Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje - Monitor.hr
09.05.2024. (11:00)

Što mogu kad je slasno

Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje

Ne postoji konsenzus oko odgovora na pitanje što je točno ultraprocesirana hrana. No, stručnjaci se uglavnom slažu da u nju, među ostalim, spadaju peciva od visoko rafiniranog brašna, brza hrana koja uključuje procesirano i dimljeno meso poput hrenovki ili kobasica, zaslađeni gazirani napici, kolači i razne grickalice. Jedan od znakova da je hrana ultraprerađena je ako njezin sastav uključuje tvari koje se uobičajeno ne mogu pronaći u kuhinji, poput fruktozno-glukoznog kukuruznog sirupa, hidrogeniranih ulja ili aditiva poput umjetnih boja, pojačivača okusa, emulgatora, sredstava protiv zgrudnjavanja i zgušnjivača. U provedenoj studiji oni koji su konzumirali najviše ultraprocesirane imali su generalno gledajući 4% veći rizik od smrti, s time da su imali čak 9% veći rizik od neurodegenerativnih oboljenja sa smrtnim ishodom. Najsnažnija korelacija između konzumacije i rane smrti uočena kod prerađenog mesa i zaslađenih pića (što uključuje i ona s umjetnim sladilom). Index


Slične vijesti

14.09. (16:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

10.07. (13:00)

Hipotalamus na bolovanju, dopamin preuzeo kuhaču

Mozak jede prvi: kako nas ultra-prerađena hrana vara da smo gladni

U središtu ove priče nije želudac, nego mozak – i to hipotalamus, mali ali moćni komandni centar koji regulira glad, žeđ, hormon stresa i ponašanje hranjenja. On prima informacije o stanju metabolizma, razini šećera u krvi, količini pohranjenih masti i hormonima poput grelina i leptina. Kad sve te podatke obradi, hipotalamus ti pošalje signal: “Stani, sit si”. No, ako mu svakodnevno šaljemo poruke pune emulgatora, aditiva, umjetnih aroma i hiper-ukusnih kombinacija šećera, soli i masti, njegov mehanizam odlučivanja s vremenom se počinje kvariti. Zbunjuje ga što ta hrana ne dolazi s uobičajenim nutritivnim obrascima koje je mozak tijekom evolucije naučio prepoznavati kao „pravu“ hranu.

Ultra-prerađena hrana (UPF) dizajnirana je da maksimalno stimulira centar za nagradu u mozgu, potičući nas na prejedanje bez stvarnog osjećaja sitosti. Zahvaljujući idealnoj kombinaciji okusa, teksture i kemijskih dodataka, takva hrana izaziva kratkotrajno zadovoljstvo i ovisničko ponašanje. U spoju s modernim tempom života i lakoćom dostupnosti, UPF postaje moćan alat samodestrukcije – uz iluziju da još uvijek imamo kontrolu. Igor Berecki za Bug

11.06. (14:00)

Hrana da se treseš

Ultra-prerađena hrana povezana s razvojem Parkinsonove bolesti

Nova studija objavljena u časopisu Neurology pokazuje da osobe koje konzumiraju velike količine ultra-prerađene hrane, konkretno keksića, jutarnjih „krispića“, hot-dogova i sličnoga mogu imati veću vjerojatnost razvoja ranih znakova Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji konzumiraju vrlo malo takve hrane. Istraživanje samo po sebi ne dokazuje da prerađena hrana izravno uzrokuje Parkinsonovu bolest, već pokazuje snažnu vezu između visokog unosa takve hrane i ranih znakova upozorenja bolesti. Drago Galić za Bug

07.04. (19:00)

Zdravlje na tanjuru: Kemija koja bi i Breaking Bad učinila ljubavnom pričom

Kemikalije u hrani: Što jedemo i kako se zaštititi

Kemikalije u hrani sve više zabrinjavaju stručnjake, političare i potrošače. Aditivi poput sintetičkih antioksidansa, pesticida i plastike mogu imati negativne učinke na zdravlje, uključujući poremećaje hormona, rak i srčane bolesti. Stručnjaci savjetuju ograničavanje prerađene hrane, odabir organskih namirnica te smanjenje izloženosti plastičnoj ambalaži. Iako su potrebna dodatna istraživanja, umjeren pristup prehrani može pomoći u smanjenju rizika. tportal

04.09.2022. (15:00)

Brza hrana, brza smrt

Muškarci koji jedu puno ultra-prerađene hrane imaju 29 posto veću vjerojatnost da će razviti rak debelog crijeva

Ultra-prerađena hrana - šta morate da znate o njoj

Keksi, slatkiši, gazirana pića i kobasice mogu povećati rizik od raka debelog crijeva kod muškaraca, pokazala je nova studija. Američki znanstvenici sa Sveučilišta Tufts u Bostonu ispitali su podatke triju dugoročnih zdravstvenih studija u kojima je sudjelovalo više od 46 tisuća muškaraca i gotovo 160 tisuća žena. Sudionici su praćeni 24 do 28 godina i tijekom tog vremena identificirano je 3216 slučajeva raka debelog crijeva. Kako bi došli do uzroka, znanstvenici su procijenili i prehranu putem upitnika koje su sudionici ispunjavali svake četiri godine. Ultra-prerađena hrana, koja također uključuje instant juhu i rezance te slatke ili slane pakirane grickalice, povezana je s višim stopama bolesti, pokazalo je istraživanje. Muškarci koji su jeli najviše ultra-prerađene hrane imali su 29 posto veću vjerojatnost da će razviti rak debelog crijeva od onih koji su jeli najmanje, ali ta veza nije pronađena među ženama. Živim