„Trenutak nestajanja“ i „Zajedno“ – novi horori koji su obilježili sezonu - Monitor.hr
Ponedjeljak (07:00)

I nude nešto više od jump scareova

„Trenutak nestajanja“ i „Zajedno“ – novi horori koji su obilježili sezonu

  • Trenutak nestajanja (Weapons) – horor Zacha Creggera; nestanak cijelog razreda djece u 2:17 ujutro pokreće niz jezivih događaja u malom američkom gradu; spoj visokog koncepta, jeze i društvenog komentara.
  • Barbari (Barbarian, 2022.) – Creggerov prethodni horor; kuća za unajmljivanje u Detroitu skriva mrežu podzemnih hodnika i užasa; kombinira više perspektiva i društvenu kritiku.
  • Zajedno (Together, 2024.) – horor-romansa Michaela Shanksa; bračni par (Dave Franco i Alison Brie) nakon preseljenja u provinciju pada u jamu i počinje ih povezivati nadnaravna sila, što vodi u body horor s romantičnom komponentom.

Boško Picula za tportal


Slične vijesti

13.08. (11:00)

S Neesonom nema labavo

Picula: Novi Goli pištolj nije ni blizu originala, ali Liam Neeson i Pamela Anderson – jesu

Novi film nije ni približno na razini izvornika, ali ipak ne djeluje razočaravajuće. Dva su razloga tomu. Prvi je odnos prema baštini. Producent MacFarlane i redatelj Schaffer svoje su ostvarenje zamislili i – ostvarili kao posvetu originalu koji očito i vole, i razumiju. Aktualni Goli pištolj prije je pažljiva rekonstrukcija inicijalnoga serijala i TV serije, nego li pokušaj da ga se prilagodi novom vremenu i publici. Pritom je u priču uneseno dovoljno referenca iz izvornika da gledatelji koji su obožavatelji serijala i sami imaju osjećaj uvažavanja filmske ostavštine, kao i njezinih autora. remda nema busterkeatonovski šarm Leslieja Nielsena, Liam Neeson kao Frank Drebin mlađi u filmu potvrđuje da je glumac koji se zna prilagoditi i ulozi, i tonu priče. I Pamela Anderson vješto koristi autoironiju te joj je nastup uspjela kombinacija ironiziranja vlastitog seksipila i nesumnjivoga komičarskog dara. Boško Picula za tportal

05.08. (01:00)

Mir, ali da ne bi slučajno bio pravedan

Picula: Temeljni je problem mira na ovim prostorima protekla tri desetljeća to što je on esencijalno – negativan

Koliko god se s pravom osuđivala međunarodna zajednica sa svojim ključnim akterima u prvoj polovici 1990.-ih u nereagiranju na vrijeme kada su posrijedi početak i tijek ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, završetak tih ratova omogućen je i zbog jedinstvenih okolnosti u međunarodnoj politici, okolnosti kakve su danas iluzija. Hrvatskoj je mir donijela upravo 1995. s oslobađanjem okupiranog teritorija te nedvojbenim vojnim porazom protivničke strane. Takvo se što u BiH nije dogodilo te se sve više čini da je Daytonski sporazum samo ‘odozgo’ zamrznuo sukob koji u nepovoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima može prijeći u eskalaciju. Usto, u Srbiji nikada nije jednoznačno poražena politika koja je 1991. dovela do izbijanja ratova, a to je politika osporavanja teritorija drugih država žive li na tom teritoriju u većem broju Srbi (a što trenutno rade Rusi u odnosu prema Ukrajini), Boško Picula za tportal.

22.07. (09:00)

Hrvatsko-indijsko prijateljstvo i nada za univerzalni jezik

Picula: Dok se u zemlji temeljem Ustava jamče sloboda i jednakost, vladavina prava te demokracija, postojat će različiti svjetonazori, sve ostalo vodi u sukobe

I dok najjača politička stranka u Hrvatskoj podržava Thompsona u ‘povratku kršćanskim korijenima’, a njezin partner Domovinski pokret reagira na hindski jezik, malo se tko poziva na i dalje važeći Ustav Republike Hrvatske s njegovim popisom najviših vrednota. Čini se da i sama vladajuća koalicija nije osobito zadovoljna vrijednostima u hrvatskom društvu i državi. Domovinski pokret, koji niti nema suvislu vanjskopolitičku agendu, u hindskom jeziku vidi problem, a drugi u onima koji ga u Hrvatskoj sve više govore – priliku. Čak i politički slabo upućeni znaju što u svijetu znači najmnogoljudnija zemlja.

