Vrsta ptice koje ulijeću u uragane iskorištavaju vremenske neprilike za - hranjenje - Monitor.hr
20.07.2024. (23:00)

Vole rizik

Vrsta ptice koje ulijeću u uragane iskorištavaju vremenske neprilike za – hranjenje

Desertaški zovoji, morske ptice veličine goluba koje se gnijezde na portugalskom otoku Bugio u blizini obale sjeverne Afrike, kreću na opsežna putovanja tražeći hranu preko Atlantskog oceana, putujući i do 12.000 km. Te su morske ptice prilagođene provođenju na moru tjednima, ali njihova nemogućnost dubokog ronjenja prisiljava ih da se oslanjaju na noćno hranjenje kada se ribe, lignje i rakovi približe površini. Tu na scenu stupaju uragani.

Prateći ptice GPS-om, znanstvenici su otkrili da desertaški zovoji strateški iskorištavaju uragane. Jaki vjetrovi i nemirno more koje donose ove oluje izbacuju hladniju, duboku morsku vodu na površinu, što rezultira povećanjem klorofila i posljedičnim obiljem fitoplanktona. Taj fenomen stvara bogato hranilište, izvlačeći ribe, lignje i rakove na površinu, nudeći dostupan i obilan izvor hrane za zovoje. Dnevno


Slične vijesti

09.09. (22:00)

Leteći čistači rade besplatno, ali birokracija im ne da da jedu

U svijetu 75 % strvinara prijeti izumiranje, no u Hrvatskoj populacija bjeloglavog supa raste

Na Kvarneru i Učki zabilježeno je 156 parova, a prvi put uspješno gniježđenje i na istarskoj obali. Posebnost im je gniježđenje iznad mora, ali buka brodova ugrožava mlade ptice, pa ih spašavaju stručnjaci i volonteri. Glavne prijetnje globalno su trovanja, infrastruktura i nedostatak hrane. U Biomu naglašavaju da supovi pružaju ključnu “higijeničarsku” uslugu prirodi, a dugoročno rješenje je povećanje prirodno dostupne hrane kroz ekstenzivni uzgoj ovaca. Klikaj

15.08. (21:00)

Kad smo mi otišli u Njemačku, lastavice su odselile u Afriku

Nikad više praznih lastavičjih gnijezda: Ne vraćaju se u nekadašnja gnijezda

Najpoznatije ptice selice teške su samo dvadesetak grama, ali sposobne su preletjeti 5000 kilometara u potrazi za boljim uvjetima. Fenomen smanjenja broja lastavica, kažu stručnjaci, povezan je i s neizbježnim klimatskim promjenama te smanjenjem broja insekata. Problem je stanovništvo. Nema ljudi pa nema ni stoke, a lastavice se ne vraćaju u prazne štale. Naime, one se hrane kukcima koji lete po štali. Nekad smo imali 42 aktivna gnijezda danas jedva 18 – kažu u Međimurju. HRT

13.08. (21:00)

I to bez hormonalne terapije

Znanstvenici iznenađeni: Promjena spola kod ptica češća nego što se mislilo

Australski znanstvenici analizirali su 500 ptica iz pet uobičajenih vrsta u Queenslandu i otkrili promjenu spola u 3–6 % slučajeva kod svih vrsta. Riječ je o jedinkama čiji je genetski i fizički spol različit, fenomen poznat kod riba, vodozemaca i gmazova, ali rijetko kod ptica. U 92 % takvih slučajeva genetske ženke imale su muške reproduktivne organe. Mogući uzroci uključuju čimbenike okoliša i endokrine disruptore, poput kemikalija u periurbanim poljoprivrednim zonama. Fenomen može imati implikacije za očuvanje ugroženih vrsta. tportal

18.05. (01:00)

Antidepresiv s krilima i kljunom

Pjev ptica ima povoljan utjecaj na naše mentalno zdravlje

Trogodišnja studija s 1292 ispitanika pokazala je da viđenje i slušanje ptica pozitivno utječu na mentalno zdravlje, bez obzira na spol, dob ili depresiju. Ispitanici su bilježili svoje raspoloženje tri puta dnevno putem aplikacije, a pjev ptica bio je snažan pokazatelj veće mentalne dobrobiti – učinak koji traje satima. Biljke i voda nisu pokazale isti efekt. Autori nagađaju da ptice simboliziraju sigurnost u okolišu, što smiruje naš mozak. Ukratko: manje interneta, više čavrljanja – ptičjeg. Green

