Otpad od prerade pšenice mogao bi postati nova sirovina za antibiotike - Monitor.hr
Danas (13:00)

Otpad s potencijalom

Otpad od prerade pšenice mogao bi postati nova sirovina za antibiotike

Iako je bijelo brašno često na stupu srama zbog “golih kalorija” i manjka vitamina, nova znanstvena istraživanja otkrivaju i njezino drugo, ljekovito lice. Talijanski znanstvenici zaključuju da je pšenica prava riznica prirodnih antimikrobnih spojeva, posebice fenolnih kiselina poput para-kumarinske i ferulinske. Visoke koncentracije pšeničnih ekstrakata uspješno zaustavljaju rast opasnih bakterija kao što su Escherichia coli, Salmonella i Helicobacter pylori. Budući da se ovi spojevi nalaze u mekinjama i pljevi, jeftini nusproizvodi prerade pšenice mogli bi postati ključno oružje farmaceutske industrije u borbi protiv sve otpornijih bakterija. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

17.05. (16:00)

Neprijatelj mog neprijatelja je moj... lijek?

Bakteriofag: Prirodni neprijatelj patogenih bakterija kao alternativa antibioticima

Svjetska zdravstvena organizacija godinama upozorava da antibiotici polako gube bitku protiv smrtonosnih infekcija, zbog čega se znanost sve više okreće prirodnim neprijateljima patogena. Profesor Mladen Krajačić je za tportal spomenuo bakteriofage, u doba u kojem sve više bakterija postaje otporno na liječenje, ovi mikroskopski ‘lovci’ vraćaju se u fokus medicine kao jedan od najviše obećavajućih odgovora na jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji 21. stoljeća. Pritom ne napadaju ljude, Krajačić ističe kako su ljudski životi već spašavani primjenom virusa u situacijama kada više nije bilo nikakvih izgleda uz primjenu antibiotika, iako takvo postupanje zasad nije odobreno europskom ni američkom legislativom i iznimno se odobrava samo onda kada se ni na koji drugi način ne može spasiti život pacijenta…

21.02. (16:00)

Od bare do procesora

Peptidni antibiotici: od žablje kože do maslinova lista i računalnih simulacija

Znanstvenik Michael Zasloff otkrio je 1980-ih antimikrobni peptid magainin u žabljoj koži, koji bakterije uništava probijanjem njihove membrane. Taj mehanizam potaknuo je istraživanja peptidnih antibiotika specifičnih fizikalno-kemijskih svojstava, poput amfifilnosti i naboja. Nedavno su španjolski znanstvenici u časopisu Molecules opisali kako su iz maslinova lista izdvojili 2751 peptid te ih računalnim metodama (in silico) analizirali i suzili izbor na nekoliko najperspektivnijih kandidata. Umjesto godina laboratorijskog rada, kompjuterske simulacije višestruko su ubrzale potragu za novim antimikrobnim lijekovima. Nenad Raos za Bug

18.02. (23:00)

Put do imuniteta je možda prljaviji nego što želimo

Antibiotici u najranijoj dobi povezani s većim rizikom od alergija

Opsežno istraživanje na oko 2,8 milijuna djece pokazuje da primjena antibiotika u prvom mjesecu života može povećati rizik od razvoja alergija na hranu, dok je rizik nešto manji ako se lijekovi daju kasnije u dojenačkoj dobi ili tijekom trudnoće. Znanstvenici upozoravaju na složenu kombinaciju genetike, zdravlja kože, mikrobioma i okolišnih čimbenika – “savršenu oluju” koja pogoduje alergijama. Stručnjaci također ističu da rano uvođenje namirnica poput kikirikija i jaja može smanjiti rizik. Pretjerana higijena i smanjena izloženost mikrobima dodatno se povezuju s porastom alergijskih bolesti. Index

18.02. (21:00)

Možda je pametnije da ostane zamrznuta

U rumunjskoj ledenoj špilji otkrivena 5000 godina stara bakterija otporna na antibiotike

