18.08. (14:00)
“Za mirovinsku reformu nije bitno radi li se do 60. ili 65. godine, problem je nedostatak radnih mjesta. U RH jako malo ljudi radi u odnosu na radno aktivno stanovništvo – dok se to ne popravi, sasvim je svejedno hoćete li u mirovinu sa 60 ili 65 jer u obje ćete varijante biti siromašni s tom mirovinom” – rekao je Andrej Grubišić, ekonomski analitičar, za HRT. Komentirao je i rast BDP-a i plaća – “RH je povukla sredstva iz EU-a, što je pak novac poreznih obveznika drugih građana EU-a koji je nama kanaliziran – mi nismo zaradili taj novac”, a i ljudi su se iselili pa se javila prirodna potražnja za radnom snagom.
“Moramo ponovno razmisliti o dobi za umirovljenje. Treba nam fleksibilnija dob za odlazak u mirovinu jer budućim generacijama moramo prepustiti sustav mirovinskog osiguranja u dobrom stanju”, rekao je Stefan Studer, direktor Zaposlenika Švicarske, sindikalne skupine koja predstavlja radnike vodećih švicarskih izvoznih grana. Zatim je rekao ključnu stvar – “bude li se zaposlenike cijenilo, mnogi će biti spremni raditi dulje, uz manje opterećenje. Većina ljudi uživa u svojim poslovima i rade u strukama koje daju smisao njihovim životima” i dodao da postoje određena fizički zahtjevna zanimanja, poput onih u građevinskoj industriji, u kojima ljudi ne mogu raditi do 65. godine. Trenutačna dob za punu mirovinu u Švicarskoj je 65 godina za muškarce i 64 godine za žene, međutim, šest od 10 zaposlenika prestaje raditi prije. Index / Swiss Info…
Hrvatski građani su svojim potpisom zapravo rekli da ovakvu mirovinsku reforme ne žele, konkretno da žele raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina. Održavanje referenduma očekuju se početkom rujna. Minimum za uspješnost akcije je bilo 373.568 potpisa.
Bivši ministar sinoć je u Otvorenom naglasio ključnu, a paradoksalnu stvar – dob za odlazak u mirovinu reformom će biti produljena s 65. na 67. godinu života, a ljudi ne rade ni nakon 60. godine. Kaže on da trenutačno u Hrvatskoj u skupini njegovih vršnjaka, dakle od 60 do 65 godine starosti, radi 85.000 ljudi, dok ih je u mirovini 177.000. Treba gledati kako njih zaposliti, kaže on.
Zakonski rok za dostavu rješenja o mirovini iznosi 30 dana, iznimno 60, no od 119.135 preklani podnesenih zahtjeva za donošenje rješenja o mirovini tek njih 53 posto riješeno je u roku od dva mjeseca. Mirovinsko ima 2567 zaposlenih u pet područnih službi, 14 područnih ureda i 92 ispostave. Jutarnji…
25.000 prijavljenih na burzi nikad nije radilo, desetak posto od njih 157.000 je pred mirovinom
„Ne možemo to sa sigurnošću ovako reći“, rekla je Iskra Primorac, ravnateljica REGOS-a, na pitanje Dnevnik.hr-a hoće li radnik imati veću mirovinu zato što štedi u dva stupa umjesto samo u jednom (novi zakon dopustit će tu mogućnost). „U ovom trenutku to nažalost nije tako zbog ovog dodatka od 27 posto koji se primjenjuje na mirovine iz prvog stupa“, kažu iz Udruge društava za upravljanje. Željko Potočnjak, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže da je bolji drugi stup – jer da država olako dijeli novce iz prvog stupa. Ministar Pavić kaže da je najsigurniji – treći stup. Dnevnik.hr…
Hrvatske majke po sadašnjim će pravilima dobivati manju mirovinu nego što ih imaju žene bez djece, budući da u izračun mirovine ulazi i vrijeme provedeno na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu, kad je mnogim ženama naknada bila, jest, ili će tek biti manja od plaće koju su primale, odnosno primaju, upozorio je Novi list i upitao nadležna ministarstva hoće li ovo promijeniti. Možda i ako bude bilo novca, odgovaraju.
“Cilj ove Vlade je da ljudi koji odlaze u mirovinu, odlaze sa što duljim stažem, kako bi time imali i veće mirovine” rekao je ministar Marko Pavić, prenosi Jutarnji. Na konstataciju da obvezni mirovinski fondovi smatraju da 27 posto dodatka trebaju dobiti svi, a ne samo oni koji prebacuju štednju iz drugog stupa u prvi, Pavić je rekao da to košta – 40 milijardi kuna do 2040. godine.
Radnici koji uplaćuju u 2. mirovinski stup (svi rođeni od 1962.) moći će birati hoće li im se mirovina isplaćivati iz oba stupa ili će štednju iz drugog stupa prebaciti u generacijsku solidarnost i tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto, odlučilo je resorno ministarstvo, piše Novi list. Mirovinska reforma predviđa i da se od iduće godine s tri na četiri mjeseca godišnje povećava dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene, a do 2031. svi će u mirovinu s 67 godina. Još – s 4 posto će se nagrađivati za svaku godinu dužeg ostanka u svijetu rada.