Vid Barić u „Pismima iz Pekinga“ razotkriva propast novinarstva i vlastite demone - Monitor.hr
Subota (23:00)

Od klika do Pekinga – kad ti se karijera pretvori u Excel tablicu

Vid Barić u „Pismima iz Pekinga“ razotkriva propast novinarstva i vlastite demone

Vid Barić, bivši novinar i aktualni PR-ovac, u romanu Pisma iz Pekinga (Mozaik knjiga, 2025.) briše granicu između života i literature. Autofikcijskom pričom o umoru, cinizmu i propasti novinarstva pretvorenog u tvornicu klikova, protagonist – Vid Barić – bježi u Kinu tražeći novi jezik otpora. Knjiga je i intimna kronika ljubavnih i profesionalnih lomova te portret generacije između nostalgije i rezignacije. Autor priznaje da i dalje najviše žali za izgubljenim novinarstvom, dok „rudarenje sadržaja“ ostavlja onima snažnijima. tportal


Slične vijesti

26.09. (20:00)

Osmi povjerenik splitskog duha

Renato Baretić – pisac optimizma, pristojnosti i dobrote

Na 8. Mediteranskom festivalu knjige Kruno Lokotar, Jurica Pavičić i Alida Bremer odali su počast Renatu Baretiću, nedavno preminulom piscu i novinaru. Posebno je istaknut njegov najpoznatiji roman Osmi povjerenik, koji je postao simbol optimizma i književni fenomen, ali i kasniji romani poput Pričaj mi o njoj i Hotel Grand. Bremer je govorila o izazovima prevođenja, a Pavičić o njihovom dugom prijateljstvu. Lokotar je podsjetio na uredničku suradnju i početni uspjeh. Svi su se složili da je Baretić bio autor sklon eksperimentu, ali i čovjek humora, pristojnosti i topline. Jutarnji

17.09. (21:00)

Kad Šibenik piše, svira i plače u istom tonu

Škure 2025: Šibenik slavi Arsena kroz književnost, film i glazbu

Peto izdanje međunarodnog festivala suvremene književnosti Škure održava se od 17. do 20. rujna u Šibeniku, posvećeno Arsenu Dediću u povodu desete godišnjice njegove smrti. Program donosi izložbu Luke Dedića, filmske projekcije, radionice i nastupe velikih imena poput Miljenka Jergovića, Slobodana Šnajdera, Monike Herceg i Dragana Velikića. Poseban OFF program „Pronađi publiku“ otvoren je za sve pisce i čitatelje. Festival završava koncertom posvećenim obitelji Dedić, a bit će dodijeljena i Nagrada Stjepan Gulin za najbolju zbirku poezije na štokavskom području. tportal

17.09. (15:00)

Zbogom, profesore

Umro Milivoj Solar, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnih teoretičara

Jedan od najznačajnijih hrvatskih književnih i kulturnih teoretičara te komparatista, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autor kultne Teorije književnosti i dobitnik najviših znanstvenih i kulturnih priznanja preminuo je u Zagrebu u 90. godini života. Rođen 8. travnja 1936. u Koprivnici, studij filozofije i jugoslavistike završio je 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o književnom opusu Frana Galovića. Od 1963. djelovao je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1976. bio je redoviti profesor teorije i metodologije proučavanja književnosti. tportal

17.09. (01:00)

