Vizek: Europa se i dalje oslanja na izvoz prema tržištima koja joj se zatvaraju, svoju sudbinu ostavlja tuđim odlukama - Monitor.hr
Nedjelja (17:00)

Europa: Globalni igrač koji još uvijek čeka upute za upotrebu

Vizek: Europa se i dalje oslanja na izvoz prema tržištima koja joj se zatvaraju, svoju sudbinu ostavlja tuđim odlukama

Prema BDP-u, EU bi morala biti jedan od dva ili tri ključna pola globalne ekonomije, uz Sjedinjene Države i Kinu, te akter s kojim se pri svakoj važnijoj odluci računa kao s ravnopravnim sugovornikom. U stvarnosti je situacija znatno drugačija. Umjesto da svoju snagu crpi iz vlastite, unutarnje potražnje, što bi za tržište takve veličine bilo prirodno, Unija se gotovo cijelo poslijeratno razdoblje oslanjala na izvoz. Tržište od 400 milijuna potrošača koje bi, da je integrirano i učinkovito, moglo biti samodostatan motor rasta, u praksi i dalje funkcionira kao niz djelomično povezanih nacionalnih tržišta. Europa je tako, u nastojanju da proda svijetu što više, zaboravila izgraditi tržište na kojem bi prvenstveno prodavala samoj sebi. Tu je i činjenica da štedimo trostruko više nego građani SAD-a, a najveći dio te štednje nikada ne dospije do europskog gospodarstva… Maruška Vizek za tportal


Slične vijesti

02.04. (13:00)

Visoke cijene nitko nije zvao, ali one žele ostati

Vizek: Izgleda da smo na početku nove ekonomske ere s trajno višim cijenama

Stanovanje, hrana, energija i prijevoz, ono što je donedavno činilo osnovu standarda, sve češće postaje izvor financijskog pritiska i nesigurnosti. Čak i kućanstva s relativno stabilnim dohotkom sve teže održavaju životni standard na koji su navikla, dok mlađe generacije sve češće odustaju od vlasništva nad stanom, dugoročnog planiranja i stvaranja financijske sigurnosti. Inflacija se tako iz makroekonomskog pokazatelja pretvara u pitanje kvalitete života. Upravo u tom prijelazu iz apstraktnog u osobno krije se i snaga njezine političke destruktivnosti. U svijetu u kojem inflaciju potiču fragmentacija tržišta, geopolitičke napetosti i ograničenja u trgovini, politički odgovori često dodatno zatvaraju ekonomije, povećavaju troškove i produbljuju iste procese koji su do inflacije i doveli. Time se stvara začarani krug u kojem ekonomski pritisci hrane politički radikalizam, a političke odluke dodatno pogoršavaju ekonomske prilike. Maruška Vizek za tportal

08.03. (16:00)

Američke diplome, kineske karijere

Vizek: Težište svjetske znanosti sve se brže pomiče iz SAD-a prema Kini

Mnogi Kinezi koji su znanstvenu karijeru odlučili obogatiti u SAD-u razapeti su između ostanka i povratka u domovinu, kamo ih tvrdim politikama tjera aktualna američka administracija. Ako se odluče vratiti, u njihovoj kulturi nazivaju ih ‘morskim kornjačama’ (hai gui), onima koji se nakon školovanja i profesionalnog sazrijevanja u inozemstvu vraćaju kući, gdje ih čeka nemilosrdna kultura rada u kojoj je svatko zamjenjiv. Uzevši u obzir sve dominantniju ulogu kineskih sveučilišta na globalnoj sceni i njihovu duboko ukorijenjenu kulturološku orijentaciju na obrazovanje i akademski uspjeh, aktualna nastojanja američke administracije da administrativnim i političkim mjerama spriječi odljev strateških znanja djeluju kao pokušaj zatvaranja aerodroma da bi se spriječio let aviona koji je već odletio. Maruška Vizek za tportal

22.01. (19:00)

Oni se klade, a tikete ćemo platiti mi

Vizek: Je li na pomolu nova gospodarska kriza? Američki AI balon prijeti stvarnom gospodarstvu

