Vanguard 1 - najstariji satelit u Zemljinoj orbiti

Prvi umjetni svemirski kružni tok

Vanguard 1 – najstariji satelit u Zemljinoj orbiti

Prije 59 godina američka je vojska u svemir lansirala satelit Vanguard-1, kao odgovor na sovjetski Sputnik. Ova letjelica, službenog naziva 1958-002B, veličine je grejpa, metalna i okrugla, a lansirana je u eliptičnu putanju na udaljenosti od 650 do 3.800 kilometara od Zemlje. Šest desetljeća poslije Vanguard-1 i dalje leti iznad naših glava i mogla bi tako još stotinama, ako ne i tisućama godina. BBC

svemir Vanguard 1

Širokokutni objektiv i dobar fokus

Prve snimke najveće kamere ikad izgrađene otkrivaju milijune galaksija

Riječ je o prizorima kozmičkih pojava snimljenima u dosad neviđenom opsegu i razlučivosti, zahvaljujući najvećoj digitalnoj kameri na svijetu koja je osnova novog teleskopa instaliranog u Čileu. Opservatorij Rubin bit će i najučinkovitiji uređaj za otkrivanje novih objekata u Sunčevom sustavu ikad izrađen. Svake noći snimit će oko tisuću fotografija južnog neba, a cijelo vidljivo južno nebo pokrit će svakih tri do četiri noći. Time će zasigurno otkriti milijune dosad neviđenih asteroida, kometa i međuzvjezdanih tijela. Bug… Među prvim rezultatima opservatorija je otkriće 2.104 asteroida, uključujući sedam bliskih Zemlji, koji dosad nikad nisu bili viđeni u našem Sunčevom sustavu. (Index)

opservatorij Vera C. Rubin svemir teleskop

Live stream koji ćemo rado pratiti

Najmoćnija digitalna kamera na svijetu snimila je prve slike svemira, uskoro će biti otkrivene

Ovoga ponedjeljka bit će moguće uživo pratiti otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin, čiji teleskop ima najveći CCD senzor u povijesti i prikupljat će više podataka od svih ostalih teleskopa zajedno. Od 17 sati po našem vremenu uživo će biti moguće pratiti premijerno otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin. “Prvo svjetlo” najmoćnijeg zemaljskog teleskopa na svijetu velik je događaj, a dolazi više od deset godina nakon početka gradnje opservatorija, koji se nalazi na planini Cerro Pachon u čileanskim Andama, na nadmorskoj visini od 2.672 metra. Bug

astronomija opservatorij Vera C. Rubin svemir teleskop

Zemlja postaje predgrađe — svemir seli u centar

Svemir 2075.: tvornice u orbiti, bebe na Marsu i pitanje gusjenica u galaksiji

Izvješće „Space: 2075“ britanskog Kraljevskog društva predviđa tehnološku revoluciju u svemiru: rudarenje asteroida, lebdeće tvornice, solarne farme u orbiti i ljudske kolonije na Mjesecu i Marsu. Upozorava i na rizike — svemirski otpad, sukobe zbog resursa te etičke dileme oko genetskih mikroba i mogućeg života izvan Zemlje. Istraživači poručuju da se svijet treba pripremiti, jer svemir više nije daleka budućnost nego vrlo bliski susjed. A možda negdje već puzi i intergalaktička gusjenica. tportal

budućnost svemir

Galaktički obračun odgođen: nebo nas neće progutati... još

Teorija o kraju svijeta: sudar galaksija ipak manje vjerojatan

Iako se dugo vjerovalo da će Mliječna staza i Andromeda sudariti za 4,5 milijardi godina, nova studija pokazuje da je ta vjerojatnost samo 2%. Uz pomoć 100.000 simulacija i novih podataka s Hubblea i Gaie, znanstvenici sada procjenjuju 50% šanse za sudar u idućih 10 milijardi godina. Gravitacijski utjecaji manjih galaksija, poput Velikog Magellanovog oblaka i M33, mijenjaju kretanje Mliječne staze i otežavaju predviđanja. Sudar, ako se i dogodi, stvorit će novu galaksiju – bez spirala, ali s puno svemirske drame. Index