25.02. (09:00)

Ako slučajno planirate u Australiju

Kazuari – australske ptice koje ne želite sresti

Visok je poput čovjeka, ima sjajno crno perje i prodorne oči, hoda na dvije noge, može težiti do 63 kilograma i na svakoj nozi ima veliku kandžu nalik bodežu, piše CNN. Ovi rođaci emua uglavnom žive povučeno, u dubokim prašumama, gdje je manja vjerojatnost da će sresti ljude, no sada su ugroženi. Ako sretnete kazuara u divljini, prvo stavite ruke iza leđa. Budite što dosadniji kako mu ne biste privukli pažnju. Pomaknite se iza drveta. Samo se uklopite u okolinu. Nemojte vrištati, derati se ili mahati rukama. Ako imate hranu u ruci, stavite je u džep, sklonite iza leđa, maknite je s vidika. Naime, hranjenje kazuara uzrokovalo je 75% opasnih susreta između ove ptice i ljudi. Iako izgledaju zastrašujuće, više kazuara strada od ljudi nego obratno. tportal

15.01. (10:04)

Pilot-projekt grada Zagreba: Zaštitne folije koje sprječavaju sudare ptica

16.11.2024. (13:00)

Vidi ptičicu

Rusi svračak je ptica godine prema izboru BIOM-a

Rusi svračak je ptica pjevica iz porodice svračaka (Laniidae), privlači pažnju svojim karakterističnim izgledom i specifičnim tehnikama lova i skladištenja hrane. Mužjaci su kontrastno obojeni crnom očnom prugom nalik maski, crvenkasto smeđim perjem na leđima i krilima te svijetlo sivoj glavi. Kod ženki, a posebno kod mladih ptica, boje su zagasitije. Može ga se vidjeti na različitim tipovima otvorenih staništa sa raštrkanim drvećem i grmljem diljem Hrvatske. Svračci hranu pronalaze na tlu, u travi, ali se gnijezde u grmlju. Jedu kukce i druge beskralježnjake koje nađu na tlu. Izbor za Pticu godine u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i ornitolozima HAZU. Svaka od nominiranih ptica suočava se s negativnim učincima ljudskog djelovanja. Green

16.09.2024. (22:00)

Jadne :(

Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti, a na njih sve teže nailaze

Dramatične fotografije šire se ovoga vikenda po društvenim mrežama, zbunjene ptice selice, posebno lastavice, okupljaju se po prozorima i balkonima, lete nisko u skupinama. Austrijske udruge koje se bave pticama objavile su fotografije desetaka ptica koje uginule ili nemoćne leže na tlu. Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti. “Dojave stižu sa svih strana, svi smo nemoćni“, kaže Manuel Jacmenović iz Društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij. Sa sve učestalijim naglim promjenama vremenskih uvjeta koje su posljedica klimatskih promjena, ove krhke ptice nemaju šanse. H-alter

09.07.2024. (01:00)

Opasnosti vrebaju i iz zraka!

Ukoliko u vožnji automobilom naletite na pticu, štetu ćete morati platiti sami

Jeste li vi kao vozač krivi za taj događaj? Je li se nalet na pticu u letu mogao izbjeći? Tko odgovara za nastalu štetu, od koga tražiti naknadu štete? Kasko? Jesu li cestari, pravni subjekti nadležni za održavanje ceste, odnosno autoceste odgovorni za nalet vozilom na pticu u letu? Odgovor je negativan! Nisu! Takav stav zauzeo je nedavno Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u nedavnoj presudi, budući da su oni odgovorni samo ako je uzrok u lošem održavanju ceste koje je dovelo do naleta. Očito je i kako nemamo kontrolu nad zračnim prometom ptica i kako je teško, ali istodobno nužno biti spreman za nalet na pticu u letu, odnosno udar ptice u vozilo. Revija HAK