeći probleme ili su ih već prošle. Novi list


Slične vijesti

04.06. (23:00)

Titanic svira, a Robert kupuje Bitcoin

Kiyosaki: Dolazi Velika depresija 2.0, spas je u Bitcoinu i plemenitim metalima

Robert Kiyosaki, čovjek koji je predvidio kolaps ekonomije 2008. godine i autor bestselera Bogati otac, siromašni otac, upozorava da SAD ide prema gospodarskoj katastrofi većoj od Velike depresije. Navodi eksploziju kreditnih dugova, rast državnog duga, nezaposlenosti i gubitak mirovinske štednje kao znakove kraha. Preporučuje ulaganje u Bitcoin, zlato i srebro kao zaštitu, predviđajući da će do 2035. jedan Bitcoin vrijediti preko milijun dolara. Upozorenje zaključuje riječima: “Ne recite da vas nisam upozorio.” Index

25.03. (18:00)

Slušaj profesora kad ti kaže

Ljubo Jurčić: Hrvatska je u EU-u kao Kosovo u Jugoslaviji

Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.

11.03. (08:00)

Vrijeme je za gospodarsku dramu

Pukla ljubav između Trumpa i Wall Streeta: prvi signali usporavanja američkog gospodarstva su tu

Postizborno raspoloženje bilo je izrazito pozitivno jer se činilo da su potrošači, poslovni čelnici i investitori više usredotočeni na pozitivne aspekte programa predsjednika SAD-a. Ali od početka godine razgovor se više okrenuo negativnim aspektima, odnosno carinama i njihovom potencijalnom utjecaju na cijene i rast. Kao rezultat toga, dionice su se korigirale, a S&P je čak pao ispod predizborne razine. Zasad su najgora gospodarska izvješća uglavnom ograničena na takozvane meke podatke, kao što su ankete o povjerenju. Trumpovi potezi razočarali su i ulagače u kriptoimovinu, a euforija izazvana njegovom izbornom pobjedom brzo je splasnula. tportal

  • Dionice širom svijeta u padu zbog straha od recesije u SAD-u (Lider)
07.02. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

05.01. (10:00)

Tko ima za espresso po 2 eura, neka nazdravi "statusnom dobru"

Hrvatski problemi: Poplava radnika na minimalcu, preskupa hrana i siva ekonomija

Hrvatska se sve više suočava s ekonomskim nejednakostima. Dok su jedni za Badnjak “investirali” stotine eura u luksuz, većina građana jedva spaja kraj s krajem. Siva ekonomija raste, a prehrambeni proizvodi koji su nekad bili svakodnevni postaju luksuz. Plaće u javnom sektoru rastu, ali privatni sektor stagnira, što dodatno pogoršava stanje. Strani vlasnici na periferiji EU-a, poput Hrvatske, izvlače profite dok domaća ponuda i tržišna konkurencija slabe. Bez regulatorne zaštite, osiromašenje srednjeg sloja i odljev kvalitetne radne snage samo će se nastaviti. Poslovni

19.09.2024. (15:00)

Beskonačno tržište, konačan planet: Kad ekonomija prestigne fiziku

Grisogono: Sa zapadnjačkom potrošačkom perspektivom nećemo moći dalje

Klimatolog Branko Grisogono o klimatskim promjenama je za Lider razgovarao iz ekonomske perspektive: Zemlja je konačna, ljudi je sve više i ne možemo imati beskonačna tržišta. Ne možemo se više držati političke ekonomije Johna Lockea, koji je tržišnu ekonomiju temeljio na Newtonovoj fizici i beskonačnoj dugoj kosini. Fundamentalna je pogreška u tome što kosina nije beskonačna. U njegovo su vrijeme imanja bila cirkularna, sve se ondje recikliralo, no ako svijet današnjice nastavi s današnjim tipom liberalizma i sebičnošću, za koje stoljeće suočit ćemo se s krajem priče.

24.07.2024. (14:00)

Zapadu paše

Kina je izgubila status omiljene investicijske destinacije, a nastalu prazninu sve agresivnije popunjava Indija

Uključivanjem u JPMorgan Government Bond Index – Emerging Markets (GBI-EM) okončan je dugotrajan proces istraživanja i konzultacija s investitorima, započet još prije dvije godine, u potrazi za osvježenjem koje bi nadomjestilo Rusiju (izbačena iz indeksa uslijed ekonomskih sankcija). U cijeloj se priči najviše čekalo indijsku birokraciju koja je tek posljednjih nekoliko godina stidljivo počela otvarati tržište državnih obveznica (denominiranih u indijskim rupijama) inozemnim investitorima.

