U zdravstvo će se investirati 300 milijuna eura iz EU fondova

Financijska injekcija

U zdravstvo će se investirati 300 milijuna eura iz EU fondova

Do kraja ove godine i tijekom 2016. u hrvatsko će zdravstvo biti investirano 300 milijuna eura iz strukturnih fondova EU, a taj će novac biti uložen u zdravstvenu infrastrukturu i projekte kojima je cilj osnaživanje ljudskih potencijala, doznaje se u Ministarstvu zdravlja. Najveći dio novca, 70 milijuna eura, predviđeno je za uređenje dnevnih bolnica, odnosno dnevne kirurgije kod najmanje 80 posto bolnica obuhvaćenih Nacionalnim planom razvoja bolnica. Time se želi, ističu u Ministarstvu, smanjiti prijem pacijenata u bolnice i postići veću isplativost sustava. 24sata

EU fondovi

I pipa može presušiti

EU milijarde presušuju: Hrvatsku čeka rupa u proračunu nakon 2026.

Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost povukla 4,5 od planiranih 10,1 milijardi eura, ali rok za povlačenje ostatka istječe krajem kolovoza 2026. Uz kašnjenja u reformama i spor tempo natječaja, sve je izglednije da dio sredstava ostane neiskorišten. Nakon 2026., kada NPOO prestaje, očekuje se znatan pad europskog novca – s 3,9 milijardi eura u 2026. na 2,6 milijardi 2027. godine. Novi EU financijski okvir još nije definiran, ali je jasno da će Hrvatska morati naučiti kako rasti s manje potpore iz Bruxellesa. Lider

EU fondovi EU sredstva

Europska unija otkrila da novac ne mora bježati preko bare

Nova strategija EU-a: manje birokracije, više kapitala za inovacije

Europska komisija planira olakšati financiranje inovativnih tvrtki kako bi smanjila odljev kapitala i potaknula ulaganja unutar EU-a. Svake godine 300 milijardi eura odlazi na strana tržišta, a novi plan uključuje reformu financijskog sustava, razvoj Europske unije štednje i ulaganja te bolju javnu nabavu. Osnovat će se Europski fond za konkurentnost, koji će financirati projekte iz umjetne inteligencije, svemira, biotehnologije i čistih tehnologija. Cilj je spriječiti europske tvrtke da ovise o američkom ili azijskom kapitalu i osigurati globalnu konkurentnost EU-a. Lider

EU EU fondovi europska unija

Nakon sedam debelih krava stiže sedam mršavih

Novac iz EU-ovih fondova trebao je biti generacijska prilika za Hrvatsku, za sada ima kratkoročni učinak

Potpuno očekivano stvara vrlo pozitivnu, ali prividnu ekonomsku sliku stanja u zemlji u onim godinama u kojima smo taj novac primili. Međutim za sada nema nikakvih dokaza za to da će ekonomija zahvaljujući tom novcu dugoročno biti u stanju povećati proizvodnost, što se onda prevodi i u veće plaće i višu stopu rasta BDP-a. Dapače, za sada se događa baš suprotno. Za sada nema nikakvih dokaza da će ekonomija zahvaljujući tom novcu dugoročno biti u stanju povećati proizvodnost, što se onda prevodi i u veće plaće i višu stopu rasta BDP-a. Novac ćemo potrošiti, a svi naši pretpandemijski problemi još će nam jednom zakucati na vrata. Maruška Vizek za tportal

EU fondovi kolumne Maruška Vizek

Maraton s preprekama

Hrvatska spora u povlačenju sredstava, poduzetnici nezadovoljni

Hrvatska je povukla tek 3% dostupnih sredstava iz EU fondova za razdoblje 2021.–2027., svrstavajući se na dno ljestvice EU-a. Poduzetnici zamjeraju sporost natječaja i ocjenjivanja prijava, kao i nedostatak poziva za privatni sektor. Ministarstvo ističe da su apsolutne brojke povlačenja sredstava u skladu s prosjekom EU-a te da su ugovorili 2,18 milijardi eura. No, trenutni tempo upućuje na izazove u iskorištavanju preostalih 50% sredstava do 2027. godine, uz administrativne prepreke i kašnjenja koje dodatno frustriraju prijavitelje. Analitičari upozoravaju da se potrebne promjene moraju provesti brzo kako bi se izbjeglo neiskorištenje fondova. Lider

EU fondovi privlačenje novca iz EU fondova

Nakon što se sve izgradi, sve će ostati kako je bilo i prije

Obmana o visokom rastu BDP-a: Kako je Hrvatska u deset godina spiskala 11 milijardi eura iz EU Fondova

