EU i Kanada razmatraju bliskije savezništvo uz jačanje obrane i tehnologije - Monitor.hr
Danas (10:00)

Americi u inat

EU i Kanada razmatraju bliskije savezništvo uz jačanje obrane i tehnologije

Budući da puno članstvo Kanade u EU-u nije moguće prema europskim propisima, naglasak se stavlja na gospodarsku sigurnost, obranu i tehnološku suradnju. Iako Kanada već troši značajna sredstva za obranu i pristupa europskim programima poput SAFE-a, cilj je smanjiti ovisnost o američkom utjecaju. Stručnjaci ističu da bi ovaj pragmatični savez mogao ojačati obje strane, unatoč izazovima u usklađivanju propisa. DW

  • Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za N1 komentirao govor Ursule von der Leyen: Njezin domet ovisi o stavu država članica te da se zbog nedostatka zajedništva morala držati sigurnih tema. Moguće partnerstvo s Kanadom je poruka SAD-u, ali upozorio je da je EU i dalje vojno nespremna. Osvrnuo se i na Mađarsku, poruke o ratnim zločincima te zaključio kako je izjava o prekidu ruske opskrbe plinom netočno svaljena isključivo na Moskvu

Slične vijesti

Jučer (18:00)

Europa do Montreala

Povijesni govor Ursule von der Leyen: EU i Kanada grade novo savezništvo


Predsjednica EK Ursula von der Leyen održala je u Strasbourgu ključni govor o stanju Unije, najavivši promjenu europske sigurnosne arhitekture i osnivanje Europskog vijeća sigurnosti. Kanadskom premijeru Marku Carneyju ponudila je povijesni status prve pridružene članice EU-a, uz blisko jačanje obrane i zaštite granica. U fokusu su se našle i stroge socijalne mjere – najavljena je potpuna zabrana društvenih mreža za mlađe od 13 godina. Govor je izazvao podijeljene reakcije europarlamentaraca; dok pučani podržavaju zajedničku vojsku i stabilnost, suverenisti i ljevica žestoko kritiziraju birokraciju i izostanak rješenja za troškove života. HRT

  • Analitičar Tonči Tadić ističe da povijesni govor Ursule von der Leyen nije skup briselskih ideja, već rezultat konzultacija s članicama koje su konačno prepoznale agresivnu Rusiju i hibridne prijetnje kao glavni sigurnosni problem. Tadić naglašava da Europa ima vlastite tehnološke i industrijske kapacitete za proizvodnju cjelokupnog naoružanja, a ključ je u rješavanju rascjepkanosti nabave. Značajnim drži i reakciju na sprovod Ratka Mladića u Beogradu, koja potvrđuje komunikaciju s Hrvatskom, dok prisutnost kanadskog premijera Marka Carneyja označava ključni strateški iskorak u trenucima nepouzdanosti SAD-a. tportal
04.09. (15:00)

Na ledu s Bruxellesom

Island odbio EU: Zašto najbogatije europske države radije biraju ostanak izvan Unije

Islandska odbijenica nastavku pristupnih pregovora s EU-om na nedavnom referendumu pokazala je granice privlačnosti Unije među najimućnijim zemljama. Dok države poput Ukrajine i Crne Gore u članstvu traže sigurnost i fondove, Island, Norveška i Švicarska već uživaju pogodnosti jedinstvenog tržišta bez gubitka suvereniteta. Islanđani su prednost dali zaštiti vlastitog ribarstva i poljoprivrede pred političkim utjecajem u Bruxellesu. Ovaj ishod potvrđuje da duboka gospodarska integracija ne vodi nužno do političkog članstva te da Unija mora ponuditi konkretniju vrijednost bogatim i stabilnim demokracijama. tportal

11.08. (22:00)

Neka dođe tu pa da sam vidi

Podaci demantiraju Muska: EU je znatno sigurna i slobodnija od SAD-a

Tvrdnje Elona Muska da je SAD sigurniji i slobodniji od Europe ne drže vodu prema službenim statistikama. Stopa ubojstava u SAD-u je više od pet puta viša nego u EU, a Amerika bilježi i veći broj ubojstava nožem te ima gotovo pet puta više zatvorenika po glavi stanovnika. Stanovnici EU žive dulje, uz 60 % nižu smrtnost dojenčadi. Unatoč Muskovim kritikama o migracijama, SAD ima veći udio doseljenika. Konačno, SAD bilježi pad na indeksu slobode medija, dok Musk sam na platformi X pristaje na cenzuru po zahtjevu autokratskih režima. Index

02.08. (01:00)

Njima je obrana poslovni model

Redefiniranje NATO-a: Kako “Made in NATO” i novi cilj od 5% BDP-a mijenjaju europsku obranu

Nakon summita u Haagu 2025. i Ankari 2026., NATO članice obvezale su se povećati obrambena izdvajanja na 5% BDP-a do 2035. godine. Rastući pritisak SAD-a ne znači napuštanje Europe, već redefiniranje Saveza prema većoj europskoj odgovornosti. Ipak, umjesto europske autonomije (“Made in Europe”), jača praktičniji pristup “Made in NATO” koji zagovaraju tajnik Mark Rutte i brojne članice. Kroz novi model PURL, SAD ostaje ključni dobavljač oružja i obavještajni partner za Ukrajinu, dok za Europu jačanje obrane predstavlja ozbiljan fiskalni izazov i nužnost restrukturiranja javnih financija. Daniel Hinšt za Ekonomski lab

07.07. (22:00)

Plačete li za bivšim ili ćemo se svi praviti Englezi?

