The Torch: novi njujorški neboder u obliku baklje s hotelom, vidikovcem i adrenalinskom vožnjom - Monitor.hr
Prekjučer (23:00)

Kad neboder želi biti i luna park i Kip slobode u isto vrijeme

The Torch: novi njujorški neboder u obliku baklje s hotelom, vidikovcem i adrenalinskom vožnjom

The Torch, futuristički neboder u obliku baklje, niče na Manhattanu kao hibrid hotela, vidikovca i zabavnog parka. Arhitektonska ekstravagancija uključuje spiralne oblike, staklene podove i adrenalinsku vožnju kroz prozirne cijevi. Dok ga jedni nazivaju kičem i arhitektonskim “trikom”, drugi ga vide kao nastavak tradicije Times Squarea – prostora spektakla i turizma. Kritike se uglavnom odnose na zanemarivanje društvenih i kulturnih vrijednosti u korist atrakcija za turiste. Haus


Slične vijesti

31.05. (16:00)

I to u gradu koji polako tone

Ovogodišnje Venecijansko bijenale u jeku klimatskih promjena, ali i tehnologije

Stavlja se snažan fokus na temu održivog stanovanja u budućnosti, istražujući kako se arhitektura, tehnologija i društvo mogu udružiti kako bi odgovorili na izazove klimatskih promjena, urbanizacije i socijalne nejednakosti. Održivo stanovanje više nije samo pitanje “zelenih zgrada”, već cijelog sustava življenja – od načina na koji proizvodimo i trošimo energiju, preko načina gradnje, do društvenih odnosa unutar zajednica. Cilj bijenala je proširiti ulogu arhitekture u suočavanju društva u krizi. DW

29.05. (09:00)

Retke zverke bez snova o apartmanizaciji

Planinski azili u našoj regiji s dušom: arhitektura koja ne betonira prirodu

Usred Srbije, u zbrci divlje gradnje i betonizacije planina poput Zlatibora, poneki arhitektonski biseri nude dašak nade. Projekti poput kuće na Kosmaju, Vile Pavlović i kuće RI pokazuju kako se može graditi u skladu s prirodom – diskretno, funkcionalno i estetski osjetljivo. Arhitekti koriste lokalne materijale, uklapaju objekte u teren i štede šumu, umjesto da je poravnaju. To su rijetki primjeri gdje planina nije samo kulisa za zaradu, već suživot s pejzažom. Haus

27.05. (19:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje

27.05. (12:00)

Visokogradnja na toner

Izgrađen najviši 3D isprintani toranj, nalazi se u Švicarskoj, visok je 30 metara

U švicarskom selu Mulegns dovršen je Tor Alva, najviša 3D-printana građevina na svijetu. Djelo arhitekata Michaela Hansmeyera i Benjamina Dillenburgera sastoji se od 32 šuplja, nosiva betonska stupa izrađena bez oplate uz pomoć robota. Ova 30-metarska struktura kombinira inovativnu tehnologiju s umjetničkom funkcijom — u kupoli se nalazi kazalište za 32 posjetitelja. Projekt pokazuje kako 3D printanje betona može smanjiti otpad i potrošnju materijala, ali i omogućiti arhitektonski raskoš koji je dosad bio preskup ili tehnički neizvediv. Haus

19.05. (15:00)

Živim u turbini – može se reći da mi je život turbulentan

Što s otpadom vjetroelektrana? Neki ga pretvaraju u kuće, parkove i klupe

Prvoj generaciji vjetroturbina približava se kraj radnog vijeka, a s njima dolazi i problem zbrinjavanja ogromnih količina otpada, posebno teško reciklabilnih lopatica. Nizozemska tvrtka Blade Made nudi kreativna rješenja – prenamjenjuju dijelove turbina u urbani namještaj, igrališta, pa čak i mikro-kuće. Umjesto da završe na deponiju, stare lopatice postaju klupe, autobusne stanice i stambeni prostori, promovirajući cirkularnu ekonomiju i održiv dizajn. Haus

18.05. (22:00)

