Musk želi snimiti svoju verziju Odiseje, i to uz pomoć Grok Imagine - Monitor.hr
25.07. (15:00)

Povijesno netočan ep s kiklopima, sirenama, divovima i čudovištima na moru

Musk želi snimiti svoju verziju Odiseje, i to uz pomoć Grok Imagine

Elon Musk kritizirao je casting Christophera Nolana za filmsku adaptaciju Odiseje, optužujući redatelja za “skrnavljenje Homera” zbog angažmana Lupite Nyong’o i Elliota Pagea, pridruživši se brojnoj copy/paste ekipi kojoj smeta ista stvar. Musk je najavio da će njegov AI alat Grok Imagine izraditi “povijesno točnu” verziju filma. Ipak, kritičari ističu da je tvrdnja o povijesnoj točnosti besmislena jer Homerovo djelo miješa mitologiju i folklore s mitološkim likovima poput Kiklopa. Prvi prikazani AI kadrovi opisani su kao vizualno privlačni, ali s iznimno beživotnim i “drvenim” dijalozima koji ne mogu zamijeniti pravi filmski doživljaj. Peta Pixel


Slične vijesti

Ponedjeljak (18:00)

On bi sad predavao i matematiku

Kad se Elon prebroji: Je li šah prejednostavan ili nemoguć za AI?

Elon Musk i portal Chess.com sukobili su se na društvenoj mreži X oko pitanja hoće li šah ikada biti potpuno matematiziran i “riješen” poput igre dame. Musk tvrdi da je broj dopuštenih pozicija manji od broja atoma u svemiru te da će umjetna superinteligencija pronaći način kompresije i rješenja. Chess.com uzvraća Shannonovim brojem mogućih partija, ističući da je to nemoguće obraditi. Iako oboje govore o različitim matematičkim pojmovima, zaključak je isti: šah se u praksi ne može riješiti grubom silom. Bug

Ponedjeljak (14:00)

Pokaži nešto što zaista možeš napraviti

Umjetna inteligencija u marketingu: AI generirane fotke uništavaju povjerenje kupaca

Fotograf Ryan Stanikk za PetaPixel analizira sve češću upotrebu umjetne inteligencije u marketingu, posebno kod prikaza hrane i usluga. Reagirajući na tvrdnje da je fotografija hrane i onako oduvijek “lažirana”, pojašnjava razliku između estetske pripreme pravih jela i AI generiranja nepostojećih obroka. Iako i sam koristi AI alate u svakodnevnom poslovanju i programiranju, naglašava da lažni prikazi narušavaju povjerenje kupaca i dugoročno štete brendovima. Zaključuje kako AI ne može zamijeniti autentične dokaze o stvarnim proizvodima, timu i prostoru koje ponuditelji nude svojim klijentima.

28.08. (16:00)

Iz svakog zla izađe nešto potencijalno dobro

AI stvorio nove viruse: Umjesto pandemije, stiže li lijek protiv superbakterija?

Znanstvenici su pomoću genomskih AI modela Evo 1 i Evo 2 dizajnirali potpuno nove genomske sekvence virusa. Od 285 sintetiziranih genoma, 16 je uspješno “oživjelo” u laboratoriju. Srećom, nije riječ o novoj pandemiji – stvoreni su bakteriofagi, virusi koji napadaju isključivo bakterije i potpuno su bezopasni za ljude. Ovi umjetni fagi u eksperimentima su uspješno uništili sojeve bakterije E. coli otporne na prirodne viruse. Iako je tehnologija daleko od rutinske primjene u bolnicama i otvara važna pitanja biosigurnosti, brzina generiranja novih faga nudi snažno novo oružje u borbi protiv sve opasnije otpornosti bakterija na antibiotike. Igor Berecki za Bug

28.08. (14:00)

Ništa od crvene revolucije, to su im samo upaljene crvene lampice

Ekonomska i politička elita ne zaziva Marxa iz uvjerenja, već reagira pred strahom javnosti od AI

Kapitalizam je možda novi, zaključuju kolege iz Njemačke, ali pitanja su stara. Šta se zbiva kada automatizacija rada protjera ljude s radnih mjesta? Tko treba biti vlasnik kompanija? Kome pripada njihova zarada?

Spiegel je pritom samo posljednji u nizu onih koje muče slične zagonetke. Bernie Sanders, senator iz Vermonta i djedica lijeve frakcije američkih demokrata, predlaže, recimo, da država preuzme 50-postotno vlasništvo u AI-tvrtkama. Ako vam Sanders zvuči kao pomahnitala komunjara, iznenadit ćete se kada Donald Trump – dojučerašnji zakleti protivnik regulacije umjetne inteligencije – izjavi da bi ulazak države u vlasničku strukturu OpenAI-ja i ostalih kompanija bio “prelijepa stvar”.