Deset godina nakon Brexita: EU pati zbog pada kvalitete administracije, dok se Britanija bori s ekonomskim padom

Deset godina nakon Brexita, analiza pokazuje da su obje strane na gubitku. Europska unija pati od pada operativne kvalitete, rigidnije birokracije i gubitka britanskog pragmatizma koji je balansirao francusko-njemačku dominaciju. S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi značajan pad BDP-a i gubitak globalnog utjecaja, zbog čega većina Britanaca danas žali za izlaskom. Iako je povratak u punopravno članstvo nerealan, geopolitičke krize tjeraju London i Bruxelles na točkastu suradnju u sektorima obrane, energetike i znanosti, gdje zajednički interesi nalažu ponovno približavanje. Poslovni

08.06. (09:00)

Balkan Express: Sljedeća stanica, Bruxelles

EU ubrzava proširenje na Zapadni Balkan zbog sigurnosnih i gospodarskih interesa

Suočena s novom geopolitičkom stvarnošću nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija snažno gura proširenje na Zapadni Balkan. Iako se unutar postojećih 27 članica javlja strah od institucionalnih blokada, Bruxelles proces više ne vidi kao projekt idealizma, već kao stratešku i sigurnosnu nužnost. Ključni motivi su osiguranje stabilnosti na vlastitim granicama, zaštita goleme robne razmjene koja premašuje 87 milijardi eura te popunjavanje političkog vakuuma. Unija time nastoji spriječiti jačanje utjecaja Rusije, Kine i SAD-a u regiji koja je potpuno okružena teritorijem EU-a. N1, Nacional

08.02. (15:00)

Počela je kao gentleman's club

34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci

Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.

28.01. (23:00)

Nekome tržišta, drugome poljoprivreda

EU juri slobodnu trgovinu: Mercosur, Indija i cijena koju netko mora platiti

Europska komisija potpisala je sporazum o slobodnoj trgovini s Mercosurom (zajedničko tržište Južne Amerike) prije odobrenja Europskog parlamenta, što je izazvalo snažne reakcije poljoprivrednika, ekoloških organizacija i dijela zastupnika. EP je zatražio mišljenje Suda EU-a, čime se ratifikacija odgađa barem godinu do dvije, no ostaje pitanje hoće li Komisija pokušati djelomičnu primjenu sporazuma. Kritike se odnose na nelojalnu konkurenciju, niže standarde proizvodnje hrane i negativne klimatske učinke. Istodobno EU ubrzava pregovore o sličnim sporazumima s Indijom i drugim državama, potaknuta slabljenjem trgovinskih odnosa sa SAD-om. H-alter

26.01. (19:00)

Donald će još bit kriv ako se Britanija vrati u EU

Poseban odnos na ledu: Britanija se sve više okreće Bruxellesu dok Washington gubi strpljenje

Tin Radovani za Ideje analizira slabljenje „posebnog odnosa“ Britanije i SAD-a u kontekstu Trumpove nepopularnosti u UK-u, zastoja trgovinskih pregovora i promijenjene geopolitike. Britansko biračko tijelo više se ne raspoređuje po strankama nego po dva ideološka bloka, dok parlament zbog izbornog sustava ne odražava tu fragmentaciju. Reform i Torijevci imaju problem s bliskošću Trumpu, Laburisti balansiraju između Washingtona i Bruxellesa, a Starmerova vanjskopolitička hiperaktivnost dijelom prikriva ozbiljne unutarnje političke i ekonomske probleme. Dugoročno, Britaniju realnost gura prema dubljem povezivanju s EU.

02.01. (11:00)

Razvod braka s Amerikom i potraga za novim identitetom

Božo Kovačević: Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević za Ideje ističe da se svijet pod Trumpom pretvara u niz “američkih kolonija” jer SAD više ne doživljava Europu kao ravnopravnog partnera. Ideja Sjedinjenih Europskih Država predlaže:

  • Jedinstvenog predsjednika biranog na općim izborima.
  • Snažniji parlament koji bira europsku vladu (Komisiju) i uvodi vlastite poreze.
  • Ukidanje Europskog vijeća kako bi se spriječilo da pojedinačne države (poput Mađarske) blokiraju zajedničke odluke.

Zaključak je jasan: bez ove transformacije, Europa ostaje razjedinjena, ekonomski izrabljivana i geopolitički nebitna.