U rumunjskoj ledenoj špilji Scărișoara Cave znanstvenici su otkrili 5000 godina star soj bakterije Psychrobacter SC65A.3 otporan na deset suvremenih antibiotika iz osam klasa. Istraživanje, objavljeno u Frontiers in Microbiology, pokazuje da se antimikrobna rezistencija razvijala prirodno i prije moderne medicine. Znanstvenici upozoravaju da bi otapanje leda moglo osloboditi drevne gene otpornosti, ali ističu i potencijal za razvoj novih antibiotika i biotehnoloških rješenja. Otkriće dodatno naglašava globalnu prijetnju antimikrobne rezistencije. HRT

03.09.2025. (19:00)

Još malo pa će postati probiotici

Pretjerano korištenje tableta protiv bolova jača otpornost bakterija na antibiotike

U članku objavljenom u časopisu Nature Antimicrobials and Resistance, znanstvenici sa sveučilišta Južne Australije objavili su da paracetamol i ibuprofen “jačaju” antimikrobnu otpornost, koju su opisali kao “svjetsku prijetnju javnom zdravstvu”. Paracetamol ili ibuprofen, u slučajevima kada ih uzimaju pacijenti koje se liječi zbog bakterijskih infekcija poput Escherichije coli, izazivaju mutacije koje pomažu bakterijama da postanu “vrloa otporne” na antibiotike. Antibiotici su dugo bili ključni u borbi protiv zaraznih bolesti, no njihova prekomjerna uporaba i zloporaba su doveli do globalnog porasta bakterija otpornih na antibiotike, kažu… HRT

21.07.2025. (22:00)

Zahvaljujemo na sudjelovanju, bakterije pobjeđuju

Tiha pandemija prijeti svijetu: Cijena otpornosti na antibiotike bit će golema

Svijet se suočava s tihom pandemijom koja bi do 2050. godine mogla odnositi milijune života i globalno gospodarstvo koštati gotovo dva bilijuna dolara godišnje. Riječ je o superbakterijama, mikroorganizmima otpornima na antibiotike, čije širenje prijeti katastrofalnim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama, otkriva najnovije istraživanje koje je financirala britanska vlada, piše Guardian. Prema najgorem scenariju, istraživanje predviđa da bi do 2050. godine godišnji gubici BDP-a u Kini mogli dosegnuti 722 milijarde dolara, u SAD-u 295,7 milijardi, u EU 187 milijardi, u Japanu 65,7 milijardi, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 58,6 milijardi dolara. Vijest dolazi u jeku odluke o drastičnom smanjenju sredstava za međunarodnu pomoć i ukidanja financiranja za Flemingov fond… Index, tportal

08.05.2025. (15:00)

Ne podcjenjuj moć salate

Zapadnjačka prehrana, bogata mastima i siromašna vlaknima, ozbiljno narušava sposobnost crijevnog mikrobioma da se oporavi nakon liječenja antibioticima

Novija analiza je otkrila da prehrana bogata vlaknima potiče korisne odnose unakrsnog hranjenja između različitih vrsta bakterija stvarajući ekosustav u kojem mikrobi podržavaju međusobni rast putem metaboličkih nusprodukata. Zapadnjačka prehrana, međutim, potiče dominaciju jednog bakterijskog soja koji monopolizira dostupne hranjive tvari bez podržavanja raznolikosti zajednice. Ova ekološka neravnoteža sprječava razvoj zdrave, složene mikrobne zajednice koja se može oduprijeti patogenima. Tim je otkrio i da transplantacija fekalne mikrobiote nije bila učinkovita u obnavljanju mikrobnih zajednica kod miševa na zapadnjačkoj prehrani. Samo je prehrambena intervencija uspješno obnovila zdravlje mikrobioma. Drago Galić za Bug

22.11.2024. (21:00)

