Vizek: Za život samca u podstanarstvu u Zagrebu potrebno više od 2 tisuće eura, i parovima na rubu neisplativosti - Monitor.hr
Prekjučer (07:00)

Stan bez para, para bez stana

Vizek: Za život samca u podstanarstvu u Zagrebu potrebno više od 2 tisuće eura, i parovima na rubu neisplativosti

Podaci za 2024. godinu otkrivaju značajne razlike u medijalnim najamninama za stanove od 60 kvadratnih metara diljem katastarskih općina Zagreba, s medijalnom najamninom za cijeli grad koja iznosi 677 eura. U praksi se kao trošak stanovanja uzima iznos najamnine i režija za stan te se zbroj svih ovih troškova zatim uspoređuje s bruto plaćom. Čak i s dvije prosječne zagrebačke plaće, u ukupnom neto iznosu od 2638 eura, život u najmu u Zagrebu za bračni par s ili bez djece je na rubu nepriuštivosti. Ako na trošak najamnine i režija odlazi preko 30 posto bruto plaće, stanovanje se smatra nepriuštivim. Stanovnici su prisiljeni tražiti opcije dalje od centra, a to kao posljedicu gura cijene najma u tim područjima naviše, čineći i te dijelove grada manje priuštivima. Maruška Vizek za tportal


Slične vijesti

23.05. (10:00)

Za 800 eura mjesečno dobiješ stan i egzistencijalnu krizu gratis

Vizek: Najamnine su postale skuplje od rate kredita, isplativije je kupiti stan nego živjeti kao podstanar

Prvi službeni podaci o najamninama otkrivaju ozbiljnu krizu priuštivosti stanovanja. Iako najamnine rastu sporije od cijena stanova, u mnogim gradovima dosegnule su razine koje većini građana čine život u najmu teško održivim. Osobito alarmantni podaci stižu iz priobalnih županija, u kojima su se najamnine u tri godine udvostručile, a u nekim gradovima premašuju i 800 eura za stan od 60 kvadrata, upozorava u svojoj analizi tportalova komentatorica Maruška Vizek.

Svima onima koji žive u najmu, a ispunjavaju uvjete za dizanje kredita, podizanje kredita u ovakvim tržišnim uvjetima i uz ovu vrlo jednostavnu računicu isplativije je nego ostajanje u najmu. Oni koji pak nemaju nikakvog izbora i moraju živjeti u najmu mogu se nadati da će izmjene poreza na nekretnine, koje su stupile na snagu u siječnju 2025., ipak dovesti do povećanja ponude stanova za dugoročni najam, a samim time i do pada cijena najamnina.

05.05. (21:00)

Iza ugla da nas ne opali kugla

Vizek: Ekonomski trenutno dobro stojimo, no ako nešto ne promijenimo mogao bi se desiti portugalski scenarij…

Hrvatska je zaključila 2024. s ekonomskim rastom od visokih 3,9 posto. Druga je to najveća ostvarena stopa rasta u EU (od nas je brže rasla samo Malta) i gotovo je četiri puta viša od stope rasta koji je ostvarila čitava Unija zajedno. Moramo priznati, naši lanjski rezultati su ništa manje od fenomenalnih, ali… Naš trenutačni model ekonomskog rasta dugoročno mijenja našu ekonomsku strukturu na način da u njoj sve više dominiraju primitivne usluge. I dok god postoje skoro pa besplatna sredstva iz kojih se taj rast i ta promjena strukture financiraju, nitko se neće zapitati koliko je za nas stvarno dobar put na kojem se nalazimo. Samim time, međutim, riskiramo portugalski scenarij, u kojem će zemlja zahvaljujući europskim fondovima doseći određeni stupanj ekonomskog razvoja i nakon toga zapasti u dugoročnu stagnaciju uslijed nedovoljno konkurentne strukture ekonomije. Maruška Vizek za tportal

06.04. (13:00)

Resetiranje svijeta, ali pod kojuc cijenu?

