18.08.2019. (14:00)
Rizik ranih gubitaka u mirovini (sequence-of-returns risk) može značajno utjecati na dugoročnu održivost portfelja, ali držanje velikih iznosa gotovine nije nužno rješenje. Iako neki savjetuju čuvanje godišnjih troškova u gotovini, stručnjaci upozoravaju da inflacija brzo smanjuje njezinu vrijednost jer su kamate na štednju često niže od inflacije. Financijski savjetnik Bryan Kuderna preporučuje držati oko šest mjeseci troškova u gotovini, a ostatak rasporediti kroz “bucket” strategiju: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije s različitim razinama rizika. Tako se istovremeno smanjuje rizik i povećava potencijal rasta portfelja. AOL
Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional
Proces uključuje ostavinsku raspravu, pravomoćno rješenje i zahtjev Regosu, uz pažnju na redoslijed koraka. Ako se prvo zatraži obiteljska mirovina, sredstva iz drugog stupa prelaze u državni proračun. Ako supružnik ili izvanbračni partner preminuloga koristi obiteljsku mirovinu, također može naslijediti sredstva iz drugog stupa, ali samo ako HZMO nije donio rješenje o punoj obiteljskoj mirovini. Prošle godine Regos je zatvorio 2037 računa i isplatio nasljednicima gotovo 32 milijuna eura. Ukratko, birokracija diktira tko dobiva štednju, a tko ostaje praznih ruku. Poslovni
Od 1. siječnja 2025. moći će učiniti to tek kad navrše 63 godine i devet mjeseci, uz uvjet od 15 godina staža. Ova promjena stupa na snagu svake godine sve do 2030., kad će žene moći ići u mirovinu s navršenih 65 godina, čime će se izjednačiti s muškarcima. I u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i devet mjeseci, uz najmanje 33 godine i devet mjeseci staža. Kao i kod redovitih starosnih mirovina, sve se treba izjednačiti do 2030., kad će žene moći postati umirovljenice s navršenih 60 godina života i 35 godina staža. tportal
Status slobodnjaka i honorarni rad donose financijsku fleksibilnost, ali mogu smanjiti iznos mirovine zbog nižih doprinosa. Poslodavci plaćaju 10% za mirovinske doprinose kod autorskih ugovora, što je upola manje od doprinosa iz radnog odnosa. Ako je honorarni rad jedini izvor prihoda, uplaćeni doprinosi utječu na radni staž i buduću mirovinu. Ipak, zbog smanjenih doprinosa, slobodnjacima se preporučuje dodatna mirovinska štednja u trećem stupu ili dodatne uplate u prvi i drugi stup kroz HZMO kako bi osigurali primjereniju mirovinu u starosti. tportal
Mnogi sanjaju o financijskoj neovisnosti i što bržem odlasku u mirovinu. To je cilj i takozvanih frugalista, odnosno “štedljivih”. Oni štede i investiraju svaki cent. Je li to koncept samo za one koji dobro zarađuju? Tijekom financijske krize 2008. godine „FIRE pokret” (Financial Independence, Retire Early”) je dobivao sve više sljedbenika. Samo odricanje nije dovoljno. Frugalisti ulažu veliki dio svog prihoda, na primjer, u investicijske fondove kao što su ETF-ovi. Također često pokušavaju više riskirati, ali ulažu i u obveznice ili nekretnine. Svatko čija je ušteda 25 puta veća od njegovih godišnjih troškova smatra se financijski neovisnim. U pravilu je stopa štednje frugalista 60 do 70 posto. Za usporedbu: u Njemačkoj ljudi u prosjeku štede oko jedanaest posto svojih prihoda. No mnogim ljudima na kraju mjeseca ne ostaje ništa što bi mogli staviti na stranu. DW
“Nisam mogla pronaći nikoga tko je učio o novcu na način na koji sam ja to željela naučiti” – kaže jedna influencerica s oko milijun pratitelja. Preporučuju mladima da počnu razmišljati kako ići ukorak s inflacijom i povećanjem troškova života ako je potrebno. “Trebali biste zarađivati 15% više svake godine”, rekla je. “A ako to ne postižete na svom trenutnom poslu, trebali biste promijeniti posao.” Mladi ljudi se pitaju ‘kada ću doći do točke gdje zapravo ne moram brinuti o novcu? Postaje jako pametno uštedjeti novac, ulagati ga i tako graditi bogatstvo.”… Žene generacije Z češće govore da sudjeluju na burzi od bilo koje druge dobne skupine, pri čemu je 71% žena u dobi od 18 do 26 reklo da su ulagale, u usporedbi sa 63% milenijalki i 57% boomer žena. tportal
Bez obzira na godine, dostizanje financijskog cilja za raniji odlazak u mirovinu zahtijeva značajne prilagodbe financija i životnih navika te spremnost na odricanje. Najvažnije je stjecanje financijske slobode, što zahtjeva ozbiljan plan (tportal):
Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)
Redateljica Irena Ščurić, iza koje je 38 godina radnog staža, nema pravo na mirovinu i zdravstveno osiguranje zbog, kako ističe, nemara javnog bilježnika i nerazumijevanja hrvatske birokracije. Njezin javni bilježnik na Trgovačkom sudu nije je odjavio kao direktoricu tvrtke kad je to trebalo. Bilježnik Martinović je u međuvremenu otišao u mirovinu te zbog toga Ščurić na Trgovačkom sudu više ne može biti odjavljena s datumom kad je otišla u mirovinu. Dodaje kako je samo javni bilježnik može odjaviti s mjesta direktorice, ali i da sad cijeli državni aparat pere ruke. Ščurić je prestala biti direktorica 1. siječnja 2021. kad je otišla u samostalne umjetnike.
Zahtjev da je se na Trgovačkom sudu odjavi s mjesta direktorice i da se uvede novi direktor podnijela je 18. siječnja iste te godine. Kad ju je država poslala u mirovinu prošle godine, Rješenje o mirovini nikako nije stizalo. Na upit zašto nema Rješenja stigao je odgovor da je još uvijek upisana kao direktorica. U Mirovinskom kažu da ne mogu izdati Rješenje bez odjave na Trgovačkom sudu. Slučaj je prijavila građanskom sudu, iz kojeg su poslali nalog bilježniku da to provede, no ispalo je da ipak nemaju ingerenciju nad njim, budući da je otišao u mirovinu. Pitanje je što je s njegovim nasljednikom, koji zasad nema pristup ispravama i koji ne želi ništa komentirati jer se radi o poslovnoj tajni. Izgleda da je jedino rješenje tužiti umirovljenog javnog bilježnika, i to u vrijeme kada suci svako malo štrajkaju. Index