Paviljon koji je zaboravio da nije vila

Banánka: obiteljska kuća koja raste poput grane u krajoliku

Na rubu slovačkog sela Banka smjestila se Banánka – prizemna obiteljska kuća u obliku slova Y, djelo arhitekata Paulíny Hovorka. Tri krila pod kutem od 120° šire se iz središnjeg dnevnog prostora, odvajajući privatne i zajedničke zone. Velike ostakljene stijene brišu granicu s prirodom, dok kombinacija betona, drveta i lomljenog kamena stvara čvrstu, ali toplu atmosferu. Kuća se organski uklapa u pejzaž, bez sječe drveća, i nudi pogled na ribnjak, šumu i potok, s ljetnom kuhinjom, saunom i bazenom kao bonusima. Haus

15.05. (20:00)

E, tu bi se dalo živjeti

Osijek gradi novu plansku četvrt – Jug IV, koji bi trebao postati moderan i živ kvart

Nalazi se na jugoistočnom rubu grada Osijeka poznat po jezeru Bajer, prirodnoj oazi mira i rekreacije na rubu urbanog tkiva. Radi se o neizgrađenom području s velikim razvojnim potencijalom, zbog čega su Grad Osijek i Društvo arhitekata grada Osijeka (DAO) raspisali urbanistički natječaj s ciljem stvaranja planskog naselja koje bi postavilo nove standarde urbane kvalitete. Plan predviđa izgradnju različitih tipova stanovanja: od višestambenih zgrada, preko kuća u nizu, do samostojećih obiteljskih kuća, čime je plan zadovoljiti potrebe raznih društvenih skupina – mladih obitelji, samaca, starijih osoba… U planu je kapacitet za oko 5000 stanovnika, što će značajno povećati urbanu populaciju ovog dijela grada. Haus donosi više fotki

10.05. (18:00)

Proslijedite Tomaševiću, ali ne pitajte odmah za novce

Kako su, nakon desetljeća propadanja, betonski kompleksi dobili zelene krovove i nove, pozivajuće prostore

Křižikovi paviljoni u Pragu, nekad privremeni sajamski prostori iz 1991., prošli su temeljitu obnovu koja ih je pretvorila u moderne, multifunkcionalne objekte. Osim tehničke modernizacije i prilagodbe za razne događaje, ključna je promjena uvođenje zelenih krovova koji poboljšavaju mikroklimu i smanjuju efekt toplinskog otoka. Ova transformacija vraća nadu i Zagrebačkom velesajmu, koji već desetljećima čeka viziju i obnovu, barem na Hausu.

06.05. (20:00)

Vraćanje života na rijeku

Zanimljivo rješenje za uređenje šireg gradskog centra u Vukovaru uz obalu Dunava

Pobjednički rad potpisuju arhitektice Branka Jukić Krajnović i Ivana Amižić, a uključuje parkove, kulturno-društvenu zonu, zelene konstrukcije i zone te niz turističkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja, poput bazena. U planu je stvaranje prostora za javne sadržaje, šetnice i biciklističke staze. Predviđena je izgradnja nove luke s marinom za manja plovila, pristaništa za riječne kruzere te objekata sa zelenim krovovima. Haus donosi više fotografija.

27.04. (21:00)

Plava trava zaborava

Dječje lječilište u Krvavici, remekdjelo koje propada: Socijalistička arhitektura svjedoči o politikama koje danas izostaju

Dječje lječilište u Krvavici je arhitektonsko remek-djelo i zaštićeno kulturno dobro u državnom vlasništvu koje od početka 2000-tih ubrzano propada. Unatoč nastojanjima brojnih aktera da ga se očuva, a da pritom ostane javno vlasništvo (i možda izbjegne strogo turističku namjenu), njegova je sudbina neizvjesna, kažu urednice publikacije “(Ne) vjeruj pripovjedaču – Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici”. Arhitektura je tu svojevrstan medij, “dokazni materijal” koji svjedoči o društvenim praksama, tehnološkim dosezima, estetskim vrijednostima, ali i politikama skrbi koje često izostaju u današnjem trenutku. Kažu za Novosti autorice publikacije. O samom zdanju Dubravko Grakalić za Index još prije donosi priču o lječilištu.