Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac - Monitor.hr
23.03.2019. (12:30)

Izlazna naknada

Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji


Slične vijesti

21.09. (09:00)

Kriminalci vole ići u banku

Prljavi novac godinama nesmetano prolazi kroz najveće svjetske banke: Kako je “oprano” 2 000 milijardi dolara!

Pet velikih banaka, JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank i Bank of New York Mellon, u istrazi Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara optuženo je da prebacuje sredstva osumnjičenih kriminalaca i nakon što se ispostavilo da su se bavili financijskim malverzacijama. Banke su tako postale “vitalne arterije svjetskoga gospodarstva” za prljavi novac. Policija smatra da je objava ovakvih izvješća opasna za nacionalnu sigurnost SAD-a, a ali su ukazala i na nemoć regulatora u kontroli ovakvoga ponašanja iako institucije tvrde da su pojačale kontrole i regulacije. Na ovaj je način oprano 2000 milijardi američkih dolara. Novi list

 

 

12.08. (17:30)

Scheiße

Korona može biti smrtonosna i za banke

Jedna od posljedica korone biti će velik broj kredita koji neće moći biti vraćeni. U slučaju da se gospodarstvo brzo oporavi, oko 6% volumena poslovnih kredita morat će biti otpisano kao gubitak, a ako se nevolje nastave – čak 28%. Gubitak banaka mogao bi biti 127 milijardi eura, u najgorem čak 627 milijardi. Najteže će pogođene biti ‘slabe’ među bankama, primjerice lokalne štedionice. Procjenjuje se kako bi do kraja slijedeće godine preko 20.000 tvrtki u Njemačkoj moglo nestati u stečaju. DW

27.05. (16:30)

Zaduživanje kao luksuz

Banke postrožuju kriterije: Građani će do kredita dolaziti teže nego dosad

Iz izračuna prosjeka plaće u svrhu odobravanja kredita počinju se izuzimati razni dodaci, poput naknade za prijevoz, toplog obroka i slično, a postrožili su se i omjeri procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita koji se može dobiti. U očekivanju pada cijena nekretnina, banke prilagođavaju iznose koje mogu odobriti klijentima, jer ako se, primjerice, očekuje da će cijene nekretnina do kraja godine pasti 10 do 20 posto, onda je za očekivati da će se za toliko smanjiti iznos odobrenog kredita. Novi list

26.11.2019. (19:30)

Vaš novac je stavljen na internet, molimo Vas guglajte ga!

Banke u posljednjih godinu dana zatvorile stotinu poslovnica

Banke forsiraju mobilno i internetsko bankarstvo te bankomate, OTP i ZABA uveli su naknade za isplate nova na šalteru, što je najavio i PBZ, a najvidljivija promjena je gašenje poslovnica banaka kojih je u posljednjih godinu dana zatvoreno više od stotinu, i još će. Večernji

14.11.2019. (17:30)

PIN-man

Banke uvele naplatu podizanja gotovine na šalterima, HNB naredio uvođenje pomoćnika za dizanje novca s bankomata

Banke koje su klijentima uvele naknadu za podizanje gotovine na šalteru (dosad ZABA i OTP) morat će u poslovnicama imati osobe koje će pomagati svim onima koji se iz nekog razloga ne mogu služiti bankomatom. Hrvatska narodna banka ovim pravilom želi osigurati da svi imaju osiguran barem jedan kanal za besplatno podizanje novca. Jutarnji

17.09.2019. (20:30)

Švicarski je dobar samo sir, a i on ima rupe

Vrhovni sud odbio banke – otvorena vrata za obeštećenje 125.000 dužnika u CHF kreditima

Sud je odbio zahtjev za revizijom koji su podnijele banke tražeći da se poništi ranija pravomoćna presuda kojom je dokazano da su klijentima banaka povrijeđena prava vezanjem kredita uz tečaj švicarskog franka, na način da banke o toj valutnoj klauzuli sa štedišama nisu unaprijed pregovarale. Klijenti banaka sada će moći tražiti povrat preplaćenog kredita. Telegram

07.04.2019. (10:30)

Naknada za nadoknađivanje nenadoknativog

Banke klijentima naplaćuju – preko 400 naknada

Naknada za telefonski poziv u slučaju krađe kartice, izdavanje zamjenskog PIN-a, naknada za najavu dizanja veće svote novca pa se od toga odustane samo su neke od četiri stotine naknada koje banke u Hrvatskoj naplaćuju svojim klijentima. Banke godišnje naplate 700 kuna svakom svom klijentu na ime naknada.

17.03.2019. (23:30)

Prodani

Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list