Vladavina kralja Tomislava temeljena je više na mitovima nego na istini - Monitor.hr
23.02. (22:00)

Povijest po potrebi

Vladavina kralja Tomislava temeljena je više na mitovima nego na istini

Prema školskim udžbenicima, Tomislav je vladao od 910. do 928. godine, a kralj je postao 925. Pobijedio je Mađare i bugarskog cara Simeona u Bosni, a njegova vlast obuhvaćala je Slavoniju i veliki dio današnje Bosne i Hercegovine. No, mnogi od tih podataka su upitni i teško dokazivi. Iako o Tomislavu nema mnogo pouzdanih podataka, povjesničari se slažu da je zaista postojao. Njegovo ime spominje papa Ivan X. u spisima o crkvenom saboru u Splitu 925. godine, nazivajući ga kraljem. To je glavni razlog zbog kojeg se ta godina uzima kao godina njegove krunidbe iako ne postoji konkretan dokaz o samom činu krunidbe. Da je okrunjen na Duvanjskom polju potječe od Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je to iščitao iz Ljetopisa popa Dukljanina. No, on spominje nekog Svatopluka. Valja uzeti u obzir kako su se u to doba koristili mitovi iz naše povijesti kako bi pobudili nacionalnu svijest. Index iz rubrike “dogodilo se na današnji dan” (ako se uopće dogodilo).


Slične vijesti

25.05. (20:00)

Kralj za podrum

Rašeta: Kraljeva nova bruka

Hrvati opet pune tamnice! Kralj Tomislav, kiparski rad Gorana Miškovića iz Kanade, odložen je u skladište samo nekoliko dana nakon što je svečano promoviran u Biogradu na Moru. “Spektakularna manifestacija” proslave 1100 godina hrvatskog kraljevstva pretvorila se zahvaljujući ovom čudu hrvatske naive u spektakularan fijasko. Miškovićev kralj Tomislav satira je koja bi se lijepo uklopila u stripove, ali kao spomenička plastika predstavlja neopisiv skandal. A taj je skandal samo izraz dubokog pada državnog ukusa. Među skoro stotinu spomenika Franji Tuđmanu, koji su razbacani po cijeloj Hrvatskoj, jedva ih je desetak koji nisu užasni. Desetak ih predstavlja kažnjivo djelo uništavanja kamena. Usporedimo li Tomislava Frangeša Mihanovića s Miškovićevim, vidjet ćemo koliko je Frangeš Mihanović bio ispred dotičnoga, dok o modernističkim poslijeratnim djelima (poput radova Vojina Bakića i Dušana Džamonje) možemo samo sanjati. Boris Rašeta za Novosti.

17.05. (14:00)

Okrunjen maštom

Kralj Tomislav: Prvi među jednakima… u legendi

Kralj Tomislav, mitski temelj hrvatske državnosti, prema povjesničaru Hrvoju Gračaninu, više je proizvod nacionalnog romantizma nego povijesne zbilje. O njemu nema vjerodostojnih izvora iz njegova doba – kraljevskim ga se titulira tek u dokumentima iz 13. i 16. stoljeća, uključujući navodno papinsko pismo. Ipak, škole ga uče kao prvog hrvatskog kralja okrunjenog 925., iako je status drugih vladara, poput Držislava ili Krešimira, daleko čvršće dokumentiran. Hiperrealistični spomenik u Biogradu izazvao je sprdnju i završio u skladištu – baš kao i većina čvrstih dokaza o Tomislavu. tportal

18.02. (21:00)

Iz 'Ljetopisa Georgea R. R. Martina'

Dežulović: Zmajevi, demoni i kralj Tomislav

“Senzacionalna” zagrebačka izložba o kralju Tomislavu u zagrebačkom Etnografskom muzeju jednako je, eto, “povijesni ekskluziv” kao što je to, metnimo, postava Muzeja Game of Thrones u Bosanskoj ulici u Splitu, na kojoj turisti “napokon mogu vidjeti kako je izgledao kralj Tommen Baratheon, njegova kruna, plašt i mač”, s izloženom Tommenovom kraljevskom opravom, žezlom i prijestoljem.

I zmajevima. Koje je, kako zna svatko sa završenih osam epizoda četvrte sezone, Khaleesi Daenerys držala malo niže, u Dioklecijanovim podrumima. Jednoga otamo, uostalom, i danas drže u senzacionalnom postavu splitskog Muzeja, eno ga na ulazu, rad akademskog kipara Mislava Katalinića. Osim što, jasno, izložba “Duvno polje, kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava” ima mnogo manje smisla nego što bi imala izložba “Igre prijestolja: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tommena”. Boris Dežulović za N1

16.01. (09:00)

1100 godina samoće

Postnikov: Godinu ćemo obilježiti obljetnicom krunidbe koja se nije dogodila, i na to potrošiti nemale novce

Na inicijativu Matice hrvatske i nečega što se zove Družba Braće Hrvatskoga Zmaja, čitavu godinu obilježavat ćemo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva, slaveći krunidbu kralja Tomislava koja se uopće nije dogodila, a sve to uz pokroviteljstvo Vlade, milijunski budžet i angažman svih važnijih naučnih, kulturnih i crkvenih institucija. Mit o krunidbi kralja Tomislava, oko koga se tako spremno okupila domaća elita, ionako nije prostor utemeljene rasprave, nego imaginarnog svehrvatskog zajedništva. On tako danas funkcionira isključivo kao uvodno poglavlje kolektivne fantazije o trajnoj, neprekinutoj i pravocrtnoj povijesti Hrvata: fantazije koja je lišena bilo kakvog povijesnog konteksta, stranih vladara i monarhija, narodnih saveza i međunarodnog meltinga, panslavenskog ilirskog pokreta i, naročito, razdoblja dvije jugoslavenske države. Boris Postnikov za Novosti nabraja što je sve u planu: od podizanja brončanog spomenika “Dolazak Hrvata na Jadran” pokraj autoceste A1 do znanstvenih skupova i igrokaza u vrtićima.

17.03.2024. (00:00)

Malo dalja povijest

Markovina: Sabor na putu Kraljevine i Aleksandra

Vijest koja je ostala u sjeni brzinskog raspuštanja Hrvatskog Sabora za potrebe što skorijih izbora u terminu koji najviše odgovara vladajućem HDZ-u, jeste da je Sabor usput donio i odluku o tome da će sljedeća, 2025. godina biti službeno obilježena kao „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“. Iako danas dobar dio ljudi u Hrvatskoj i u krajevima u Bosni i Hercegovini gdje je živio značajan broj Hrvata, uglavnom ništa ne zna o kontekstu proslave 1000. godine Hrvatskog kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava, u svim tim krajevima i danas su vidljive i posve očuvane spomen-ploče koje obilježavaju tu proslavu i postavljene su 1925. godine. Interesantno je da su drugi put Tomislava iskoristili komunisti, koji su ga sada čitali jednako u ključu i nacionalno hrvatskom, ali i jugoslavenskom, zapravo integrirajući dva suprostavljena viđenja iz 1925. godine, pridodajući mu u podtekstu i ideju republikanizma.

Kad se na kraju stvari svedu na bitno, ova proslava je čisti antijugoslavenski čin, unutar kojeg se čak i današnja Hrvatska, makar da predlagači to i nisu do kraja konceptualno osvijestili, promatra u kontekstu jugoslavenskog nasljeđa kojeg treba odbaciti, zajedno s modernizmom i republikanizmom. Dragan Markovina za Peščanik.