Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića i pobjede Studentske liste, Srbija prolazi kroz velike političke napetosti. Građani su upali u prostorije televizije Informer te gađali jajima televiziju Pink. Dok vlasnik Informera tvrdi da se radilo o nasilju, majka žrtve iz Novog Sada navodi da je prosvjed bio namješten s provokatorima. Studenti traže ostavke vodstva RTS-a, uvođenje privremene uprave i depolitizaciju medija, dok direktorica RTS-a odbija ostavku. Pobjedu studenata pohvalili su beogradski nadbiskup i povjesničar Timothy Snyder, dok Vučić najavljuje da će se SNS sam organizirati ako ih institucije ne zaštite. Index, tportal
Politički analitičar Krešimir Macan za tportal upozorava da ovo nije nužno Vučićev konačni kraj. Pred studentskim pokretom tek je izazov preoblikovanja u funkcionalnu vlast, dok SNS zadržava jaku lokalnu mrežu. Mogući su scenariji poput suđenja i preuzimanja medija, no vanjskopolitički smjer Srbije ostaje nepoznanica. Tranzicija vlasti bit će spora, nesigurna i puna izazova. Vučićevu stranku očekuje ozbiljno preslagivanje, dok on sam možda dočeka priliku ukoliko nova vlast ne ispadne stabilna.
Apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini osvojila je Studentska lista predvođena Ilijom Srdanovićem, dobivši 52,9 % glasova, dok je Vučićev SNS ostao na oko 38,8 %. Vučić odlazi nakon 14 godina. Pobjeda je izazvala masovno slavlje širom zemlje, uklanjanje šatora iz beogradskog „Ćacilenda” i skidanje plakatu s likom Vojislava Šešelja u Novom Sadu. Vučić je u obraćanju optužio Europu i američku “duboku državu” za pad, dok je pobjednički pokret najavio obnovu demokratskih institucija i bolju suradnju u regiji. Jutarnji
Vučić je izgubio!
Priznao poraz!
Živela pobeda!!!
SL 135-140, SNS 105 https://t.co/HUmgfq20Vj— Martina Rakanjel (@karabinjera) October 25, 2026
Nakon što su neslužbeni podaci i reprezentativni uzorak Studentske liste pokazali rekordnu izlaznost od 69,1 % te njihovo premoćno vodstvo i potencijalno težak poraz vladajućih, Aleksandar Vučić obratio se javnosti te praktički priznao poraz. Priznavši da SNS ima oko 105, a Studentska lista oko 130 zastupnika, optužio je zapadne sile i “duboku američku državu” za rušenje njegova režima. Izjavio je da je ovo verifikacija revolucije, a pobjednike nazvao tek izvođačima radova te oštro napao neovisne medije i aktiviste. Jutarnji, Portal analitika
Scenes from the streets of Belgrade. https://t.co/mHGzNojrvY
— SERBIA ELECTS (@serbia_elects) October 25, 2026
Na izborima u Srbiji bilježi se iznimno velika izlaznost, što prema procjenama stručnjaka i oporbe nagovještava potencijalni pad režima Aleksandra Vučića. Oporbeni krugovi i sociolozi ističu da visoki odaziv znatno smanjuje Vučićeve šanse za pobjedu, čak i uz izborne malverzacije. Prorežimski mediji već izvještavaju o nepravilnostima, što se tumači kao priprema terena za nepriznavanje rezultata. Analitičari upozoravaju da bi Vučić, u pokušaju da izbjegne predaju vlasti i potencijalni kazneni progon, mogao izazvati nerede, proglasiti izvanredno stanje ili izlaz izlaziti potražiti u bijegu u inozemstvo. Jutarnji
Vlast je optužena za pretvaranje države u autokratski, partitokratski sustav prožet korupcijom, kontrolom medija i političkim utjecajem na pravosuđe. Iako je međunarodno balansirao između Zapada i Rusije, Vučićev model vladanja opisuje se kao iliberalna “demokratura”, Nadolazeći izbori prikazani su kao emotivni i generacijski sukob između vlasti, koja mobilizira smrknuto i ustrašeno biračko tijelo, te probuđene nade koju predvodi Studentska lista. DW
Odlukom da raspusti parlament i podnese ostavku na mjesto predsjednika kako bi ponovno išao na izbore, Aleksandar Vučić ne demonstrira vlastitu snagu, već proaktivno izbjegava daljnje slabljenje svoje pozicije. Politički analitičar Aleksandar Musić ističe kako Vučiću vrijeme više ne ide u prilog zbog jačanja Studentske liste i izostanka jakog predsjedničkog kandidata. Iako režim računa na opozicijsko mrvljenje glasova i izborne manipulacije, potpunije pokrivanje biračkih mjesta promatračima otežat će prevare na izborni dan. Međunarodni akteri prešutno ga podržavaju zbog vlastitih interesa, no konačni ishod 25. listopada ostaje neizvjestan. Bojan Stilin za tportal
Boris Tadić 2012. skratio je mandat i nehotice otvorio vrata eri Aleksandra Vučića. Četrnaest godina poslije Vučić odlazi s predsjedničke funkcije da bi pokušao ponovno postati premijer. Došao je poslije izbora u zemlji koja je nakon Miloševićeva pada izgradila demokraciju punu ozbiljnih mana: sa slabim institucijama, partijskim zapošljavanjem, korupcijom, tabloidizacijom, političkim utjecajem na medije i navikom vlasti da tretira državu kao prošireni stranački ured.
Vučićeva politička inovacija bila je u tome što je postojeće slabosti sustava povezao i centralizirao do razine na kojoj više nisu bile samo kvarovi demokracije nego način na koji sustav funkcionira. Nakon četrnaest godina Vučićeve političke dominacije Srbija nesumnjivo ima više autocesta, veće nominalne plaće, nižu nezaposlenost i drukčiju infrastrukturu nego 2012. godine. A onda su se pojavili studenti i postavili neugodno jednostavno pitanje: što vrijedi država koja može sagraditi stotine kilometara autoceste ako građani više ne vjeruju institucijama… Bojan Stilin za tportal
Ovu odluku donio je kako bi se aktivno uključio u predizbornu kampanju kao nositelj izborne liste “Ujedinjena Srbija” za izvanredne parlamentarne izbore zakazane za 25. listopada. Učinio je to pred kraj drugog mandata, zakonski se ne bi mogao kandidirati za još jedan. U slučaju pobjede svoje političke opcije, planira ponovno preuzeti funkciju predsjednika Vlade. U svom obraćanju javnosti istaknuo je ekonomske uspjehe svoje vlasti, poručio da će Srbija štititi svoj narod na Kosovu te zahvalio građanima na višegodišnjoj podršci. Slobodna, tportal
Mjesec i devet dana prije izbora u Srbiji, politička scena podijeljena je između provjerenih lica s Vučićeve liste i široke koalicije okupljene oko Studentske liste – Studenti pobjeđuju. Dok naprednjaci nude iskusnu, ali potrošenu garnituru političara i javnih osoba poput Branislava Lečića i Željka Rebrače, studenti su istupili s listom koju uglavnom čine profesori, stručnjaci i poznata imena poput Dejana Bodiroge. Iako studenti donose prijeko potrebnu svježinu i neopterećenost prošlošću, njihov stvarni domet i politička kohezija još su nepoznanica. Istodobno, Vučićeva izborna mašinerija oslanja se na dobro poznate kadrove i agresivnu kampanju. tportal