Prava je šteta što se prijava Domovinskog pokreta nije poklopila s nedavnim dolaskom u Hrvatsku indijskog premijera Narendre Modija te iniciranja što učinkovitije hrvatsko-indijske gospodarske suradnje. Stvari bi bile još očitije, a možda bi pripomogli i plakati s porukom हमें क्रोएशिया से प्यार है. U prijevodu s hindskog: ‘Volimo Hrvatsku’, jer će se i to sve više govoriti u zemlji. Boško Picula za tportal.

15.07. (12:00)

Nismo dogovorili je li Zemlja okrugla, a neki bi razgovarali o tome "što je bilo"

Picula: To što netko sluša Thompsona ili Prijović stvar je preferencija, no o zločinima bi trebali slijediti ista moralna načela

Nije rijetkost to da pripadnici novih naraštaja ne samo da ne znaju kada je počeo i završio, primjerice Drugi svjetski rat, te koji su mu uzroci i posljedice, nego niti ne znaju kada se točno Hrvatska osamostalila, u kakvim okolnostima te koji su datumi ključni za proces tog osamostaljenja. Kako bi i znali uz sve deficite organiziranog obrazovanja, arbitrarno mijenjanje državnih praznika te korištenje prošlosti za dnevnu politiku. S obzirom na to da se prvi ljudi današnjega HDZ-a neprestance pozivaju na osnivača stranke i prvog predsjednika samostalne Hrvatske, treba znati to da Tuđman kao tadašnji šef države ni u najtežim danima rata nije opravdavao ni relativizirao ustaški pokret.

Tvrdnje da danas nikoga ne zanimaju akteri Drugoga svjetskog rata put su u nepoštivanje svake žrtve u tom ratu i nakon njega te vrijednosti na kojima je izgrađena poslijeratna Europa, u kojoj su 1945. vojno pobijeđeni nacizam, fašizam i rasizam. U isto vrijeme ništa ne amnestira tadašnje pobjednike od njihovih zločina, a za cjelovitu ocjenu i pristup povijesti, koja neće opterećivati nego rasterećivati sadašnjost i budućnost, treba imati i znanja, i hrabrosti, i odgovornosti. Boško Picula za tportal.

07.07. (13:00)

Vječni mladić

Picula o filmu F1: Jesu li šezdesete nove tridesete? Jesu, samo u spektaklu s Bradom Pittom

Uz Pitta, film kao atrakciju nudi čvrstu vezu sa stvarnim svijetom Formule 1. Od samog početka zamišljen je tako da Svjetska automobilistička federacija (FIA), sa svojom infrastrukturom, stručnim kadrovima i, osobito, pravim vozačima i pobjednicima, postane svojevrsna dokumentarna ekstenzija fiktivne priče. Taj spoj stvarnog i izmaštanog može djelovati pomalo kalkulantski, ali filmu ipak daje notu autentičnosti. Dovoljno je spomenuti višestruke svjetske prvake poput Lewisa Hamiltona, Maxa Verstappena i Fernanda Alonsa. Mada bi u filmu najviše mogli uživati ljubitelji Formule 1, akcijski prizori i reportažni način snimanja zbivanja na stazi i oko nje lukavo su izbalansirani s elementima zapleta – napetošću između individualnog i timskog, profesionalnog i romantičnog, jaza između iskustva i mladosti. U tako posloženom mozaiku nije ostalo puno prostora za dublju karakterizaciju likova… Boško Picula za tportal

01.07. (14:00)

Tomaševićev party, Plenkovićev profit

Picula: Thompsonov koncert najviše na ruku ide HDZ-u, a krene li nešto po zlu, posljedice će osjetiti zagrebačka vlast

Koliko god Tomašević izjavljivao da to nije žanr glazbe (valjda i glazbenika) koji on sluša, uz organizatore koncerta za njegov će tijek najodgovornija biti zagrebačka vlast. Prođe li sve onako kako treba, prvi će odahnuti upravo zagrebački gradonačelnik, a on i u puno manje stresnim situacijama djeluje vrlo zabrinuto. Premda Thompsonov koncert ni organizacijski, a vrlo vjerojatno ni intonacijski, nema dodirnih točaka s Plenkovićevim vođenjem HDZ-a i Vlade proteklih devet godina, on mu itekako ide u korist. Za razliku od Tomaševića i sve neutjecajnijeg SDP-a. HDZ-ovo desno krilo i desnica izvan HDZ-a na određeni su način svedeni na estradna zbivanja kao način manifestiranja svojih preferencija, a prava politika – ona koja distribuira moć i resurse – nalazi se u rukama Plenkovića i njegova kruga suradnika. Boško Picula za tportal.

