U Njemačkoj socijalnu pomoć prima gotovo 8 milijuna ljudi - Monitor.hr
29.11.2016. (11:31)

Nije bajno ni kod njih

U Njemačkoj socijalnu pomoć prima gotovo 8 milijuna ljudi

Krajem 2015. u Njemačkoj je gotovo 8 milijuna građana primalo neki oblik socijalne pomoći, a nagli porast se povezuje s dolaskom velikog broja izbjeglica. Broj osoba koje su stekle pravo na azil ili je njihov postupak u tijeku povećao se s 363.000 na gotovo milijun. Najviše je onih koji primaju potpore za nezaposlene. Index


Slične vijesti

12.04. (17:00)

Kad ti ekonomija puši auspuh, a birokracija ti sjedi na haubi

Njemački stroj šteka: puno gasa, ali kočnice ne rade

Njemačko gospodarstvo stagnira zbog visokih troškova energenata, skupog rada i globalne konkurencije. Stručnjaci predviđaju minimalan rast, dok nova vlada planira ulaganja kroz veće zaduživanje. No upozorava se da prevelika potrošnja bez reformi vodi u dužničku zamku. Problemi su brojni – od starenja stanovništva i visokih socijalnih davanja do nesnosne birokracije. Digitalizacija, obrazovanje i ulaganja u istraživanje nude nadu, ali za ozbiljan zaokret trebat će više od dobrih namjera i debele fascikle s planovima. DW

24.03. (16:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

09.03. (17:00)

Njemačka pušta ruku s kočnice – i gas i dug u isto vrijeme

Njemačka otvara novčanik: vojna potrošnja i infrastruktura izvan fiskalnih stega

Njemačka je postigla povijesni dogovor o povećanju vojne potrošnje iznad 1% BDP-a i osnivanju 500 milijardi eura vrijednog infrastrukturnog fonda, što je izazvalo najveći skok prinosa na obveznice od 2008. godine. Tržišta su reagirala optimistično – euro je ojačao, a DAX indeks skočio 3,5%. Cilj je potaknuti gospodarstvo koje je u padu dvije godine, a analitičari predviđaju rast od 2% u 2025. Merz želi progurati reforme prije nego što novi parlament preuzme dužnost, dok Zeleni još važu podršku. Investitori ne strahuju za dug, koji je i dalje niži nego kod drugih velikih ekonomija. Poslovni

26.02. (00:00)

Kad shvatiš da više nema velikog brata da ti čuva leđa

Njemačka pred geopolitičkim preokretom: kraj stare uloge, početak nove moći

Nova njemačka vlada suočit će se s velikim vanjskopolitičkim izazovima, napuštajući dosadašnju ulogu ekonomski jake, ali geopolitički suzdržane sile. SAD smanjuje sigurnosna jamstva Europi, što prisiljava Njemačku na snažnije vojno i strateško pozicioniranje. Povećanje vojnog proračuna, moguća mirovna misija u Ukrajini i redefiniranje odnosa prema Kini postaju ključni zadaci. Njemačka mora samostalno jačati obrambene kapacitete i sklapati nova partnerstva, dok se raspravlja o financiranju tih ambicija. Promjene su neizbježne, a izazovi veliki—njemačka politika više nema luksuz naivnosti. DW

24.02. (14:00)

Bilo bi super da samo AfD bude u oporbi

Svaki peti Nijemac birao je AfD, kreće zanimljiv pothvat sastavljanja većine bez njih

  • Matematika kaže da Demokrićani mogu formirati vladu sa Socijaldemokratama,SPD. Suradnja samo sa Zelenima nije dovoljna za većinu. No, dosadašnje vladajuće stranke prvo moraju probaviti svoje gubitke. Osobito je teško pogođen SPD, koji je sa samo 16,4 posto glasova ostvario najgori rezultat od 1890. godine. Iz AfD-a kažu kako bi reguliranje azila, obećano u predizbornoj kampanji, iz pobjedničke koalicije mogli provesti samo s njima (DW)
  • Tko je Alice Weidel, istaknuta čelnica AfD-a? Bivša bankarica koja se opisuje kao lezbijku, ali ne queer, dijeli stan sa suprugom Sarom Bossard, švicarskom producenticom rođenom u Šri Lanki, i njihova dva posvojena sina, navodno uopće ne živi u Njemačkoj, već u Švicarskoj, a djed joj je bio nacist (Index)
  • Picula: CDU nije uvjerljivo pobijedio jer su osvojili samo 4 posto više nego na prošlim izborima, zbog AfD-a Berlin postaje metom Moskve i Washingtona, ali uz posve nove predznake… Povijesni je apsurd to da današnja Njemačka stoji na braniku antifašizma, a da dva od tri nekadašnja Saveznika zazivaju imperijalistički preustroj svijeta (tportal)
  • Tema na Forumu
24.02. (12:00)