I dok kineske dionice, pod pritiskom nepopularnih mjera partijskih birokrata, tonu sve dublje na negativan teritorij, indijski burzovni indeksi uporno nižu povijesne rekorde, zorno oslikavajući prekretnicu na globalnoj sceni. Iz perspektive razvijenih zemalja, bilo da je riječ o političkim ili investicijskim preferencijama, Kina je “out”, Indija je “in”, a odluka J.P. Morgana to samo potvrđuje. Mario Gatara za Poslovni.

30.06.2024. (21:00)

Valja se dobro pripremiti

Ekonomist koji je predvidio ekonomsku krizu 2008. sad predviđa novu za dvije godine

Sljedeća globalna gospodarska kriza dogodit će se 2026. godine i bit će najgora u povijesti, tvrdi britanski pisac, ekonomist i poslovni savjetnik Fred Harrison na temelju vlastitog modela 18-godišnjeg gospodarskog ciklusa. Njegove tvrdnje imaju posebnu težinu zato što je 80-godišnji Harrison bio jedan od rijetkih analitičara koji su na vrijeme predvidjeli posljednju financijsku i nekretninsku krizu. Na temelju gospodarskih podataka još od početka 19. stoljeća došao je na teoriju ciklusa koji se događa svakih 18 godina. Globalne cijene nekretnina, za koje Harrison tvrdi da su ključne za svaku krizu, nastavit će rasti do 2026. godine, a zatim će se snažno urušiti. Gospodarska kriza koja će za dvije godine pogoditi svijet bit će najgora u povijesti zato što je šteta na kraju svakog ciklusa nakon Drugog svjetskog rata sve veća, smatra ekonomist. Harrison također vjeruje da će sljedeća financijski kriza pogodovati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Index

03.04.2024. (19:00)

Lijevo, desno nigdje moga stana...

Hrvatsko društvo bliže je ekonomski desnim politikama nego lijevim, iako se ti pojmovi zlorabljuju za politička prepucavanja

Ono što ljevičare čini ljevičarima, a desničare desničarima jesu razlozi (vrijednosne podloge) zašto zauzimaju ovakav ili onakav stav, odnosno zašto žele ovakve ili onakve politike. Sklonost kolektivizmu, državnom paternalizmu i komandnom gospodarstvu (čak i zadrugastvu) nije nužno “ekonomski lijeva” orijentacija; drugo, pojmovi “ekonomske ljevice” i “ekonomske desnice” služe samo zamagljivanju. Kako bismo otklonili sve nejasnoće, najbolje je da napustimo pojmove “ekonomske ljevice” i “ekonomske desnice”, pogotovo tamo gdje nema, kao u našem slučaju, tog željenog “školskog” paralelizma s političkom, institucionalnom i kulturološkom sferom.

Vraćajući se tako na fundamentalno shvaćanje ljevice kao one koja vjeruje u čovjeka, napredak, oslobođenje od stega tradicije nasuprot desnici koja je skeptična prema čovjeku, oslanja se na tradicionalne vrijednosti i želi da “prežive” stari (i “dokazani”) odnosi, možda možemo čak zaključiti da su nositelji ideja ekonomskog liberalizma pravi ljevičari u Hrvatskoj. A oni definitivno nisu većina u hrvatskom društvu. Cijelu povijest tih odnosa donosi Karlo Jurak za Ekonomski lab

02.04.2024. (17:00)

Kupi manje za više love

Još jedna analiza mandata HDZ-ove vlade: Rasle plaće i mirovine, ali i siromaštvo

Vlada će se pohvaliti kako je u ovom mandatu osigurala rekordan rast plaća, ne samo u državnim i javnim službama, koje je ove godine po prvi puta počastila i uskrsnicom, već na cijelom tržištu. No, tome je pridonio i nedostatak radne snage. Od listopada 2016. plaće su rasle 490 eura u neto iznosu, što je točan podatak kada se promatra nominalan rast plaća. Kada se u kretanje prosječne bruto i neto plaće u promatranih nepunih osam godina ukalkuliraju inflatorna kretanja, izračun pokazuje kako su plaće rasle i nominalno i realno, realan rast je nešto više od 30 posto, dok je medijalna plaća rasla oko 26. U snažniji rast mirovina nije se ulagalo, već se provodilo samo redovito zakonsko usklađivanje. Da nije bilo bunta liječnika, sudaca, pravosudnih dužnosnika i sudskih službenika i namještenika, a potom i dijela obrazovnog sustava, Vlada bi se mogla pohvaliti kako je u mandatu imala idiličan odnos sa socijalnim partnerima. Paralelno s rastom prosječnih plaća, raslo je i siromaštvo, u riziku od siromaštva je više od 743 tisuće ljudi. Faktograf