Vizek: Kratkoročno je Amerika ovim carinama na gubitku, a upitno je hoće li izdržati i na novim temeljima revitalizirati industriju

U ovom trenutku je nemoguće procijeniti hoće li ovakav pristup uroditi plodom i doista dovesti do reindustrijalizacije i nove tehnološke revolucije u Americi. Mnogo će, za početak, ovisiti o tome kako će reagirati najveći američki trgovinski partneri. Naime, rasplesti tri desetljeća sustavno građenu isprepletenosti najvećih i međusobno duboko i široko povezanih svjetskih ekonomija se ne može postići bez ozbiljnih kratkoročnih ekonomskih posljedica po sve uključene. Ako Amerikanci uspješno savladaju ovu prvu prepreku, i dalje nije jasno kako je moguće ishoditi da američka proizvodnja bude cjenovno konkurentna na drugim tržištima. No ono što je sigurno jest da više nema povratka na staro: doba jeftine radne snage i neograničenog protoka jeftinih roba ustupa mjesto dobu geopolitičkih kalkulacija, strateškog protekcionizma i borbe za tehnološku prednost. Maruška Vizek za tportal

24.03. (16:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

17.03. (18:00)

Sad kad se zna red

Vizek: Uvođenje poreza na nekretnine je dobar potez, no za prve rezultate ćemo pričekati

Tek u drugoj polovici ove godine, kad budu dostupni podaci za cijelu zemlju, moći ćemo vidjeti kakve su se promjene dogodile na tržištu dugoročnog najma u čitavoj zemlji, no podaci dostupni za Grad Zagreb su blago obećavajući, u nadi da će povećan broj stanova dostupnih za dugoročan najam dovesti i do pada prosječnih najamnina. . S druge strane, na značajniji pod cijena stambenih nekretnina i povećanje priuštivosti stanovanja vjerojatno ćemo trebati čekati i novi krug porezne reforme, odnosno više iznose poreza na nekretnine te uvođenje u potpunosti operativnog registra kućanstava. Maruška Vizek za tportal

12.03. (21:00)

Kako ispeći ekonomsku katastrofu? Dodajte carine i miješajte

Ekonomski stručnjaci o trgovinskom ratu: SAD i EU odmjeravaju carinske mišiće

SAD je uveo carine od 25% na čelik i aluminij, izazvavši recipročan odgovor Europske unije. Posljedice? Smanjenje izvoza, rast cijena i opća nesigurnost u trgovinskim tokovima. Stručnjaci za tportal upozoravaju da će obje strane osjetiti posljedice, dok EU prijeti širenjem sankcija na digitalne usluge. No Trumpova pregovaračka moć u tom segmentu ostavlja Europu u slabijoj poziciji. Hrvatska, s rastućom trgovinskom razmjenom sa SAD-om, može samo promatrati kako se divovi glođu i nadati se da neće biti pregažena. tportal

25.02. (17:00)

Kad novac postane suvenir

Vizek: Inflaciji se ne nazire kraj, rješenja koja se nude izazvat će još više problema

Hrvatska ulazi u opasnu inflacijsku spiralu iz koje će se teško izvući. Posljedice bi mogle biti pogubne. Prijeti nam gubitak konkurentnosti, rast siromaštva i daljnja ekonomska nestabilnost, a istodobno postajemo preskupi ne samo za građane, već i za turiste, upozorava u novoj kolumni Maruška Vizek.

Postoje samo dva rješenja za ovakvu situaciju vezanu za pad proizvodnje, u kojoj više novca traži manju količinu roba. Ili će se povećavati cijene roba ili će se ona uvoziti – ili pak oboje. Nijedno rješenje nije poželjno u situaciji u kojoj je stopa inflacije već visoka, a ekonomija pregrijana. Kod usluga je situacija puno više jednoznačna. Više novca za kupnju usluga znači njihove veće cijene jer dobar dio njih ne može se razmjenjivati u međunarodnoj trgovini (odnosno uvoziti). A kada cijene nastave rasti uslijed ovako visokog rasta realnih neto plaća, doći će do novog vala pritiska na poslodavce i državu da se one ponovno povećaju.