Elitni tim: Bakterijske bande otpora

Bakterije koje su razvile sposobnost odolijevanja tretmanima antibiotika, što ih čini smrtonosnijim i težim za liječenje

Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) direktno odgovorna za 1,27 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini u 2019. godini i može biti povezana s ukupno 4,95 milijuna smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (DW):

  • Klebsiella pneumoniae – Majstorica u izazivanju teških infekcija i otporna na “posljednji antibiotik spasa”
  • Escherichia coli – Obično prijatelj, ali ponekad uzrokuje ozbiljne infekcije i ruši rekorde otpornosti
  • Acinetobacter baumannii – Bolnička noćna mora s posebnim talentom za otpornost na karbapeneme
  • Mycobacterium tuberculosis – Stari neprijatelj koji vodi na globalnoj ljestvici smrtonosnih infekcija
  • Salmonella Typhi – Putnik po svijetu koji donosi tifus i ignorira širok spektar antibiotika
  • Shigella – Četvorka koja širi neugodne simptome i prkosi skoro svim poznatim lijekovima
  • Enterococcus faecium – Tiha prijetnja iz crijeva, posebno opasna za osjetljive pacijente
  • Pseudomonas aeruginosa – Kameleon infekcija, opasan za one s oslabljenim imunitetom

Da su za otpornost bakterija krivi ljudi koji koriste antibiotike kada ne treba, ukazali su nedavno i naši liječnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima (HRT)

17.01.2024. (14:00)

Što sve skrivaju dubine

Gljivice u tajanstvenoj “zoni sumraka” oceana otvaraju vrata potencijalnim otkrićima u medicini

Znanstvenici su otkrili oazu gljivica između 200 i 1000 metara ispod površine oceana, gdje ekstremni uvjeti poput visokog tlaka, nedostatka svjetlosti i hladnoće potiču razvoj jedinstvenih gljivica koje bi mogle dovesti do otkrića novih lijekova čiji se potencijal može mjeriti s onim penicilina. “Penicilin je antibiotik koji inače dolazi od gljivice Penicillium pa smatramo da možemo naći nešto nalik tome među ovim oceanskim gljivicama”, smatraju znanstvenici. Ovo ključno otkriće, dokumentirano u novom katalogu s više od 317 genetskih grupa morskih organizama, pruža nadu za pronalazak novih lijekova zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije. (Index)

15.08.2023. (16:00)

Kava i čokolada sadrže postbiotike

Koja je razlika između probiotika, prebiotika i postbiotika

Kava i čokolada sadrže postbiotike

O kvaliteti crijevne mikroflore uvelike ovisi cjelokupno zdravlje organizma, a ključnu ulogu igraju probiotici, prebiotici i postbiotici. Mnogi ih uzimaju u obliku tableta, no liječnici tvrde da je znatno efikasnije unositi ih hranom. Probiotici su važni jer pomažu metabolizirati hranu i proizvesti vitamine, masne kiseline i druge hranjive tvari. Reguliraju vaš imunološki sustav, smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih bolesti te sprječavaju štetne bakterije u kolonizaciji vaših crijeva. “Ako su probiotici dobri momci, onda su prebiotici hrana uz koju dobri momci rastu”, rekla je slikovito Erica Sonneburg,viša znanstvenica mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu Stanford. Prebiotici se uglavnom sastoje od složenih ugljikohidrata i vlakana koji se nalaze u nizu različitih biljnih namirnica. Crijevni mikrobi razgrađuju hranu bogatu vlaknima. Otpadni proizvodi koje ovaj proces ostavlja nazivaju se postbiotici. Ovi spojevi uključuju širok raspon novih spojeva uključujući vitamine, enzime i aminokiseline. Kada svoje crijevne mikrobe hranite prebioticima, oni ih pretvaraju u skupinu postbiotskih spojeva koji se nazivaju kratkolančane masne kiseline (npr. butirat) koje su iznimno dobre za vaše zdravlje. Tportal