Merkel je out, Merz je in

Friedrich Merz kao kancelar: Novi šef u Njemačkoj, novi smjer u Europi

Friedrich Merz preuzima Njemačku i okreće kormilo udesno (ali ne radikalno, već u gospodarskom smislu). Planira pojačati obranu, pregovarati o nuklearnoj zaštiti s Britancima i Francuzima te ukinuti blokadu slanja oružja Ukrajini. U energetici je otvoreniji prema nuklearnoj energiji, dok u gospodarstvu zagovara manje birokracije i stroži stav prema Kini. Naglasak stavlja na rast, a ne na klimatske politike, uz olakšice za poljoprivrednike i industriju. Njemačka fiskalna kočnica ostaje netaknuta, što može ograničiti njegove ekonomske ambicije. Njegova pobjeda znači jačanje desnog centra u EU – i potencijalno turbulencije u Bruxellesu. Index

24.02. (09:00)

Biznismeni preuzimaju

Njemački izbori: CDU osvojio izbore s 28,5 posto, krajnje desni AfD dostigao 20,6, Scholz doživio poraz

  • Čelnik Unije CDU/CSU Friedrich Merz, koji će najvjerojatnije postati sljedeći njemački kancelar, najavio je kako će krenuti s formiranjem vlade što je prije moguće, nadaju se – prije Uskrsa (Index)
  • Friedrich Merz kritizira Muska i Trumpa: Intervencije iz Washingtona nisu bile ništa manje besramne od onih iz Moskve (N1), u govoru poručio: ‘Apsolutni prioritet je da Europa ojača i osamostali se od SAD-a’ (tportal), i dalje odbacuju mogućnost suradnje s AfD-om kojeg šalju u oporbu
  • Merz će izgleda preuzeti kormilo države u najizazovnijem trenutku: on sam nije osobito popularan među širim slojevima društva. Njegovo bogatstvo, veza s financijskom industrijom i korištenje vlastitog aviona za putovanja često su predmet kritika, prenosi tportal. (N1)
  • CDU je relativni pobjednik, AfD je udvostručio svoj rezultat s prošlih izbora, a SPD je ostvario povijesno loš rezultat (16,4 %), Zeleni su na 11,8 posto, a u parlament ponovno ulazi i Die Linke (HRT), izlaznost na izbore bila je velika – glasalo je oko 83 posto od 59,2 milijuna njemačkih građana s pravom glasa. Na izborima se kandidiralo 29 stranaka (DW)
21.02. (18:00)

Čovjek koji se vraća češće od bumeranga

Friedrich Merz želi postati novi kancelar

Kao dobar govornik, mladi Fridrich Merz bio je nada konzervativnog krila CDU-u. Za vrijeme Angele Merkel se povukao iz politike, a nakon nje se opet vratio. Sada želi postati kancelar Njemačke – i za to ima dobre šanse. On je Vestfalac iz Sauerlanda – brdovitog kraja na zapadu Njemačke. Katolik je i pravnik. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj odvjetničkoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merz se vratio i postepeno napredovao. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a. Slično kao prije 20 godina, sada ponovo razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracijsku politiku. DW… u slučaju vjerojatne pobjede, ostaje pitanje hoće li surađivati s krajnje desnim AfD-om. Zasad tu mogućnost odbacuje.

19.02. (17:00)

Spremni za izbore

Njemačku ljevicu već su svi otpisali, no sada ima šanse da se ponovno vrati u Bundestag

Ljevica se u kampanji fokusirala na nekoliko ključnih tema – previsoke stanarine i skupe cijene u supermarketima. Stranka nudi konkretne alate poput aplikacija za pomoć ljudima koji sumnjaju da su žrtve previsokih stanarina ili troškova grijanja. Također, rukovodstvo stranke smanjilo je sebi vlastite plaće na 2.850 eura neto – koliko u prosjeku zarađuje kvalificirani radnik u Njemačkoj. Ljevica se protivi strožim mjerama prema migrantima, što je aktualno čini gotovo jedinom strankom s takvim stavom u političkom spektru Njemačke. Upravo to je čini privlačnom određenim grupama birača – posebno u velikim gradovima i među studentima. Uz to, promijenili su taktiku i išli door-to-door da se ponovno povežu s ljudima i razgovaraju o njihovim problemima – na njihovom kućnom pragu. Čak i ako ne uvjere svakog sugovornika da glasa za njih – kontakt sa potencijalnim biračima je ponovno uspostavljen. DW