10.02. (13:00)

Napad dvosjeklim mačem

Vizek: Carine su učinkovite jedino ako dođe do povećanja cijena

Drugim riječima, ako recimo uvedete carinu na europske automobile u iznosu na 10 posto, možete očekivati da će cijena europskih automobila u SAD-u rasti za otprilike isti iznos. To ujedno znači da američki proizvođači mogu svoje automobile na američkom tržištu prodavati po većoj cijeni, stoga dolazi do povećanja razine cijena svih automobila u zemlji. Od carina je dakako na dobitku i država jer ostvaruje prihode. Na gubitku su jedino potrošači. Moguće je naravno i da se stvari odviju drugačije, pa da Unija i SAD uđu u po obje strane izrazito štetan trgovinski rat. No s obzirom na sve napisano, izvjesnije je da će kompromisno rješenje krizne situacije, koju je stvorio američki predsjednik, biti povećana ulaganja u obrambene kapacitete zemalja NATO-a. Maruška Vizek za tportal

27.01. (12:00)

Buđenje građana, ali možda malo prekasno

Vizek: Hrvatska ekonomija još je od kraja pandemije u stanju trajne pregrijanosti

U svega tri godine, od prosinca 2021. do prosinca 2024., cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u prosjeku su se povećale za 34 posto, a cijene struje, plina, odjeće i obuće za 20 posto. Nešto veća stopa inflacije neće nas tako skoro napustiti. Raspoloživih lijekova za nju nema baš mnogo. Vlastitu monetarnu politiku više nemamo, a europska će potaknuti daljnji rast cijena. Makroprudencijalnom politikom možemo možda tek malo ublažiti sada već inercijski rast troškova života, no učinkovitost nadzora tržišne utakmice u trgovini je upitna. Zahvaljujući velikom priljevu novca iz europskih fondova i doznaka naših građana koji rade u inozemstvu, a i zahvaljujući uvozu jeftinije radne snage iz trećih zemalja, ekonomija raste brže nego što bi to bilo optimalno, što dovodi do pregrijavanja i posljedičnog rasta cijena. Ne bi pomoglo ni daljnje smanjenje PDV-a, a jedino što Vlada može činiti jest zamrzavanje cijena nekih proizvoda. Dotad se spontano udruživanje građana u bojkot treba smatrati dobrodošlim. Maruška Vizek za tportal

14.01. (12:00)

Njihov rizik je i naš rizik

Njemačkoj pada proizvodnja i BDP, koče je i ustavni propisi, pred novom su vlasti veliki izazovi

. Njemački BDP će se u 2024. smanjiti za 0,2 posto, čemu najviše pridonosi pad industrijske proizvodnje od gotovo pet posto. Riječ je o najvećem padu industrijske proizvodnje koji se u Njemačkoj dogodio od ujedinjenja. Njemački građani stoga na izbore sljedeći mjesec izlaze u strahu od deindustrijalizacije i urušavanja njemačkog poslovnog modela zasnovanog na izvozno orijentiranoj industriji. Tu je i energetska kriza i rastuća konkurencija iz Kine. Tu su i ovisnosti naslijeđene iz doba Angele Merkel, što o SAD-u glede obrane, što o ruskim jeftinim energentima i izvoza u Kinu. Sljedeća koalicijska vlada, najvjerojatnije predvođena Friedrichom Merzom, vođom CDU-a, međutim, neće imati vremena za ‘merkeliranje’. Ona će biti pod velikim pritiskom da provede reforme kako bi treća najveća svjetska ekonomija ostala konkurentna. Maruška Vizek za tportal.