26.06. (20:00)

Zombiji, nadnaravni događaji i morske zvijeri ponovno u trendu

Kao da nije dovoljno horora u stvarnom životu: ovo ljeto obilježit će filmovi strave i užasa

Kao jedan od najprepoznatljivijih filmskih žanrova, horori odnosno filmovi strave gotovo svake godine imaju ponekog predstavnika koji postane svjetskim kinohitom. Trenutačno je to posljednji nastavak serijala Put bez povratka, a na velike ekrane stigao je i film 28 godina kasnije, također dio popularnog serijala. Usto, australski horor Opasne životinje efektno evocira uspjeh Ralja (koje su izašle točno prije 50 godina). Boško Picula za tportal

20.06. (15:00)

Dosta je bilo šarenih reklama

Picula: Uspjeh kineskog crtića možda najavljuje kraj dominacije Hollywooda

Ne samo izbijanje pandemije koronavirusne bolesti 2020., nego i promjene u odnosima kinotržišta dviju najmoćnijih država svijeta, doveli su do toga da je 2025. potvrdila da ubuduće najgledaniji filmovi u svjetskim kinima neće nužno biti oni holivudski. To je ove godine uvjerljivo nastavak kineskoga dugometražnog animiranog filma ‘Ne Zha‘, iza kojega će daleko ostati američki igrano-animirani spektakli ‘Minecraft’, ‘Lilo & Stitch’ i ‘Kako izdresirati zmaja’. Kineska kinematografija igra na prokušanu kartu, a to je realizacija nastavaka rado gledanih ostvarenja koja godinama stječu i novu popularnost i nove gledatelje. Reklo bi se – stari holivudski recept. U isto vrijeme američka tvornica snova radi isto: snima nove nastavke dugogodišnjih serijala, kao i prepravke ranijih kinohitova. Boško Picula za tportal.

16.06. (22:00)

Jedan bi u penziju, drugi u EU, treći nikako do Pantovčaka

Milanović i Tomašević najavili svoje zadnje mandate na trenutnim funkcijama, Plenkoviću ostaje dilema: novi mandat ili europska karijera

Ishod ovogodišnjih lokalnih izbora nije označio samo završetak intenzivnoga superizbornog niza u Hrvatskoj, nego je i (re)konfigurirao odnose političkih snaga u zemlji. Njih i dalje predvode isti akteri kao i u prethodnom izbornom ciklusu, pri čemu su najzvučnije izjave dali Zoran Milanović i Tomislav Tomašević, one o svojim zadnjim mandatima na aktualnim položajima. Hoće li zemlja i njezin glavni grad krajem desetljeća imati nove čelne ljude? Tomašević, potpuno drukčijega političkog i osobnog profila, ima isti limit kao i Bandić: i dalje se ne uspijeva nametnuti kao političar nacionalnog utjecaja. Plenković, koji je premlad za političku mirovinu, će ili četvrti put voditi svoju stranku na parlamentarnim izborima te nastojati i dalje biti premijer ili ga čeka odlazak s te dužnosti, ako ne u oporbu, onda u neke od europskih institucija, gdje bi ga željeli vidjeti i mnogi iz HDZ-a. Boško Picula za tportal

02.06. (18:00)

Onih koji su izašli na izbore, bolje reći

Picula: Unatoč svim aferama, uhićenim ministrima, korupciji i nepostojećoj strategiji razvoja zemlje, HDZ ostaje izvorni ‘prvi put’ birača

HDZ je s Andrejom Plenkovićem na čelu ne samo učvrstio položaj najjače hrvatske političke stranke u najvećem broju jedinica lokalne i regionalne samouprave, nego je već trideset i pet godina, uz rijetke oscilacije, ‘prvi put’ hrvatske politike i birača. SDP mu može samo ‘dihati za vratom’, kako to slikovito kaže Siniša Hajdaš Dončić, a i primjer Splita svjedoči o krhkosti ‘trećeg puta’. Čak i kada su kao Most došli do nacionalne ili lokalne vlasti, pokazali su nerijetko kobna ograničenja. Centar odlazećega splitskog gradonačelnika posljednji je dokaz tomu. Čak je i Peđa Grbin izjavio da je zatečen svojim izbornim uspjehom, dok uspjeh Možemo u Zagrebu ima veze s gubljenjem urbanog i nacionalnog utjecaja SDP-a, a ima i povoljnu okolnost da je u hrvatskoj metropoli gradski HDZ drugorazredni akter, a stranka kompromitirana još u drugoj polovici 1990-ih. Boško Picula za tportal