Tri godine u EU-u donijele korist poduzetnicima - Monitor.hr
11.08.2016. (17:11)

Dobro su tržili

Tri godine u EU-u donijele korist poduzetnicima

Pristupanja Hrvatske Europskoj uniji unaprijedilo je poslovanje većini hrvatskih tvrtki, a posebno su profitirali sektor poljoprivrede i ribarstva te prehrambeno-prerađivača industrija, koje su zabilježile rast izvoza od 64 odnosno 62 posto, pokazuju podaci HGK-a. Od 300-tinjak anketiranih tvrtki, 60% ih posluje na europskom tržištu, a još 20% namjerava se uključiti. Od toga 7% čine velike tvrtke, no one su tamo i najprisutnije, a koje su povećale izvoz za 64% i prihode za 59%. Najveće olakšanje poslovanja ulaskom u EU osjetila je IT industrija i telekomunikacije. Jutarnji


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

29.04. (10:00)

Eeee unijo...

EU: Europa je još bila mala i uska. Ostatak dijelova kontinenta gubilo se u izmaglici. Istočna Europa već je bila odsječena, pala je željezna zavjesa. Hladni rat bio je opasan, i nalagao zajedništvo

Haški kongres 1948. obilježila je rasprava što Europa treba biti, ali 700 sudionika nije dovodilo u pi tanje ujedinjenje. Već je Zajednica za ugljen i čelik bila do tad nepoznati politički objekt. Ta je Zajednica donijela velike carinske olakšice, dakle postavila je podlogu za ekonomsku uniju, počela se graditi struktura i suradnja koja je nalikovala federalnoj državi, ali način na koji su države djelovale bio je unionistički, dogovor onih koji znaju što je čije. Jedni su rekli: Dobro, nismo jedna država, Zajednica za ugljen i čelik, ali trebamo imati vrstu javne građanske kontrole nad radom zajednice koja barem u elementima nalikuje na državu. Na kraju, u ugovor o suradnji unesena je i odredba o stvaranju skupštine koja se zvala Zajednička skupština Zajednice za ugljen i čelik, i koja se trebala sastojati od predstavnika naroda potpisnica ugovora o Zajednici za ugljen i čelik. Naroda! A ne država. Poslovni

26.04. (20:00)

Militarizacija, i što smo još ono rekli

Varoufakis: Europska ratna unija

Ekonomija EU danas je u očajnom stanju, dok se njemački poslovni model ubrzano raspada. Odabravši strategiju srednjeg puta (ni fiskalna unija ni sasvim razdvojeni dugovi i aktive centralnih banaka), EU je sebe osudila na dva desetljeća minimalnih investicija, zbog čega nije uspjela ostvariti potreban tehnološki razvoj osvajanjem zelenih tehnologija (koje bi Europi omogućile da se oslobodi ovisnosti o jeftinom ruskom plinu. SAD i Kina monopoliziraju kapital u oblaku, novi instrument akumulacije bogatstva, i nameću Europi novi hladni rat s katastrofalnim posljedicama u vezi s pristupom njemačke industrije kineskim izvoznim tržištima. Nažalost, Europljani na vlasti odbijaju shvatiti koliko je poslovni model EU neupotrebljiv i koliko su stara rješenja u novom pakiranju beskorisna.

Umjesto šarolike demokratske federacije koja će privlačiti ljude iz čitavog svjeta, dobili smo novu viziju bijelog kršćanskog carstva okruženog skupim lanserima raketa i ogradama pod visokim naponom. To nije Europa kojom će se mladi ponositi, pa ni Europa koju će ostatak svijeta uzimati za ozbiljno. Yanis Varoufakis za Peščanik.

