Ugostitelji traže smanjenje davanja kako bi povećali plaće

Smanjite taj porezni gas, prosim

Ugostitelji traže smanjenje davanja kako bi povećali plaće

Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba, Franz Letica, ističe rast plaća u ugostiteljstvu, no apelira na Vladu da smanji davanja kako bi poslodavci mogli isplaćivati još veće plaće. Letica također pozdravlja novi Zakon o strancima zbog veće fleksibilnosti i mogućnosti dovođenja obitelji radnika, ali naglašava da bi porezni sustav trebao više nalikovati njemačkom modelu. N1

ugostiteljstvo

Kuhinja iza kuhinje: birokracija, plaće i stres na tanjuru

Mate Janković razotkriva pravi posao iza kulisa restorana: administrativni maraton kroz oceane dozvola, sanitarnih potvrda…

Nakon papirologije stiže još teži dio: financije koje mogu spasiti ili uništiti biznis. Svakodnevica restorana pretvara se u stalno rješavanje problema, balansiranje među gostima, zaposlenicima, troškovima i kritikama. Voditi restoran nije glamur, nego “problem solving” u pet brzina, uz puno stresa, malo sna i pokoju malu pobjedu koja drži cijelu priču na životu. I da – morate se znati nositi s kritikama. Nikada nećete zadovoljiti sve. Bitno je da zadovoljite (veliku) većinu. Što više ljudi ode zadovoljno i vrati se, veće su šanse da ćete opstati, a možda i prosperirati. Radost dolazi iz malih pobjeda, svakodnevnih sitnih uspjeha i pomaka. Ako se još i zaradi -super. Kuhar Mate Janković za Poslovni.

Mate Janković restorani ugostitelji ugostiteljstvo

Restoran ili skladište luksuzne opreme – ponekad je granica tanka

Janković: Da biste pokrenuli restoran, čak i najmanji kiosk s “pet jednostavnih jela”, potrebna vam je…

Ako ne znate ništa o opremanju restorana, idealna ste mušterija da vam se utrpa sve što trebate i ne trebate. Svi oko vas žele zaraditi i vrlo često im je vaše neznanje i neupućenost blagoslov. U tu priču ulazi i konzultant, ali ako konzultant zna složiti jelovnik, a nikada nije gradio biznis – to je isto problem jer osoba koja vas savjetuje mora paziti na svaki cent vašeg troška. Malo ljudi taj dio uopće shvaća. Opremanje kuhinje posebna je kategorija jer može koštati nevjerojatno puno. Šank s pripadajućom opremom i frižiderima, točionicima, ledomatom, perilicom za čaše, blenderima, aparatima za očuvanje vina, posebnim frižiderima za vino, espresso-mašinom, mlincem za kavu, stolovima, stolicama, popratnim ormarima i stanicama za konobare, osvjetljenjem i sound sustavom., a da ne spominjemo i sitni inventar… Mate Janković za Poslovni

Mate Janković restorani ugostiteljstvo

Jedan od najvećih pizza majstora u regiji: Zbog trenutne situacije u Srbiji dobro radi samo 5% ugostitelja

Gastro tražilica Gastrofon ugostiteljstvo

Kulinarski snovi, poslovne noćne more

Mate Janković o vođenju restorana: Percepcija javnosti o toj industriji bolesno je iskrivljena

Počinjao bih uvijek istim pitanjem: “Znate li u što ulazite i treba li vam to u životu?” Nažalost, nedovoljno ih je odustalo, a apsolutno svi do jednoga priznali su mi da im je odluka da otvore restoran jedna od najgorih u životu. Svatko tko u ugostiteljstvu traži “manje stresa” misli da će se brzo i lako obogatiti ili sluša prijatelje koji mu pune glavu s “odlično kuhaš, trebao bi otvoriti restoran” – potpuno je “delusional”. Ako niste kuhar, nemojte biti naivni i misliti da bez iskustva možete kreirati održiv koncept i jelovnik. Šanse da o tome pojma nemate su 99 posto, a to znači da za vas to mora raditi netko drugi. Poznati kuhar Mate Janković pokreće seriju članaka za Poslovni.

kuhari Mate Janković restorani ugostiteljstvo

Ako je gazda Delboy pa kaže: "Sljedeće godine milijunaši… možda"

Mit o bogatim ugostiteljima u Hrvatskoj: Restorani pune stolove, ali ne i džepove

Unatoč percepciji da su vlasnici restorana i kafića bogataši, stvarnost je drukčija. Ugostiteljstvo generira velike promete, ali male marže, najčešće između 5 i 10 posto, zbog čega mnogi vlasnici jedva pokrivaju troškove. Samo velike grupacije, restorani na ekskluzivnim lokacijama i oni koji posluju polulegalno ostvaruju ozbiljnu zaradu. Većina ugostitelja živi poput prosječne srednje klase, dok neki balansiraju na rubu bankrota. Restoranski biznis u Hrvatskoj više je posao prestiža i visokog rizika nego siguran put do bogatstva. Barem tako kažu na Kultu plave kamenice… komentiraju i na Forumu