I kompanije i investitori klade se na to da će umjetna inteligencija otvoriti novu tehnološku i ekonomsku eru, s drukčijim poslovnim modelima i, vrlo vjerojatno, bitno promijenjenim shvaćanjem uloge rada u ekonomskim procesima. Dugoročna održivost tog investicijskog vala, međutim, ovisit će o tome hoće li se ta visoka očekivanja doista ostvariti. Dok burze cijenama dionica već pretpostavljaju vrlo uspješan ishod AI ulaganja, tržišta duga i dalje zahtijevaju visoku kamatnu premiju, ponašajući se kao da taj ishod još nije siguran. Ako se iznimno visoka očekivanja ne ispune, korekcija neće ostati zatvorena unutar financijskih tržišta, već će se vrlo brzo preliti u realno gospodarstvo, a potom i u politički prostor, gdje ekonomski lomovi rijetko prolaze bez posljedica. Maruška Vizek za tportal

01.01. (14:00)

Ipak smo prvaci, i to u svemu

Vizek povodom 35. godine samostalnosti: Možda se kod nas slabije vidi, ali napravili smo veliki iskorak

Da nam je prije petnaest godina, u vrijeme kada smo već treću godinu zaredom bili u recesiji, uz stopu nezaposlenosti od golemih 18 posto netko rekao da ćemo u proteklim godinama imati jednu od najviših stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, najvišu ikada zabilježenu ocjenu kreditnog rejtinga u svojoj povijesti, nikad nižu stopu nezaposlenosti i oko 130 tisuća stranih radnika, i tu bismo osobu vjerojatno poslali na pregled kod nadležnog liječnika. A ipak, evo nas tu gdje jesmo. Možda mi kao nacija, zbog kronične zaraženosti kukanjem, imamo prenisko postavljena očekivanja pa nas stvarnost uspijeva iznova pozitivno iznenaditi. A možda smo svi mi pomalo slični našim sportašima pa nam treba dobar izazov da sami sebi pokažemo za što smo sposobni. Kada čitav život provedete u Hrvatskoj, te uspjehe lako previdite ili uzmete zdravo za gotovo. Ti se uspjesi u očima svijeta danas registriraju kao atraktivna zemlja koju vrijedi posjetiti i kao zajednica borbenih ljudi sposobnih uspjeti i onda kada su izgledi protiv njih. Maruška Vizek za tportal

16.12.2025. (15:00)

Kvadrat snova, budžet noćna mora

Bez složenijih javnih politika priuštivo stanovanje u Hrvatskoj ostaje nedostižno

Tržište stanovanja u Hrvatskoj nalazi se u fazi u kojoj se problemi više ne akumuliraju samo na kupoprodajnom tržištu, već se sve snažnije prelijevaju na tržište najma. Medijalna cijena stana u Republici Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosi 2555 eura po četvornom metru, što znači da za stan od 60 četvornih metara treba izdvojiti oko 153 tisuće eura. Istovremeno medijalna najamnina iznosi 10,1 euro po četvornom metru, odnosno oko 600 eura mjesečno za stan iste veličine. Rast cijena stanova usporava, broj transakcija pada, a najamnine rastu brže nego ikada ranije i zahvaćaju sve širi krug gradova i kvartova. Najam, koji je dugo bio percipiran kao privremeno rješenje, postaje trajni oblik stanovanja za sve veći dio stanovništva. Maruška Vizek za tportal

27.11.2025. (11:00)

Dani nezahvalnosti

Kako politička polarizacija dijeli američke obitelji

Ono što se vidi i kod nas i u Americi jest izostanak stvarne volje da se sasluša drugoga i gotovo potpuni gubitak kapaciteta da se barem na trenutak odmakne od vlastitog ideološkog filtra kroz koji se tumači stvarnost, da bismo doista mogli čuti tog drugoga. Naša sreća, zasad, jest u tome što još uvijek nismo toliko emotivno navezani na teme koje stvaraju političke rasjede kao Amerikanci. No ritam i intenzitet događaja posljednjih tjedana pokazuju da, nastavimo li ovim putem, jednog dana i mi možemo završiti u vlastitoj verziji američke Go No Contact kože. Gubimo sposobnost učiti jedni od drugih, prepoznavati međusobnu ljudskost i rasti zahvaljujući razlikama, koje bi nas, u zdravijem društvu, trebale potaknuti na kreativnost, a ne na destruktivnost. Maruška Vizek za tportal