19.03. (16:00)

Povratak škarnicli

EU razmatra smanjenje ambalažnog otpada

Tijela Europske unije postigla su privremeni dogovor o novom zakonu koji bi mogao zabraniti jednokratnu plastiku za voće i povrće u supermarketima. Ciljevi dogovora uključuju smanjenje ambalažnog otpada za 5% do 2030. i 15% do 2040. godine te poticanje recikliranja svih vrsta ambalaže do 2030. Čelnici EU ističu da je ovaj korak ključan u suočavanju s rastućim problemom ambalažnog otpada. (Lider)

12.03. (12:00)

Ma, kako se samo usudila!? Zapanjeni smo

Šefica EU tužiteljstva, Laura Codruta Kövesi, otvorila je vatru na Plenkovića

U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)

28.02. (13:00)

Nova era u borbi protiv ekoloških zločina

Europski parlament usvojio novi, stroži zakon o ekološkim zločinima

Prema ovoj direktivi, počinitelji ekocida suočit će se s ozbiljnim kaznama, uključujući mogućnost zatvorske kazne do 10 godina. Prethodna direktiva nije bila dovoljno učinkovita u suzbijanju ekoloških zločina, koji su se, prema Europskom uredu za okoliš, rapidno povećali i postali četvrti najveći kriminalni sektor na svijetu. Nova direktiva cilja na djela poput uništavanja ekosustava i ilegalne sječe šuma. Države članice imaju dvije godine da se usklade s novom direktivom. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema zaštiti okoliša i osiguranju odgovornosti za one koji ga uništavaju. (Green.hr)

27.02. (14:00)

Traktor revolucija

Varoufakis o sukobu farmera i EU kartela

U teoriji, EU je bastion liberalizma slobodnog tržišta; ali istina je da je EU život započela kao kartel proizvođača ugljena i čelika koji su otvoreno i pod zaštitom zakona kontrolirali cijene i proizvodnju, uz podršku multinacionalne birokracije. Kako je Bruxelles ispregovarao pristanak velikih, bogatih i otuda politički moćnih farmera da se pridruže europskoj zoni slobodne trgovine? Tako što im je ponudio dio monopolskih profita kartela teške industrije. EU je 2021. za poljoprivrednike izdvojila 378 milijardi eura, odnosno 38 posto budžeta, od čega gotovo 80 posto završava u džepovima 20 posto najbogatijih farmera. Neravnomjerna distribucija je pravdana „produktivnošću“. Poslovanje velikih zemljoposednika mnogo je profitabilnije, bilo po aru ili po angažiranom radniku. Zato je većina farmera na jugu Europe – uključujući i velike dijelove Francuske, gde su imanja znatno manja nego, na primjer, u Nemačkoj ili Nizozemskoj– jedva sastavljala kraj s krajem. Za to su vrijeme njihove kolege na sjeveru ubirali velike profite i subvencije.

Zajednička poljoprivredna politika više nije u stanju održati izvorni dogovor postignut 50-ih godina između industrijskog i poljoprivrednog kartela. Zato je i “Green deal” samo još jedno europsko Potemkinovo selo – još jedna žrtva sklonosti EU da se rasipa velikim brojkama koje nestaju bez traga čim ih pažljivije pogledamo. Yanis Varoufakis za Peščanik.

17.02. (12:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

13.02. (18:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Prošle godine neviđeni pad generiranja energije iz ugljena i plina, što je rezultiralo smanjenjem emisija CO2 za 19%

U prošloj je godini generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, dominirali su s rekordnim udjelom od 27% u proizvodnji električne energije. Osim toga, dobra vijest je da su, prvi puta ikad, vjetroelektrane proizvele više energije od termoelektrana na plin. Zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi “čisti” izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU. (Bug)

11.02. (12:00)

Ipak nije bilo samo mračno

Zeleni pojas: dio netaknute prirode u Europi, prolazi i kroz Hrvatsku

Na mjestu Željezne zavjese danas se nalazi Pojas koji se proteže od Norveške pa sve do Grčke, a riječ je o kontinuiranom dijelu netaknute prirode koji se proteže na više od 12 tisuća kilometara te prolazi kroz 24 zemlje, uključujući i Hrvatsku. Pojas povezuje nacije, ali prirodna staništa brojnih vrsta dok nosi i simbolički teret te danas postoji kao gotovo nevidljiv, ali trajan podsjetnik na podjele iz prošlosti. Kod nas se odnosi na rijeku Dravu, odnosno granicu s Mađarskom. Index