Možda će to nekomu zazvučati grubo, jer taj novac nije nestao. Radilo se i radi se po cijeloj Hrvatskoj, možda i više nego ikada. Zato je građevinski sektor prenapregnut i ne stigne odraditi sve poslove, što je pak drastično podignulo cijenu radova. Gradili su se vrtići, ulagalo se u škole, osuvremenjene su bolnice, gradile su se sportske dvorane, bazeni, društveni domovi, mostovi, gradovi bi dobivali zaobilaznice, a gotovo svako selo može se već podičiti modernim prometnim rješenjima s kružnim tokovima… sve to podiže društveni standard. No, nakon što se objekt sagradi, kad se gradilište počisti, prereže vrpca i zgrada ili cesta stavi u funkciju, ostaje premalo ‘dodane vrijednosti‘. Multiplikator tih investicija prenizak je, od toga je BDP porastao samo jednokratno, za vrijeme gradnje, premala je novostvorena vrijednost, a izvoz se neće povećati ni za jedan jedini euro. Eventualno će se malčice dignuti potrošnja. Goran Litvan za Lider.

BDP EU fondovi Goran Litvan

Čovjek koji vrti milijarde eura obećava med i mlijeko

Veliki intervju s ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Erlićem

Novinarka Novog lista Jagoda Marić postavljala je izazovna pitanja i potpitanja, a ministar Šime Erlić se branio zavidnim optimizmom: “70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj financira iz EU fondova… Ako za naredne godine imamo 25 milijardi eura i ako 35 posto ide na »zelene« investicije, a više od 20 posto na »digitalno i pametno«, objektivno je očekivati društveni i gospodarski napredak, a onda i bolje plaće… Itekako možemo reći da je to uspjeh za prvu financijsku perspektivu. Sada na raspolaganju, uključujući i NPOO, imamo 25 milijardi eura i to mogu zaista nazvati velikim pregovaračkim i strateškim uspjehom, pa ako smo s 11,3 milijarde izgradili mostove, ceste, luke, obnovili škole, bolnice, zamislite što možemo s 25 milijardi eura. Netko će kazati da sam utopist ako kažem da ćemo rasti stopama iznad prosjeka EU-a i tako se približavati razvijenijima…” Novi list

EU fondovi intervju Šime Erlić

Proći će nam voz

Zbog sporog povlačenja EU fondova, prijeti gubitak oko 2,65 milijardi eura

Sredstva iz proračunskog razdoblja 2014.-2020. godina treba iskoristit do kraja ove, 2023. godine, ali je pitanje u kojoj će mjeri projekti biti dovršeni pa time i sredstva isplaćena. Podatak o novcu bez kojeg bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja još je lani otkrila Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU navodeći i kako je nezadovoljna s realizacijom projekata modernizacije željezničke infrastrukture. Od 20 milijardi kuna, odnosno 2,65 milijardi eura bez kojih bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja „na HŽ Infrastrukturu otpada oko milijardu eura“. Imamo još godinu dana za projekte koji su ugovoreni, a nisu realizirani i oni su kandidati za faziranje u novo razdoblje. Faktograf

EU fondovi

Traženje dlake u jajetu

EU fondovi: Kriteriji posvađani sa zdravim razumom

Kakva smisla ima tražiti novac za digitalizaciju tvrtke ako je uvjet da moraš otvoriti deset novih radnih mjesta? Stručnjaci iz EU fondova napominju da postoje regulirani kriteriji koje traže u tijelima EU, ali da svi ti uobičajeni, ali i banalni kriteriji za dodjelu sredstava iz EU fondova nisu rezultat nekakve standardizacije unutar tijela Europske unije, već ih mahom donose administracije svake zemlje članice za sebe. Hrvatski birokrati kao da u toj priči gledaju kako što više zakomplicirati i otežati povlačenje novca. Lider

EU fondovi

Hrvatska je u plusu 55,07 milijardi kuna, dobivenih iz EU fondova

U razdoblju od 2013. godine do 24. veljače 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 48,94 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,07 milijardi kuna. Nacional…

EU fondovi

Nova statistička podjela Hrvatske: Potpore iz EU značajno veće, za dvije regije i do 70%

S natječajima za europske fondove koji će biti raspisivani od početka iduće godine vrijedit će nova, povoljnija pravila o postotku maksimalnih potpora za investicije po korisniku, a Hrvatska je radi toga podijeljena u četiri statističke regije – Panonsku Hrvatsku, Sjevernu Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb. Europska komisija je odobrila tu novu kartu Hrvatske za dodjelu regionalnih potpora u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027. godine, a za sve statističke regije su povećani iznosi potpora, pa i za najrazvijeniju, Grad Zagreb. Jutarnji…

EU fondovi potpore

Financijska injekcija