andromeda galaksije Mliječna staza smak svijeta svemir

Kad si veći, gušći i brži – a star samo 2,6 milijardi godina

Div iz prošlosti svemira: galaksija J0107a zbunjuje astronome

Astronomi su otkrili galaksiju J0107a, nastalu prije 11,1 milijardu godina, koja zapanjuje sličnostima s Mliječnim putem, ali ju masom i brzinom formiranja zvijezda daleko nadmašuje. Uz pomoć teleskopa ALMA i James Webb, utvrđeno je da je J0107a 10 puta masivnija i stvara zvijezde 300 puta brže od naše galaksije, unatoč tome što je kompaktnija. Ovo otkriće mijenja dosadašnje spoznaje o ranoj evoluciji galaksija. HRT

astronomija galaksija svemir teleskop James Webb

Kad ne znaš – zamišljaj

Arhitin misaoni eksperiment o granici svemira

Arhitin misaoni eksperiment pita: ako svemir ima granicu, što se događa ako netko pruži ruku preko nje? Time želi pokazati da sama ideja kraja svemira vodi do paradoksa. Ako se ruka može dalje pružiti – svemir nije stvarno ograničen. Ako ne može – što je to što je zaustavlja? Takvo razmišljanje pomaže nam sagledati beskonačnost ne kao matematičku apstrakciju, već kao realnu mogućnost u kozmologiji i potiče promišljanje o prirodi prostora i granica stvarnosti. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, Arhitin misaoni eksperiment nipošto nije beskoristan. Uočavanje pogrešaka u misaonim eksperimentima dragocjeno je za spoznaju. Ideje

filozofija misaoni eksperiment svemir

Svemir u ledu – galaktička verzija zamrzivača

Prvi put pronađen vodeni led izvan Sunčevog sustava

Pomoću teleskopa James Webb, znanstvenici su prvi put nedvosmisleno otkrili vodeni led izvan Sunčevog sustava – i to u disku ostataka oko mlade zvijezde HD 181327, udaljene 155 svjetlosnih godina. Riječ je o kristalnom ledu, istovjetnom onom u Kuiperovu pojasu. Otkriće sugerira da se planetarni sustavi širom galaksije mogu razvijati na sličan način kao naš, s ledom koji igra ključnu ulogu u formiranju planeta. Index

led svemir

Od panela koji dišu do firmi na Mjesecu – jer zašto ne?

Odjeci SFerakona: Hrvatska kaže “HI” svemiru – domaći mozgovi ciljaju zvijezde

Na SFeraKonu 2025, znanstveni program HISPACE-a “Say HI to SPACE” okupio je 820 posjetitelja i 16 predavača iz svijeta svemira, tehnologije i umjetnosti. Od ionizacijskih satelitskih motora i AI robota do blockchain financija i svemirskog prava, domaći stručnjaci pokazali su kako Hrvatska itekako ima mjesto u globalnoj svemirskoj utrci. Naglasci su bili na održivosti, inovacijama i pravnim izazovima, a publiku su oduševili i govori o tamnoj materiji te mogućnostima života izvan Zemlje. Zaključak: svemir više nije tako daleko, pogotovo kad dolazi s hrvatskim potpisom. Poslovni

HISPACE SFerakon svemir

Kozmička nelagoda

Kraj svemira stiže “ranije” nego što smo mislili

Nova studija nizozemskih znanstvenika pokazuje da Hawkingovo zračenje ne uništava samo crne rupe, već i neutronske zvijezde i bijele patuljke. Umjesto za 10¹¹⁰⁰ godina, svemir bi mogao potpuno nestati već za “samo” 10⁷⁸ godina. Hawkingovo zračenje, za koje se prije mislilo da pogađa isključivo crne rupe, utječe i na objekte slabije gravitacije. Čak bi i Mjesec i ljudi mogli nestati za 10⁹⁰ godina — ako ih nešto drugo dotad ne izbriše. Index

svemir

Kad ti eksplodira veza – ali doslovno, među zvijezdama

Nova stara zvijezda na nebu iznad Hrvatske

Zvijezda T Coronae Borealis, udaljena oko 3000 svjetlosnih godina, uskoro će eruptirati i postati vidljiva golim okom kao “nova” na noćnom nebu. Ova rijetka pojava događa se svakih 79 godina, a eksplozija, iako snažna, neće uništiti zvijezdu. Bit će vidljiva nekoliko dana, vjerojatno već u svibnju, u zviježđu Sjeverne krune. Astronomi u Hrvatskoj najavljuju promatranja, a fenomen je znanstveno važan za proučavanje binarnih sustava i termonuklearnih eksplozija. Index

NASA svemir

Prvi umjetni svemirski kružni tok