Kako su ideje državnog vlasništva i univerzalnog dohotka, preraspodjele bogatstva i ultraprogresivnog oporezivanja postale nešto što povezuje Trumpa i Sandersa, Xija i Muska, Pikettyja i Altmana? Jesmo li na pragu novog globalnog komunističkog poretka? Odgovori su – možete naslutiti – nažalost nešto suzdržaniji. Jer Trumpov prijedlog “prelijepog” ulaska države u vlasničke strukture tehnoloških divova čini se manje prelijep kada se sjetite privatnog bogatstva koje je Trump zgrnuo vladajući istom tom državom.

I jer Xijeva Kina, dok predsjednik zaziva svjetsku regulaciju umjetne inteligencije, ne posustaje u tehnološko-ideološkom ratu protiv Trumpovih Sjedinjenih Država. Boris Postnikov za Novosti

25.08. (20:00)

AI te ne vidi, ali svi će te ostali spazit

Šarena majica dizajnirana da zbunjuje umjetnu inteligenciju

Dizajner Simon Weckert osmislio je majicu “Digital Camouflage” koja sprječava sustave umjetne inteligencije da prepoznaju nositelja kao čovjeka. Nastala kao odgovor na pilot-projekt AI nadzora u Berlinu, majica koristi pažljivo optimizirane jarke boje i uzorke koji razbijaju kontinuitet ljudske siluete i nadjačavaju vizualnu statistiku na koju se AI oslanja. Weckert je uzorak razvio metodom pokušaja i pogrešaka pomoću samog AI sustava YOLO, čime je iskoristio slijepe pjege tehnologije kako bi stvorio uzorak nevidljiv računalnom vidu. Dezeen

23.08. (00:00)

Kad algoritmi ogladne

Proždiranje kulturne baštine: AI tvrtke masovno kupuju i uništavaju fizičke knjige

Iscrpivši podatke s interneta, AI tvrtke okrenule su se fizičkim knjigama kako bi izbjegle “kolaps modela” uzrokovan treniranjem na već generiranom sadržaju. Suci i zakoni za sada ne reagiraju, pa tvrtke poput Anthropica i Amazona masovno i legalno kupuju milijune fizičkih izdanja – uključujući i iznimno rijetka, raritetna izdanja. Knjigama se sjeku uvezi radi brzinskog hidrauličkog skeniranja, nakon čega se fizički originali uništavaju pod krinkom “poštene uporabe” i promjene formata. Time se javno znanje privatizira, a neprocjenjiva pisana kulturna baština trajno nestaje. Netokracija

21.08. (12:00)

Chat bere vrhnje, ali najviše i troši

Dominacija ChatGPT-a u 2026.: OpenAI drži većinu web prometa, Google i Microsoft i dalje zaostaju

Iako se tržište umjetne inteligencije ubrzano širi, web promet ostaje u rukama nekolicine najvećih. ChatGPT uvjerljivo dominira s 53 % ukupnog prometa među 15 najpopularnijih AI alata, ostvarujući više posjeta nego sljedećih 14 konkurenata zajedno. Unatoč golemim distribucijskim kanalima, Googleov Gemini s 1,1 milijardom posjeta i Microsoftov Copilot s 93 milijuna i dalje znatno zaostaju za OpenAI-jem. Među vodećim platformama ističu se još Canva, kineski DeepSeek te specijalizirani razgovorni botovi poput JanitorAI-ja i Character AI-ja, koji zajedno privlače više prometa od Copilota i Perplexityja. Visual Capitalist, Mreža

19.08. (10:00)

Statusni simboli na popravnom

Procvat AI-ja mijenja definiciju luksuza

Novi val milijunaša iz AI i tehnološkog sektora transformira tržište luksuza, stavljajući naglasak na privatnost, zdravlje, brzinu i funkcionalnost umjesto na tradicionalne statusne simbole. Riješivši stambeno pitanje, mlada elita ulaže u prilagođene superautomobile poput personaliziranih Lamborghinija, funkcionalne jahte s teretanama i privatne zrakoplove. Šampanjac i bijele rukavice zamijenjeni su diskrecijom, zdravom hranom i digitalnom rezervacijom preko aplikacija. Umjesto markirane odjeće, novac troše na jedinstvena iskustva, sport te nesvakidašnje hobe-investicije poput meteorita ili profesinalnih sportskih klubova. Lider

16.08. (10:00)

Doktor AI u akciji

Generativna AI prvi put dizajnirala funkcionalne viruse za borbu protiv bakterija

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford i instituta Arc ostvarili su povijesni podvig upotrijebivši generativne AI modele Evo 1 i Evo 2 za dizajniranje potpuno novih genomskih sekvenci. Računalno su stvorili 16 funkcionalnih bakteriofaga ΦX174 koji uspješno uništavaju bakteriju E. coli, uključujući i sojeve otporne na antibiotike. Umjesto teksta, ovi modeli analiziraju i generiraju složene DNK strukture cijelih genoma, što otvara nova vrata za fagne terapije. Rad objavljen u časopisu Science Synthetic Biology istovremeno naglašava i nužnost stroge sigurnosne kontrole radi sprječavanja potencijalne zloupotrebe sintetskog genetskog koda. Bug donosi vijesti iz svijeta znanosti i tehnologije i ovog tjedna.