restorani ugostitelji ugostiteljstvo

U klopi je lova

Ugostiteljstvom se kod nas bavi 11.700 objekata, lider i dalje – McDonald’s

McDonald’s na području Hrvatske posluje u 47 objekata i 17 gradova. Ukupno zapošljava više od 2150 ljudi s prosječnom neto plaćom od 1280 eura. Na drugom mjestu su Pleter usluge, državna tvrtka kojom upravlja Ministarstvo obrane. Oni imaju 29 restorana, od kojih je pet otvoreno za javnost, a imaju i dva hotela. Treće su Filia usluge, koje posluju preko brenda Batak Grill s lancem od 24 restorana. Dubrovačka Nautika je na četvrtoj poziciji s lanjskih 21,2 milijuna eura ukupnog prometa. Peta je firma Virtuoz usluge (druga tvrtka ljudi koji stoje iza trećepozicionirane Filije) – koja upravlja lancem barova Leggiero… Cijeli popis najuspješnijih restorana donosi tportal

McDonalds restorani ugostiteljstvo

Dobro bi mi došao jedan za po doma

Roboti sve više mijenjaju radnu snagu u restoranima i na poslovima čišćenja

Roboti u uslužnim djelatnostima postaju sve češća pojava. Neki od njih služe u ugostiteljstvu kao pomoć za konobare i zabava za goste, a neki zamjenjuju iznimno traženu radnu snagu u uslugama čišćenja. Praksa je pokazala da se investicija u robote itekako isplati. Uz autonomiju baterije od tri sata s među intervalom punjenja od dva sata znači u jednoj smjeni od osam sati on realno može pokriti 6 tisuća metara kvadratnih s visoko učinkovitim čišćenjem. HRT

čišćenje roboti ugostiteljstvo

A i manje se kafeniše

Ipak se odrazila 110% skuplja kava – kafića u Zagrebu 2% manje

Zagrebačke ugostitelje, kao i njihove kolege diljem zemlje, muče gorući problemi u sektoru, ponajviše kvalitetno obrazovanje mladih i nedostatak radne snage. O tim temama bilo je riječi i na 16. Forumu zagrebačkih ugostitelja održanog u srijedu u Esplanade Zagreb Hotelu. Raste interes za upisom ugostiteljskih srednjih škola. Ove godine upisano je dva razreda više barmena i kuhara, te jedan razred hotelijera više. No, zabilježen je pad broja ugostiteljskih objekata. Problem su, pokraj nedostatka kvalificirane radne snage, i veći ulazni troškovi. Dok se u mnogim drugim gospodarskim grana, dio nedostatka radnika pokrio uvozom stranih radnika, za ugostiteljstvo je poznavanje hrvatskog jezika previše značajan faktor. Poslovni

kafići ugostitelji ugostiteljstvo

Bez forsiranja gourmeta, molim

Sve više restorana vraća Michelinovu zvjezdicu: Tjera nam goste i neisplativo je

Posljednjih godina sve je veći broj chefova i restorana koji su odlučiti vratiti to priznanje ili odbiti ga zbog problema koje im je Michelinova zvjezdica prouzročila. Neki od najpoznatijih svjetskih primjera koji su dospjeli u medije su Marco Pierre White koji je 1994. postao najmlađi chef s tri zvjezdice da bi pet godina kasnije postao prvi chef koji ih je vratio Michelinu. Jedan takav slučaj zabilježen je i na Kvarneru. U cijelome procesu izgubila se početna ideja oko koncepta te je status restorana sa zvjezdicom postao svojevrsno opterećenje. Jednostavno, izgubili smo goste, a ulaganja u restoran s konceptom kuhinje kakav smo imali su previsoka i neisplativo je. Želim da budemo restoran u kojem će se gosti osjećati ugodno, da ne razmišljaju kako moraju biti formalno odjeveni, da mogu doći s djecom, sa psom… Na kraju krajeva, da mogu pojesti nešto a la carte, a ne samo ono što su chefovi smislili da bi trebali jesti, budući da smo imali samo degustacijske menije. Da mogu naručiti i butelju kućnog vina, opustiti se… Index

Michelinova zvjezdica restorani ugostiteljstvo

Vino točim, a pare mi lete

Konobar u Švicarskoj u mjesec dana zaradio više od 17.000 eura

List NZZ am Sonntag izvještava da je konobar iz Züricha u lipnju u džep stavio plaću od 16.500 franaka (oko 17.200 eura), zahvaljujući novom načinu nagrađivanja, prema kojemu zajedno s vlasnikom restorana dijele ukupni prihod. 56-godišnji ugostitelj Michel Péclard, koji je zajedno s partnerom vlasnik 16 lokala, objasnio je tjedniku NZZ am Sonntag da ljeti, kada su čak i terase pune gostiju, mora imati na raspolaganju što veći broj konobara, a kako bi ih zadržao, dogovorio se s njima da će im na plaći dodati iznos koji varira i iznosi između 7 i 8% ukupnog prihoda. Rezultat je da “u prosjeku naši zaposlenici dobivaju između 8.000 i 12.000 franaka mjesečno”, objašnjava Péclard. Najveća do sada primljena plaća iznosi 16.500 franaka (bez napojnica) i isplaćena je u lipnju. Poslovni

plaća Švicarska ugostiteljstvo

Smanjite taj porezni gas, prosim