11.11.2025. (19:00)

Ich bin ein New Yorker

Vizek: Američki san o uspjehu možda još nije umro, ali si ga malo tko može priuštiti

Čitava se Mamdanijeva kampanja može svesti na jednu riječ: priuštivost. To je riječ koja odzvanja u svakom njegovu govoru, svakoj debati i svakom političkom planu. U gradu u kojem čak i dobro plaćeni stručnjaci žive kao studenti, Mamdani ne govori o rastu, investicijama ni tržišnim inovacijama, već o pravu na život dostojan plaće. Njegova poruka je jednostavna, ali snažna: ako neki grad ne može osigurati priuštiv krov nad glavom, onda više nije grad, već luksuzna kulisa za bogate. Njegov plan izaziva bijes developera i Wall Streeta, ali odjekuje među generacijom koja sve manje vjeruje da će ikada moći kupiti ili čak samostalno unajmiti stan. Nažalost, ni program Mamdanija ni najavljene investicijske mjere Europske komisije neće riješiti problem stambene krize. Kontrola najamnina koju on predlaže odnosi se samo na ograničen dio stambenih jedinica u New Yorku i ne može se jednostavno proširiti na ostatak tržišta. , Dokle god kapital teče u stanove kao oblik investicije, cijene neće prestati rasti. Maruška Vizek za tportal.

27.10.2025. (11:00)

Sveučilišta traže disanje bez dozvole

Američka sveučilišta pod pritiskom: pad upisa, rezanje istraživanja i borba za opstanak

Trumpova administracija provodi niz mjera koje pogađaju američka liberalna sveučilišta poput Bostonskog. Zbog restriktivne imigracijske politike i skupljih viza, broj stranih studenata pao je za 15 posto, a ukidanje milijardi dolara iz federalnih istraživačkih fondova dovelo je do zatvaranja laboratorija i otkaza. Pokušaj oporezivanja sveučilišnih donacija zasad je ublažen, no financijski pritisci rastu. Vlada sada nudi sveučilištima “Compact for Academic Excellence” – povlastice u zamjenu za ideološku prilagodbu. Akademska zajednica odbija ponudu, ali mnogi se pitaju – koliko dugo će izdržati? Maruška Vizek za tportal

12.10.2025. (15:00)

Banka ti vjeruje, država još razmišlja

U SAD-u ništa bez kreditne kartice, do koje možete doći i bez stalnog boravka

Lakoća kojom je Maruška Vizek došla do američke kreditne kartice s limitom pokazuje koliko se duboko možete integrirati u američko društvo, i bez državljanstva, i bez trajnog boravka, a ponekad i bez ikakvog legalnog imigracijskog statusa. Sve je počelo s Reaganovom velikom imigracijskom reformom, koja je mnogima omogućila lakši put prema legalnom statusu, a unatoč pokušaju regulacijama, povećala broj dolazaka imigranata. Procjenjuje se da je sredinom 2023. godine u SAD-u živjelo oko 13,7 milijuna ilegalnih useljenika. A kad se ta brojka stavi u širi kontekst, u zemlji od oko 340 milijuna ljudi ispada da je svaki dvadeset i peti stanovnik zapravo ‘ilegalac’. No dok politika vuče crte i obećava zidove, svakodnevica i dalje pokazuje nešto drugo. U zemlji u kojoj strana državljanka može bez ikakvih prepreka dobiti kreditnu karticu jasno je da sustav u praksi ostavlja daleko više prostora za integraciju nego što bi se to htjelo priznati. tportal

23.09.2025. (16:00)

Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam

Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama

Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.