Od partizana do narkomana – književni švedski stol

Pet svježih naslova domaćih nakladnika

  • Boris Rašeta i Goran Gavranović – Osam dana u svibnju (Fraktura)
    Frenetična kronika zadnjih dana NDH, ispisana kroz oči povjesničara, političara, ilegalaca i običnih ljudi. Povijest ispričana poput trilera – pad jedne države u osam dramatičnih dana.
  • Heather Marshall – Tražeći Jane (Hena com)
    Bestseler o tajnoj mreži žena koje su pomagale pri neželjenim trudnoćama. Roman povezuje tri desetljeća, istražuje pravo na izbor i nježno, ali snažno govori o majčinstvu i slobodi.
  • Etaf Rum – Žena nije muškarac (Petrine knjige)
    Potresna priča o palestinskim ženama između tradicije i slobode, ispričana kroz majku i kćer. Univerzalni roman o patrijarhatu, boli, ali i snazi da se prekine začarani krug.
  • Saša Ilić – Rt (V.B.Z.)
    Ambiciozna, buntovna proza koja miješa povijest, ekologiju, mit i politiku. Od Andrića do Satana Panonskog, od ratnih generala do magarca – sve na planini Rtanj, protiv kapitalizma i zagađenja.
  • Nikola Strašek – Heroin, kruh i rudnici sumpora (OceanMore)
    Brutalno iskrena ispovijest ovisničkog života i raspada društva. Intenzivna literatura koja se čita na eks – poput droge koju opisuje, ali s mamurlukom razmišljanja.

tportal

23.07. (23:00)

Izumiruća vrsta: Homo librivorus

Milun: Kad knjige postanu teret – sudbina neželjenih knjiga

U pokušaju da izaberemo prikladan rođendanski poklon, knjiga djeluje kao sigurna opcija – ali često završimo kao jedan od mnogih koji donesu isti dar. Knjige se gomilaju, police pucaju, a ljudi više ne znaju kamo s njima. I dok je bacanje knjiga još uvijek tabu, knjižnice i prodavači već odbijaju višak. U digitalno doba, knjige postaju relikti prošlosti, a čitatelji – gotovo muzejski primjerci. Što s naslijeđenih 300 knjiga? Možda se odgovor skriva u nostalgiji i neuništivoj vjeri u pisanu riječ. Milorad Milun za Novosti.

27.05. (20:00)

Od farme do provalije – nova sezona depresije i klasika

Pet za pet: svježe knjige domaćih nakladnika koje vrijedi pročitati

  • Muzej samoubojstava – filozofski triler o Allendeovoj smrti i krivnji koja ne zastarijeva.
  • Slobodna – brutalno iskreni memoari o djetinjstvu u Albaniji i slomu ideala.
  • Sjećanje zraka – poetična i potresna priča o zlostavljanju i traumi.
  • Životinjska farma – bezvremenska alegorija o svinjama na vlasti, sad u novom prijevodu.
  • Samo jedna od – izravan roman o odrastanju u sjeni mobbinga i potrage za pripadanjem.

tportal

24.05. (10:00)

Kad romani život na daskama znače

Romani s dužim rokom trajanja: književne nagrade koje se pretoče u kazališta, filmove i audioknjige

Dok čekamo ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade, tportal se prisjeća romana koji su nakon osvajanja glavne nagrade nastavili živjeti u drugim umjetnostima, potvrđujući značaj ove nknjiževne nagrade. Neki su postali kazališne predstave, poput romana Kristiana Novaka i Olje Savičević Ivančević, drugi su oživjeli na filmskom platnu ili u audioknjižnim formatima. Nagrada tako ne označava kraj, već odskočnu dasku u svijet kazališta, filma i zvuka, potvrđujući moć književnosti da nadživi samu sebe.

10.05. (16:00)

Tko je ukrao moje vrijeme i ostavio mi roman?

Zagreb Book Festival 2025. istražuje vrijeme, sjećanje i kritičko mišljenje kroz književnost

Zagreb Book Festival održava se od 12. do 16. svibnja pod temom “Vrijeme – od sjećanja do vizije”, fokusirajući se na književnost kao sredstvo usporavanja u ubrzanom svijetu. Organizatorica Petra Ljevak ističe važnost sjećanja i vizije kao temelja identiteta i odgovornosti. Festival okuplja društveno angažirane autore poput Michaela Puchnera i Lee Ypi, a obrađuje i teme dječje književnosti, kritičkog mišljenja i starenja kroz panele i predavanja. Književnost se prikazuje kao prostor za promišljanje, sumnju i emocionalnu istinu u doba lažnih vijesti. tportal

 

24.04. (09:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

18.04. (18:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.